Dario

BANJALUKA - Sve veći broj djece, ali i odraslih osoba ima alergije na lijekove, a najčešće se radi o antibioticima i analgeticima.

Ovo je izjavio Branislav Lolić, banjalučki pedijatar i alergolog, ističući da su sasvim sigurno alergije bolest modernog doba i da će ih biti sve više.

"Neki od razloga koji izazivaju te alergije su korištenje nekih antibiotika ili analgetika još u trudnoći ili u dojenju. Mlad organizam kao što je bebin tada reaguje na strana tijela, koja u njihov organizam dospijevaju kroz mlijeko ili krv majke i tako se pojavljuju prvi simptomi alergija", kazao je Lolić.

On je naveo da su simptomi kao što su osip, gušenje, oticanje jezika, svrab i crvenilo najčešći pokazatelji da je došlo do neželjene reakcije na lijek, odnosno alergije.

"Roditelji treba da budu na oprezu i prate pojavu ovih simptoma. Najčešće ove reakcije izazivaju lijekovi koji u sebi sadrže penicilin, svima je poznat penicilinski šok, jaka i po život opasna alergija na penicilin, zatim tu su lijekovi koji u sebi sadrže paracetamol i neki drugi", precizirao je Lolić.

Biljana Tubić, pomoćnik direktora u Sektoru za lijekove u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, kazala je da u normalnim okolnostima organizam stalno reaguje na strana tijela koja u njega dospijevaju.

"Za odbranu od stranih tijela zadužen je imuni sistem, a alergeni predstavljaju ta strana tijela. I lijek može biti alergen. U situaciji kada je naš organizam izložen permanentno velikom broju alergena, ili manjem broju vrlo jakih alergena, ova reakcija imunog sistema postaje vidljiva i to zovemo alergijska reakcija", pojasnila je Tubićeva.

Ona je istakla da je teško reći da li neki lijek i koji najčešće izaziva alergije.

"Alergija je česta neželjena reakcija na mnoge lijekove, kao i pomoćne supstance koje su sadržane u gotovom lijeku. Svima je poznat penicilinski šok, koji je jaka alergijska reakcija na penicilin", navela je Tubićeva.

Bogdan Zrnić, dermatovenerolog i profesor na Medicinskom fakultetu Banjaluka, kazao je da su alergije na lijekove čest oblik alergijskih reakcija, ali da se ta reakcija više odnosi na pomoćna ljekovita sredstva koja nisu dovoljno klinički ispitana na pacijentima.

"Gledano statistički, daleko više alergogenih materija se nalazi u hrani, raznim vrstama aerosoli nego u lijekovima. Srećna okolnost je da se svi lijekovi prije puštanja u upotrebu klinički kontrolišu i na uputstvu kod svakog lijeka detaljno postoje navedene i alergijske komplikacije, da oboljeli mogu na vrijeme reagovati i uzeti isti lijek u drugom generičkom obliku", pojasnio je Zrnić.

Prema njegovim riječima, alergije na lijekove se mogu prevenirati ako se prije uzimanja lijekova uzme deteljna anamneza od pacijenta.

"Nažalost, nema lijeka na koji se ne može javiti alergijska reakcija blažeg ili težeg oblika. Do sada su najčešći alergogeni lijekovi na bazi penicilina, ali zbog slabe statističke obrade i prijave oboljelih, možda i drugi lijekovi dovode do alergijskih reakcija, ali se ti podaci ne prijavljuju redovno", naveo je Zrnić.

Simptomi

• Osip
• Gušenje
• Oticanje jezika
• Svrab
• Crvenilo

nezavisne.com

Veličina obroka značajno se promijenila u odnosu na prije pedesetak godina.

Ono što se nekad smatralo obilnim obrokom, danas je prosječan ili mali obrok. Isto je i s napicima. A veličina želuca je ostala ista, dok se potrošnja kalorija zbog sve više sjedenja i manje fizičkog rada smanjila.

S druge strane, iskrivljeno je poimanje zdrave prehrane. Većina ljudi misli da se zdravo hrani ako se prejeda zdravim namirnicama.

Ako gledamo prosječnu osobu, malo ko zna šta je zdravo, a šta nije, a isto je i sa količinom. Neki zbog dijeta ne jedu ništa, dok drugi nemaju granicu kada sjednu za sto. 

Čini se da je trenutno najveća umjetnost postala hraniti se u normalnim količinama.

Ne treba da osjećate potrebu da ispraznite tanjir. Takođe, nemojte tjerati djecu da isprazne tanjir.

Treba uzeti u obzir da je prosječan obrok u restoranima oko 1.000 kalorija, dok  ženama treba 2.000 - 2.500 kalorija na cijeli dan, pa samo jedan obrok zadovoljava polovinu dnevnih potreba za kalorijama. S druge strane, obroci i kod kuće su se drastično povećali.

Šezdesetih godina prošlog vijeka u tanjir bi stalo oko 800 kalorija zdravog obroka, a danas u tanjir stane oko 1.400 kalorija, što je neuporedivo više.

Savjeti:

- Kuvajte manje, nemojte se bojati da ćete ostati gladni ili da nećete imati dovoljno hrane.

- Jedite iz manjeg tanjira, a za napitke postavite manje čaše.

- Kad jedete u restoranu razmislite o dijeljenju jedne porcije između dvije osobe ili da ponesete pola kući.

Preporučena veličina porcije

Meso i riba - 1 komad debljine špila karata

Jaja - 2 jaja

Grah i leća - 4 kašike graha ili leće

Žitarice - 3 kašike žitarica

Hljeb - 1 velika kriška hljeba

Tjestenina - 4 kašike tjestenine

Krompir - 2 krompira veličine jajeta

Riža - 3 kašike riže

Voće - 1 voćka

Povrće - 2 velike kašike

Voćni sok - 1 dl voćnog soka

Mlijeko - 2 dl mlijeka

Jogurt - 1,5 dl jogurta

Sir - komad sira veličine kutije šibica

nezavisne.com

Neobična zanimanja i naučni radovi pojedinaca, sa razvojem interneta i boljom dostupnošću raznim literaturama, postali su sve češća pojava u društvu. Korak dalje otišao je Đorđe Otašević iz Berana, koji je prije godinu dana magistrirao sa temom "Vampir ili čovjek, moć straha" i tako postao prvi, a za sada i jedini vampirolog u Crnoj Gori.

Priča o vampirima često je vezana za horor filmove. Ipak, zahvaljući Đorđu, o ovoj temi sada postoji naučni rad koji se nalazi na Fakultetu političkih nauka u Podgorici.

Đorđe Otašević govori o svojoj fascinaciji vampirima, reakcijama na njegov naučni rad, kao i o tome da se vrlo malo ljudi uopšte interesuje za istraživanje ove teme. Iako magistar, Đorđe još uvijek nije uspio da se zaposli u struci.

Fascinacija mitovima o vampirima

Magistarski rad “Vampir ili čovjek, moć straha“ autora Đorđa Otaševića, jedinstveno je djelo u Crnoj Gori.

Đorđe objašnjava da je ideja za ovaj magistarski rad proistekla iz njegove fascinacije mitom o vampirima.

„Ja sam došao na ideju da pričam o vampiru i da ga povežem antropološki sa sociološkim, sa filozofskim aspektom bivstvovanja čovjeka, jer sam fasciniran mitom o vampiru, to sam već rekao bezbroj puta. To je od djetinstva, od filmova Đorđa Kadijevića, konkretno, film „Leptirica“, mada i „Sveto mesto“. I onda hajde da povežemo sa pričom sa političkih nauka, jer ovdje je sve prilično hermetično. Ljudi se interesuju za EU, za NATO, odličan primjer su studenti od prije neki dan. Dakle, samo neke stvari koje su aktuelne, koje su trenutne, i to je to. Na tome bezbroj ljudi magistrira i doktorira. Pa onda, hajde, ne na silu da budem drugačiji, ali da probam i u razgovoru sa potencijalnim mentorom, on mi je rekao da ako mogu da odbranim taj rad, da ga uzmem. Tako je i bilo, da povežem politiku i čovjeka kao političko tijelo sa mitom o vampiru. To je već malo bilo kompleksnije, prvo da sažmem samu ideju, jer je to vrlo široka konotacija, a na kraju ono što sam želio, to sam i uspio“, kaže na početku razgovora Đorđe.

On kaže da je za svoj rad, za mnoge neobičan, imao podršku porodice i prijatelja. Na pitanje, kakav je osjećaj, nakon što je jedini u Crnoj Gori istraživao temu vampira, Đorđe ističe da je osjećaj mnogo lošiji nego li je očekivao.

„Nije mi bila namjera da je to sada meni satisfakcija to što sam prvi i što sam za sada jedini. Nadam se da će još neko detaljnije istražiti temu i moj rad mu makar donekle koristiti da krene, da ima neku osnovu. Ali osjećaj je mnogo lošiji nego što sam mislio. Zato što sav trud koji sam uložio, vrijeme, strpljenje, to se ništa isplatilo nije, jer to apsolutno niko nije prepoznao ni na koji način. Bio sam krajnje iskorišten za populizam u tom trenutku. Okačili su se ljudi nevezano za konkretnu ideju mog rada, ljudi koji nisu pročitali moj rad niti koji će ga ikada pročitati. Pričali su stvari koje su potpuno nebulozne“, priča Đorđe.

Ipak, uprkos nezadovoljstvu, on ističe da je lično zadovoljan, jer je uspio da objavi naučni rad.

„Tek sad imam priliku i tek sada mi se ostvarila prilika da imam bar jedan naučni rad. Niko se nije zapitao, uključujući i sami fakultet, da li bih ja htio da nastavim da se bavim time, da li ima materijala da se ja bavim time. Sve je ostalo samo na savjetima. To je rad u koji sam ja uložio godinu dana aktivnog pisanja. U nekom završnom periodu, nekih mjesec dana, bilo je svakodnevno nekih osam do devet sati finog rada. To i jeste naučni rad, gdje su postavljene hipoteze i teorije i neke stvari koje sam ja lično postavio“, kaže Otašević.

Nakon što je prošla godina od odbrane magistarske teze, Đorđe ističe da se nije ništa promijenilo, iako je magistrirao temu koja je neistražena u Crnoj Gori. Na pitanje, šta dalje očekuje, Đorđe odgovara: „Ja ću citirati veliku Margit Stefanović Magi iz EKV-a, koja je na pitanje kako sebe vidiš u budućnosti i šta će biti poslije rekla: 'Mačke žmure kada gledaju u budućnost'. U suštini se nije desilo ništa. Ja sam na istom mjestu na kojem sam bio, bar što se tiče mog akademskog statusa, mog društvenog statusa“, kaže Otašević.

Crnogorskom mitologijom ne bavi se niko 

Magistar političkih nauka, prvi vampiriolog u Crnoj Gori, da bi prehranio svoju porodicu, radi kao konobar u jednom podgoričkom kafiću. Kaže da se javljao na bezbroj konkursa, ali da do zaposlenja nije došlo.

„Ja sam magistrirao mađunarodne odnose, iz predmeta političke antropologije. Još se nije desilo, da dođe do tog nivoa, da me neko pitao koji sam smjer bio, govorim o intervjuima za posao“, kaže Đorđe.

Svima onima koji bi možda krenuli njegovim putem i zainteresovali se za istraživanje mitologije, Đorđe poručuje da bi bio sretan.

„Ja bih volio da čujem da će neko da se bavi, da ima bolji rad od mene, jer crnogorska etnologija i mitologija ne postoje, jer se niko nikad nije bavio time. Ima jako mnogo šturih dokumenata, do kojih je nemoguće doći“, istakao je Otašević.

nezavisne.com

Fenomenalnu ekscentričnu komediju “Poželjna Amerikanka”, kanal HBO donosi u petak, 7. aprila u 18.35 časova. Scenario filma nas vodi u Njujork: Trejsi (Lola Kirk) je usamljena brucoškinja u Njujorku, koja ne vodi uzbudljiv studentski život niti je očarana glamurom metropole kao što se nadala. Ali kad je buduća polusestra Bruk (Greta Gervig) – stanovnica Tajms skvera i odvažna gradska kul djevojka – uzme pod svoje, Trejsi zaboravlja na razočaranje, dok je Bruk zavodi svojim primamljivim ludim planovima.

Na kanalu CINEMAX, u nedjelju, 9. aprila u 23.05 časova, očekuje vas film “Autofokus”. U režiji Pola Šredera, proslavljenog reditelja filmova „Na ivici razuma“, „Utjeha stranaca“, „Američki žigolo“ i „Ljudi-mačke“, i scenariste filmova „Taksista“, „Razjareni bik“ i "Posljednje Hristovo iskušenje", film „Autofokus“ je osvrt na živopisni život i tajananstvenu smrt glumca Boba Krejna. Lijep i šarmantan, Krejn je postao slavna zvijezda televizijske hit komedije „Hoganovi heroji“ (1965-1971.). Koristeći se slavom koju je stekao, Krejn se zdušno prepustio slobodoumnom duhu tog vremena, imajući afere sa brojnim ženama. Kasnije se Krejn udružio sa video-snimateljem Džonom Karpenterom koji je dokumentovao njegove avanture. Vjeruje se da je upravo to prijateljstvo dovelo do njegovog kasnijeg ubistva 1978. godine u motelskoj sobi u Stokstdejlu u Arizoni. Film „Autofokus“ nastao je na osnovu knjige Roberta Grejsmita „Ubistvo Boba Krejna“, koju je adaptirao za film Majkl Gerbosi. U filmu igraju Greg Kinir, Viljem Defo, Marija Belo i Rita Vilson. Snažno, duhovito i sa stilom, film govori o usponima i padovima u Krejnovom jedinstvenom životu.

Film „Spasenje“ spada u grupu bisera holivudske produkcije koji svakako treba pogledati, a na programu je 11. aprila u 20.30 časova na kanalu HBO2. Radnja se dešava 1870-ih u Americi. Džon, miroljubivi doseljenik i bivši danski vojnik, nakon sedam godina provedenih u Americi, iz Danske dovodi prelijepu ženu i 10-godišnjeg sina. Ali, ubrzo nakon njihovog dolaska, dvojica pijanaca otimaju ženu i sina i ubijaju ih. Očajni Džon prati prestupnike i ubija ih. Na njegovu nesreću, jedan od njih dvojice je brat vođe lokalne bande, koji razuzdano vlada Blek Krikom. Uplašeni mještani potom izdaju Džona, primoravajući ga da sâm juri odmetnike.

Film “Kapital”, koji je na programu 14. aprila 2017. godine od 21.00 čas na HBO-u,  govori o finansijskim operacijama na Vol stritu i mreži bankarske korupcije. Viši investicioni bankar Naomi Bišop (Ana Gan), koja pokušava da se popne na vrh korporativne ljestvice u firmi na Vol stritu, upravlja kontroverznim tehnološkim inicijalnim javnim ponudama u svijetu koji je u postfinansijskoj krizi, u kome se sumnja u odanost. Pravila su jasna, ali pritisak da se ostvari značajan profit i dalje ostaje izuzetno snažan. „Kapital“ je svojevrsna drama o ženama na Vol stritu, ali ne o zločinu ili katastrofi, već o ženama koje napreduju zahvaljujući konkurenciji i ambiciji, dogovorima i strategiji, ali koje moraju pažljivo da usaglase profesionalne i privatne aspekte svojih života da bi ostale ravnopravne u igri. „Kapital“ su režirale, pisale, producirale i finansirale žene, i predstavlja  saradnju između žena iz šou-biznisa i finansijskih magova – pravih žena sa Vol strita – koje su odlučile da ulože novac u ovaj film jer su željele da njihova priča bude ispričana.

Za više informacija o aktuelnoj Open ponudi i drugim Open IPTV sadržajima posjetite stranicu open.mtel.ba.

Kako da znate da li vaša veza prolazi kroz loš period ili joj nema spasa?

Dovoljno je da se zapitate zašto ostajete sa partnerom, tvrde psiholozi.

Ako je vaš odgovor u stilu "dugo smo zajedno, svašta smo prošli i mnogo uložili u vezu", to nije dobar znak. 

Poznata ekonomska teorija kaže da što više vremena i novca uložimo u nešto, teže nam je da ga napustimo. Iako je ovo naizgled racionalna odluka, zapravo nije - suviše smo emocionalno uključeni da bismo vidjeli da bi se na duže staze više isplatio odlazak.

Isto važi i za ljubavne veze. Zbog godina, pa i decenija provedenog skupa mnogi ljudi prezaju od rastanka i ostaju zarobljeni u lošim odnosima i brakovima. 

Iznenađujuće ili ne, tek istraživanja pokazuju da su muškarci skloniji da ostanu u lošoj vezi iz ovog razloga. Umjesto da presjeku i krenu dalje, izlaz traže u preljubama, alkoholu, preokupiranosti poslom, sportom. 

Stručnjaci za veze zato savjetuju da dobro razmislite da li su vaši napori da poboljšate odnos urodili plodom. 

Ako je odgovor negativan, možda je vrijeme da idete dalje. 

nezavisne.com

Za današnji ručak prprremite ukusne zapečene tikvice sa umakom od poradajza.

Sastojci:

• 4 srednje tikvice
• 3-4 kašike maslinovog ulja
• 3-4 kašike prezli/po potrebi
• 1 mala kašika origana
• 2 kašike ribanog parmezana

Umak:

• 1 konzerva paradajza
• 1 kašika maslinovog ulja
• ¼ male kašike praška za pecivo
• 1 mala kašika meda
• malo timijana
• sol, papar
• 1-2 kašike ribanog sira/mozzarella

Priprema:

Operite i osušite tikvice. Narežiite ih na kolutove otprilike iste debljine. Posolite ih i poparite. U zdjelicu stavite maslinovo ulje a u drugu zdjelicu preule pomiješane sa parmezanom, malo soli i origanom. Pripremite lim za pečenje te na njega stavite papir za pečenje. Zagrijete rernu na 180 stepeni. Umočite tikvice prvo u maslinovo ulje a potom u mješavinu prezli. Pecite nekih 20 minuta da tikvice postanu hrskave.  

Keramičku zdjelu lagano nauljite maslinovim uljem. Posložite tikvice kao na slici. Napravite preljev tako da promiješate sve sastojke za umak, zagrijete ih do ključanja, isprobate, prelijete preko tikvica a na vrh stavite malo ribanog sira.

Ostavite zapeči u pećnici desetak minuta da se sir otopi.

nezavisne.com

Doživjeti stotu je nešto što je postalo opsesija čovječanstva u posljednje vrijeme. Svaki čas neko otkrije tajnu dugovječnosti ili izvor mladosti. Ipak, možda su najkompetentniji oni koji su zaista doživjeli te godine, jer samo oni znaju odgovor. A nekad taj odgovor može zvučati prilično banalno - živite po svom. To tvrdi i Džo Binder, koji će za vikend napuniti 107 godina. On je jedan od najstarijih Njujorčana, tj. jedan od 360 njujorških stogodišnjaka. On kaže da je njegov savjet prilično jednostavan, ali i naučno dokazan...

"Suština je da budete aktivni", kaže on, dodajući da su uglavnom stariji iz njegovog kvarta posljednje godine provodili sjedeći na klupi u parku. Ali, ne i on. "Pogledajte onu klupu... Na njoj su sjedili svi, samo ja nikad. I na kraju sam ih sve nadživio", kaže Džo.

Ipak, on pored aktivnosti preporučuje da se ljudi što više druže, te da nikad ne budu kivni na druge jer taj osjećaj može da vas izjede iznutra i uništi zdravlje: "Naravno, i ja sam u životu bio povrijeđen, ne jednom, nego više puta. Ali, ja sam tip koji bi samo okrenuo drugi obraz, pa ako treba, nek udari ponovo. To je ono što me održalo ovako dugo".

I dr Holi Filips, njujorški internista, vjeruje da je ovo zaista dobar savjet, posebno ono što se odnosi na društvenu aktivnost.

"Ljudi koji se dosta druže, koji imaju dosta prijatelja i poznanika imaju čak 50 odsto više vjerovatnoće da će živjeti duže od onih koji su nedruštveni", kaže Filips. Binder priznaje da je i pušio, i to do 13. do 45. godine, ali da je naslijedio i veoma dobre gene. Njegova nećaka Linda Galaso Vard o svemu kaže: "On potiče iz loze ruskih Jevreja koji imaju taj gen dugovječnosti. Čak su iz Univerziteta Fordham htjeli da prouče njegov slučaj, ali je trebalo dosta analiza, a to je suviše naporno u njegovim godinama".

Binder još dodaje da svaki dan pije crno vino. Bilo da je to dobro ili ne, dr Filips o svemu tome kaže: "Šta god da radi, očigledno da njemu to prija".

nezavisne.com

Danas se obilježava Svjetski dan zdravlja kako bi se podigla svijest o zdravlju populacije svijeta, a ove godine tema je depresija.

Iz ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske najavili su svečanost u Banjaluci povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja.

U okviru konferencije, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Dragan Bogdanić uručiće odluke o dodjeli zvanja primarijus doktorima medicine, stomatologije i magistrima farmacije.

Predstavnici Visoke medicinske škole iz Prijedora uručiće ovom prilikom medicinskim sestrama i tehničarima sertifikate o uspješno završenoj jednogodišnjoj edukaciji iz radne terapije, najavljeno je iz resornog ministarstva.

Ovaj dan obilježava se još od 1950. godine.

nezavisne.com

Nakon dvije sedmice na prvom mjestu američkog boks ofisa, film "Ljepotica i Zvijer" je vrh prepustio novom hitu, animiranom ostvarenju "Beba šef".

Film u kojem je bebi glas posudio Alek Boldvin proteklog vikenda zaradio je 49 miliona dolara, čime je za 1,5 miliona dolara nadmašio sada drugoplasirani film "Ljepotica i Zvijer", koji je od prodaje ulaznica zaradio 47,5 miliona dolara.

Treće mjesto je pripalo filmu "Duh u oklopu", koji je zaradio 19 miliona dolara, dok su na četvrtom mjestu "Moćni rendžeri" sa 14,5 miliona dolara.

U top pet je i film "Kong: ostrvo lobanja" sa zaradom od preko osam miliona dolara.

"Mali šef" u bh. Bioskope stiže 13. aprila.

Mali šef je urnebesna priča o uticaju dolaska nove bebe u porodicu, ispričana iz perspektive maštovitog sedmogodišnjaka. Ova originalna komedija o važnosti porodice privući će sve generacije.

Sedmogodišnji dječak Tim ljubomoran je na svog novog mlađeg brata, kojeg njegovi roditelji obožavaju. Međutim, Tim uskoro otkriva veliku tajnu svog brata te će se morati udružiti zajedno s njim, kako bi svaki od njih ostvario svoj cilj.

nezavisne.com

Arenasport i Sport Klub kanali od sada u osnovnom Open IPTV paketu

m:tel Open IPTV se može s punim pravom zvati mjestom na kome živi sport, jer od sada svi korisnici osnovnog Open IPTV paketa bez dodatne naknade mogu uživati u svim Arenasport kanalima i u šest novih dugoočekivanih Sport Klub kanala, spajajući tako na jednom mjestu sve najbolje sportske sadržaje. 

Sport Klub kanali 

Kanali Sport Klub nude najbolji sport sa više od 320 dana direktnih sportskih prenosa godišnje. Ovi kanali svakodnevno nude najekskluzivnije prenose različitih sportova, gdje svaki ljubitelj sporta može da pronađe nešto za sebe. Zahvaljujući Sport Klub kanalima, sada možete pratiti Premier ligu, špansku Primeru, odbojkašku CEV ligu šampiona, škotsku Championship ligu, holandski Eredivisie, portugalsku Primeira ligu,  Formulu 1 i Moto GP takmičenja, uživati u prenosima teniskih ATP i WTA turnira, NBA i Evrolige, evropske hokejaške KHL lige i mnoge druge sportove i takmičenja.

Arenasport kanale u programskoj šemi potražite u grupi kanala počevši sa pozicijom 100, a grupu kanala Sport Klub počevši od pozicije 110.

Tačne pozicije TV kanala su:

Arenasport SRB  (100), Arenasport 1 (101), Arenasport 2 (102), Arenasport 3 (103), Arenasport 4 (104), Arenasport HR (105), Sport Klub 1 (110), Sport Klub 2 (111), Sport Klub 3 (112), Sport Klub 4 (113), Sport Klub 5 (114), Sport Klub 6 (115).

Aktuelna promo ponuda vrijedi do 31.05.2017. za korisnike Open IPTV paketa: open duo iptv, open duo iptv net, open duo iptv net premium, open trio, open trio max, open trio plus, open trio standard, open trio extra, open trio extra net, open trio premium, open quadro max, open quadro standard, open quadro extra, open quadro extra net, open quadro 3 i open quadro premium paketa. 

m:tel – imate prijatelje!