Marketing

Ako vam nokti pucaju i listaju se, možda ste se i pomirili sa tim da naprosto imate “loše nokte”. Ali, u najvećem broju slučajeva to u stvari nije tačno, već se uzorok problema sa noktima krije u nekom od ova četiri razloga. Ili u kombinaciji nekih od njih…

Nedostaje vam željeza

Ako slabo jedete meso, a tamnozeleno povrće izbjegavate, moguće je da vam nedostaje željeza. A ako je to slučaj, slabi nokti su vam najmanji problem… Ako niste spremni da promijenite način ishrane, uvedete crveno meso, povrće, mahunarke, posavjetujte se sa ljekarom i počnite da uzimate suplemente.

Nokte koristite kao “alat”

“Ako vam je sasvim prirodno da naljepnice sa novih proizvoda za šminku recimo, ili novog posuđa ‘sastružete’ noktima, vaši nokti su dubinski oštećeni i listanje je samo posljedica toga”, objašnjava za Pop Sugar dermatološkinja dr Deborah Jalimen.

Često stavljate gel lakove, ili “izlivate” nokte

Poslije samo dva ili tri puta stavljanja gela ili akrila, vaši prirodni nokti su praktično “gotovi”. Tanki su i oslabljeni i kad konačno odustanete od vještačkih noktiju, biće vam potrebni “konjski živci” dok vam ti uništeni nokti ne izrastu sasvim… Uostalom, ništa što je vještačko ionako nije lijepo. Nemojte to da radite, njegujte svoje prirodne nokte i izvucite najbolje iz onoga što imate. Kakvi god da su vam nokti, sigurno su ljepši od plastičnih.

Suđe perete bez rukavica

Topla voda i deterdžent za pranje suđa će vam upropastiti nokte. Rukavice su “zakon”, čak i kad perete “samo tri tanjira”.

(Ljepota&Zdravlje)

Otok sluznice nosa , te nemogućnost disanja na nos predstavlja problem za sve, bez obzira na uzrast, jer, ne samo što remeti san i normalne dnevne aktivnosti, već može spriječiti oticanje sekreta i dovesti do upale sinusa

Pred nama su hladniji dani, a prehlada i gripa dolaze zajedno sa padom temperatura. Zajedno sa prehladom i gripom dolaze i simptomi koji nam najviše smetaju, a to su začepljen nos, curenje iz nosa, povišena temperatura, glavobolja, kašljanje i kihanje.

Zato je ovo pravo vrijeme da se podsjetimo da je prevencija prehlade I gripe vrlo važna: trebamo pravilno i često prati ruke, što predstavlja i najbolji način da se smanji prenošenje virusa naročito poslije kihanja ili kašljanja. Potrebno je izbjegavati kontakt sa osobama koje su prehlađene, zatvorene postore u kojima boravi veliki broj ljudi. Treba ispirati nos i grlo, naročito nakon boravka u kolektivima. S druge strane, veoma je bitno ojačati imunitet uz pravilnu ishranu i unošenje antioksidanasa.

U hladnijim danima začepljen nos je jedan od privih simptoma prehlade. Javlja se zbog upale i otoka sluznice nosa koju uzrokuju virusi, ali čemu doprinosi i suh i zagadjen vazduh tokom zimskih dana. Otok sluznice nosa , te nemogućnost disanja na nos predstavlja problem za sve, bez obzira na uzrast, jer , ne samo što remeti san i normalne dnevne aktivnosti, već može spriječiti oticanje sekreta i dovesti do upale sinusa. Sluznica nosa predstavlja i prvu liniju odbrane gornjih disajnih puteva od virusa, te je važno da sluznicu redovno čistimo i vlažimo i da nos održavamo prohodnim. Na ulogu nosa pomislimo uglavnom onda kada imamo problem, odnosno kad nos curi ili je začepljen, kad teško dišemo, imamo osjećaj suhoće nosa ili kad izgubimo čulo mirisa.

Uzroci koji dovode do ovih stanja su različiti, kao i mehanizmi njihovog nastanka. Međutim, kada je potrebno brzo i efikasno riješiti začepljen nos, kao, na primjer, kod prehlade, alergijskog rinitisa,upale sinusa ili srednjeg uha preporučuje se kratkotrajna primjena nazalnih dekongestiva, lijekova koji mogu da “odčepe nos” .

Iskustva farmaceuta govore da u apoteke najčeće dolaze pacijenti sa prehladom koji traže efikasno rješenje protiv začepljenog nosa, odnosno lijek koji će brzo djelovati. Sprej za nos je dobro rješenje kako bi se brzo i efikasno olakšale tegobe začepljenog nosa. Dobro je da rastvor spreja za nos sadrži aktivnu supstancu ksilometazolin, jer upravo ona brzo sužava krvne sudove sluznice nosa , dovodi do smanjenja otoka i obezbjeđuje prohodnost nosa. Dodatak morske vode je uvijek koristan, jer ona pomaže vlaženju sluznice nosa i obnavljanju njene normalne funkcije. Poželjno je birati proizvode koji ne sadrže konzervans, jer on sam po sebi može šteiti sluznici nosa. Bez obzira na vrstu spreja, pacijenti se, prije prve upotrebe, bilo kog lijeka, trebaju posavjetovati sa svojim ljekarom ili farmaceutom.

Šta sve može da dovede do poremećaja sluznice nosa?
bakterije, virusi, gljivice i alergeni
suv i zagađen vazduh (zato je veoma važno održavati vlažnost sluznice nosa)
određeni lijekovi
hemijske supstance
konzervansi
Piše: mr ph. Davorka Kopanja

Izvor:Nezavisne

Kaktusova voda je dobra za piće, jer hidrira kožu, a veća količina elektrolita i antioksidanasa sprečava starenje.

Zbog navedenih razloga voda od ove biljke je najvažniji sastojak u kozmetici i u posljednje vrijeme postala je trend kada se radi o nutricionizmu.

Kaktus je biljka koja je prilagođena za život u pustinji, a to uspjeva pomoću velike količine vode, koje se brinu o tome da se ne osuši.

Elektroliti u kaktusu su direktno zaslužni za hidriranje kože, dok antioksidansi pomažu u zaštiti od UV zraka i gubitka kolagena.

Pored starenja kaktus pomaže i koži sklonoj aknama, pa se u te svrhe koristi antibakterijsko ulje.

Voda je namijenjena svim tipovima kože, ali je dobra i za piće jer hrani tijelo elektrolitima, a u pitanju je tečnost slatkastog ukusa. Bogata je i taurinom, koji pomaže u sprečavanju stvaranja slobodnih radikala i oštećenja mišićnog tkiva.

Izvor:Nezavisne

Doba u kojem dječaci ulaze u pubertet vezano je za to kada su njihove majke dobile ciklus prvi put, pokazuje studija.

Sinovi majki, koje su menstruaciju dobile ranije od svojih vršnjakinja, ući će u pubertet oko dva mjeseca ranije.

Studija je u časopisu Human Reproduction analizirala je podatke od skoro 16.000 danskih majki i djece.

Jedan od autora, doktor Nis Brik, sa Univerziteta Arhus iz Danske, pojasnio je da kad god kod doktora dođe pacijent sa odloženim ili ranim početkom puberteta, doktor ga ispituje za porodičnu istoriju.

"Znali smo da postoji odnos između pubertetske dobi majke i sina, ali sada naši podaci iz studije to i potvrđuju."

Godine starosti kada djevojčice i dječaci ulaze u pubertet se postepeno smanjuju širom svijeta.

U Velikoj Britaniji, doba kada deca ulaze u pubertet se smanjuje za jedan mesec na svakih 10 godina. Prosečno doba za ulazak u pubertet sada je 11 godina za devojčice i 12 godina za dečake.

Stručnjaci su dodali da je došlo do poboljšanja opšteg zdravlja i ishrane u industrijalizovanom svetu, ali studije su takođe pokazale vezu između gojaznosti i ranog početka puberteta.

U 2015. godini, studija je pokazala da rani ili kasni početak pubertet ima veze sa povećanim rizikom od dijabetesa, gojaznosti, rane menopauze i kardiovaskularnih bolesti.

Smatra se da je djevojčica rano ušla u pubertet ako je imala od osam do 11 godina, dok je kasni pubertet između 15 i 19. Kod dečaka, normalan pubertet počinje između devet i 14 godina.

Američka studija u januaru je otkrila da je rani pubertet kod devojčica takođe povezan sa povećanom verovatnoćom mentalnih zdravstvenih problema tokom adolescencije i odraslog doba.

"I genetski faktori i faktori zaštite životne sredine nedvosmisleno utiču na vreme kada se ulazi u pubertet", rekla je doktorka Kristin Volfart-Veje, istraživačica na Univerzitetu u Kopenhagenu i autorka jedne od vodećih studija koja se bavi pubertetom i vremenom.

"Dječaci i djevojčice nasleđuju sklonost ka ulasku u pubertet u određeno doba - od svojih majki i očeva. Ali rani pubertet, početak rasta grudi i stidnih dlaka kod devojčica manje su zavisni od genetskih faktora, a više od zaštite životne sredine."

(B92)

Lješnik spada u grupu orašastih plodova i zahvaljujući svojoj velikoj popularnosti širom svijeta zastupljen je u mnogim receptima i proizvodima.

Koliko je popularan govori činjenica da se u svijetu svake godine proizvede preko 800.000 tona lješnika. Za njegovu popularnost najviše je zaslužan njegov specifičan slatkasti okus kao i visoke nutritivne vrijednosti. Uz bademe, lješnik je orašasti plod koji sadrži najviše vitamina E, koji štiti od slobodnih radikala i doprinosi zdravlju ćelija cijelog organizma.

Dijetalna vlakna
Lješnik je dobar izvor dijetalnih vlakana. Naime, 100 grama lješnika sadrži 10 grama vlakana, što je 39 odsto dnevno preporučene količine. S preporučenom šakom lješnika na dan, možete namiriti oko 12 odsto dnevnih potreba za vlaknima. Zbog vitamina E i C, lješnici su takođe dobar izbor za jačanje imuniteta, posebno za djecu, koja ih rado jedu jer su finog okusa. Kao i ostali orašasti plodovi, lješnici sadrže visok udio omega-3 masnih kiselina, zbog čega su dobra prevencija protiv kardiovaskularnih bolesti te korisna prevencija mentalnih oboljenja povezanih s demencijom. Od minerala, najzastupljeniji su fosfor, magnezijum, željezo, cink, bakar, mangan i kalcijum, koji u kombinaciji daju dodatnu zaštitu za srce i krvne sudove, korisni su za zdravlje nervnog sistema te očuvanje zdravlja i gustoće kostiju.

Vitamin E
Zahvaljujući visokoj količini vitamina E, lješnici su dobri antioksidansi, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, usporavaju znakove starenja i ojačavaju imunitet. Zanimljivo je da je lješnik jedinstven po tome što sadrži znatnu količinu folne kiseline. Ovaj vitamin obično nalazimo u zelenom lisnatom povrću, ali se vrlo lako uništava termičkom obradom. Tako se u samo dva minuta kuvanja uništi gotovo 90 odsto folata u povrću. Folna kiselina je neophodna za trudnice, jer njen manjak u trudnoći dovodi do spontanih pobačaja i deformiteta novorođenčadi.

Ulje lješnika
Ako imate masnu i problematičnu kožu, ulje lješnika vam može pomoći. Ovo ulje vrlo se brzo upija u kožu i ne ostavlja mastan trag. Zbog toga je odlično rješenje za njegu masne i mješovite kože. Pomaže i kod proširenih vena, akni, ispucalih kapilara, strija, ožiljaka i celulita.

Dobrobiti
• Sprečava kardiovaskularne bolesti

• Smanjuje rizik od nastanka tumora

• Pomaže u borbi protiv slobodnih radikala

• Poboljšava pamćenje i mentalne sposobnosti

• Smanjuju loš holesterol

• Jača imunitet

• Pomaže zdravom razvoju fetusa

Izvor:Nezavisne

Poboljšanje mentalnog zdravlja je dugo putovanje. Ali to ne znači da mora biti teško. Da li ste znali da se vaš život stvara kroz navike? Sve što radite je navika, a vaše navike postaju vaše rutine. Dakle, ako je vaš život satkan od navika, onda možete da poboljšate svoj život uvođenjem još boljih navika. Ohrabrujuće je da znate da možete da ih promijenite.

Kreirajte rutinu

Postojanje produktivne rutine je siguran način ka putu dobrih navika.

Prvo, počnite kreiranjem jutarnje rutine, koja će vas pripremiti za dan.

Kada to budete uspjeli, stvorite večernju rutinu da se opustite i pripremite za spavanje. Važno je da izgradite pozitivan način razmišljanja kako biste se kvalitetno naspavali.

Jedite pravilno i zdravo

Pravilna i zdrava ishrana poboljšaće vaše zdravlje i blagostanje. Cilj je jesti puno povrća, voća, oraha, sjemenki, pasulja, zdravih masti i proteina. Izbjegavajte obrađenu hranu, kao što su rafinisani šećeri i alkohol i ograničite unos kofeina. Hrana zaista utiče na vaše raspoloženje. Dobra je ideja da pratite kako se osjećate nakon unošenja određene hrane.

Vježbajte

Važno je da vježbate. Vježbanje poboljšava vaše raspoloženje i zdravlje. Ukoliko nemate vremena za teretanu i duge treninge, preporučujemo brzo hodanje i jogu. Svaka fizička aktivnost ima veliki uticaj na mentalno zdravlje.

Vodite dnevnik

Korišćenje dnevnika je izvanredan način da se oslobodite svih svojih misli i osjećanja.

Meditirajte

Meditacija može izgledati dosadno i teško, ali stvarno je prilično jednostavna.

Takođe, ima mnogo nevjerovatnih pogodnosti za um i tijelo. Možete da meditirate samo dva minuta dnevno, a da primijetite rezultate.

Praktikujte afirmacije

Vježbajte pozitivne afirmacije svakodnevno. Ova praksa će vam promijeniti život. Za početak, to može izgledati besmisleno jer ne vjerujete svojim afirmacijama.

Počnite svako jutro sa izgovorenom rečenicom "Ja sam srećnan/na i zdrav/a svakog dana".

Budite zahvalni

Uvedite praksu da svakodnevno zahvaljujete na onome što imate. Ovo vas sprečava da se fokusirate na ono što nemate, a zauzvrat ćete postati srećniji.

Teško je započeti zahvaljivanja, ali što više to radite, sve više shvatate šta imate.

Izvor:Nezavisne

Već je kroz brojna istraživanja dokazano da trčanje pomaže u rješavanju stresa, a sada postoje nova istraživanja koja pokazuju da je trčanje korisnije za vaš mozak nego meditacija.

Prema nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu Acta Psychologica, trčanje samo jedne do dvije milje poboljšava pažnju, koncentraciju i opšte raspoloženje više nego meditacija.

Istraživači u Francuskoj proveli su dva kognitivna testiranja na 101 studentu:

1. VA - test koji procjenjuje nivo percipirane energije

2. TMT - test se sastoji od dva dijela i procjenjuje vještinu obrade.

Nakon toga studenti su podijeljeni u dvije skupine. Prva skupina je trčala 15 minuta po kampusa, a druga je ostala u učionici u učestvovala u 15-minutnoj meditaciji.

Nakon toga,istraživači su proveli kognitivno testiranje, rezultati su bili jasni: oni studenti koji su trčali u prosjeku su imali više bodova na VA testu i brže su riješili TMT test.

Zašto su 'trkači' imali bolje kognitivne sposobnosti?

Dr. Fabijen Legran, psiholog i glavni autor studije, rekao ja za Runner's World da se "spoznajne promjene uzrokovane vježbanjem mogu objasniti u smislu neidirektnih učinaka - naročito povećanje osjećaja energije."

Dakle, oni koji trčali vratili su se razbuđeni i puni energije, što je poboljšalo njihovo raspoloženje i pomoglo im da se bolje fokusiraju na testove. Oni koji su meditirali rekli su da se osjećaju umorno te stoga lošije riješili testove.

Stoga, ako vam je potreban brz način poboljšavanja raspoloženja, bez obzira na doba dana, trčanje će vam to osigurati.

Da sve to nisu samo puste priče potvrdila su i mnoga istraživanja koja pokazuju da trčanje pogoduje zdravlju tijela na brojne načine.

Ojačava hrskavicu
Možda se čini da nema smisla, ali istraživači s Monash univerziteta u Australiji primijetili su da trčanje može povećati stvaranje hrskavice, što može zaštititi vaše zglobove od artritisa.

Izoštrava sluh
Na Bellarmine univerzitetu u Kentakiju dokazano je da žene koje su fizički aktivne imaju 6% veće šanse za bolji sluh od onih koje se ne bave nikakvom fizičkom aktivnošću. Naime, trčanje poboljšava cirkulaciju u uhu, što stvara više hranjivih supstanci koje pomažu u očuvanju sluha.

Suzbija migrenu
Tromjesečno istraživanje provedeno u Švedskoj na Gothenburg univerzitetu dokazalo je da su oni koji su u tom razdoblju vježbali tri puta sedmično po 40 minuta imali manje migrena nego inače.

Smanjuje osjećaj tjeskobe i depresije
Profesor psihologije sa Univerzitetu u Bostonu, Majkl Oto, napisao je cijelu knjigu o tome koliko tjelovježba utiče na naše raspoloženje te je zaključio kako samo 5 minuta vježbanja dnevno može smanjiti stres i osjećaj tjeskobe te odagnati depresiju.

(zdravakrava.hr)

Umjesto da stalno skrivate osmijeh, jer mislite da vaši zubi nisu dovoljno bijeli i blistavi, napravite pastu koja će ih učiniti bjeljim i blistavijim nego ikada prije.

Recept je jednostavan, a efekti snažni.

Uzmite pola kašičice zelene gline, 20 kapi stevije, šest kapi ulja čajevca, 15 kapi eteričnog ulja mente, pola kašičice morske soli i malo vode.

Sve dobro izmješajte i prespite u staklenu bočicu, koju ćete dobro zatvoriti poklopcem.

Ujutru i uveče perite zube ovom pastom, i primjetićete da su vam već poslije nekoliko dana belji, kamenca nema, a na duže staze ćete ih sačuvati od karijesa.

Prednost ove paste je što u njoj nema hemije, pa ne oštećuje gleđ, a prirodni sastojci su odlični čistači.

(Večernje novosti)

Od 6 do 8 čaša vode dnevno je uslov za dobro zdravlje i hidrataciju organizma. Topla voda ima blagotvorniji uticaj na naš organizam jer je prokuhana voda oslobođena svih štetnih tvari.

Evo kakav utjecaj ima topla ili vruća voda na naše tijelo:

Redovno ispijanje tople vode poboljšava cirkulaciju, znojenje i izbacivanje toksina iz tijela, čime se rasterećuje rad jetre i bubrega.

Redovna konzumacija vruće vode pomaže kod astme i štucavice, a ima blagotvoran učinak i kada patite od prehlade ili kašlja.

Ispijanje jedne šalice tople vode svaki dan pročišćava kožu, a posebno se preporučuje osobama koje imaju problema s aknama.

Topla voda opušta mišiće pa se njeno ispijanje nameće kao odlično rješenje za ublažavanje menstrualnih grčeva.

Ujutro, prije jela i pola sata poslije jela šalica tople vode potiče rad metabolizma i rješava probleme s nadutošću.

Izvor:Nezavisne

Cvekla možda nije najljepše povrće, ali je zasigurno jedno od najsnažnijih i slobodno se može nazvati supernamirnicom. Jedinstvena je zbog visokog sadržaja antikancerogenih tvari i karotenoida.

Ovo povrće je takođe odličan izvor folne kiseline. Prepuna je antioksidanasa, koji štite organizam od prijevremenog starenja i pomažu u borbi protiv mnogih bolesti.

Betacijanin je pigment koji daje cvekli crvenu boju. Ovaj pigment se apsorbuje u krv i povećava sposobnost krvi da prenosi kiseonik i do 400 odsto.

Čak je i lišće cvekle zdravo. Bogato je beta-karotenom, folnom kiselinom, hlorofilom, kalijumom, vitaminom C i željezom. Od lišća cvekle može se napraviti zeleni kašasti sok ili ga možete pripremiti kao špinat.

Nezaobilazna je namirnica za detoksikaciju, budući da podstiče rad jetre, a preporučuje se i za normalizaciju probave jer obiluje prehrambenim vlaknima. Iako procesom konzerviranja gubi dio vitamina topljivih u vodi, posebno vitamina C, i konzervirana cvekla je i dalje vrijedan izvor nutrijenata i nadasve korisnih pigmenata.

Naime, plodovi za konzerviranje beru se na vrhuncu sezone kada su najbogatiji nutrijentima. Redovnom konzumacijom 500 ml soka od cvekle nivo plazmatskih nitrata se udvostruči. Uz sve to, cvekla je nezaobilazna namirnica pri detoksikacijskim dijetama jer podstiče probavu i rad jetre. Na 100 grama sadrži čak 2,5 grama vlakana, što je čini pogodnom za borbu protiv zatvora. Sigurna je za djecu, a zbog bogatstva folatima preporučuje se i trudnicama.

Ljekovita svojstva cvekle
Cvekla je tradicionalni lijek za leukemiju. Ovo povrće sadrži aminokiselinu betain, koja ima antikancerogena svojstva. Terapija cveklom, koja podrazumijeva svakodnevno uzimanje soka od cvekle ili sirove ribane cikle, ima pozitivan učinak protiv leukemije i mnogih drugih vrsta raka.

Redovno konzumiranje cvekle pomaže protiv bolesti uzrokovanih oksidativnim stresom.

Vlakna koja sadrži cvekla mogu smanjiti nivo holesterola u krvi i do 40 odsto.

Poznato je da cvekla normalizuje krvni pritisak.

Cvekla pomaže u očuvanju elastičnosti arterija. Redovno konzumiranje cvekle može spriječiti proširene vene.

*** Iako količina željeza koju sadrži cvekla nije jako visoka, njegov kvalitet je izvanredan. Željezo iz cvekle je moćno sredstvo za čišćenje organizma od toksina i izgradnju krvi. Upravo zbog toga cvekla je efikasna u liječenju mnogih bolesti uzrokovanih toksinima.

*** Cvekla se posebno preporučuje trudnicama zbog visokog sadržaja folne kiseline. Folna kiselina može spriječiti mnoge bolesti kod novorođenčadi.

*** Sok od cvekle stimuliše rad jetre i žuči i sprečava zatvor.

*** Sok od cvekle u kombinaciji sa sokom mrkve je odličan lijek za giht, bolesti bubrega i žučnog mjehura.

*** Poznato je da cvekla može pomoći i kod mnogih drugih bolesti: glavobolje, zubobolje, dizenterije, krstobolje, kožnih problema, menstrualnih bolova itd.

Kuvajte u kori
Cveklu valja kuvati i peći u kori kako bi zadržala što je moguće više hranjivih sastojaka. Sa druge strane, termička obrada oguljene cvekle transformisaće njenu lijepu boju u neprivlačni smeđi komad povrća.

Ostavite dva do tri centimetra stabljike prije nego što krenete s kuvanjem kako crvena boja ne bi "iscurila" s vrha ploda. Boju ćete zadržati ako cveklu poprskate limunovim sokom, sirćetom ili nekim sličnim prirodnim izvorom kiseline.

Gulite cveklu u rukavicama
Crvena boja cvekle ostaviće trag na vašem tanjiru, hrani, ali i na rukama. Kad gulite koru, obavezno nosite kuhinjske rukavice.

SMUTI OD CVEKLE
Energetska bomba pred vježbanje

1 narandža ili limun

1 list kelja ili nekog lisnatog povrća

1 jabuka

1 mrkva

1 cvekla

malo ribanog đumbira

Snizite pritisak

1 jabuka

1 limun

2 celera

1 cvekla s lišćem

šaka špinata

Nutritivna vrijednost u 100 g cvekle:
Energetska vrijednost [kcal]: 36

Ukupni ugljikohidrati [g]: 7

Proteini [g]: 2

Prehrambena vlakna [g]: 2,6

Vitamin B1 [mg]: 0,02

Vitamin B2 [mg]: 0,03

Vitamin B3 [mg]: 0,1

Vitamin B6 [mg]: 0,04

Vitamin C [mg]: 2

Fosfor [mg]: 40

Natrijum [mg]: 100

Kalcijum [mg]: 30

Kalijum [mg]: 400

Željezo [mg]: 1

Voda [g]: 89

Izvor:Nezavisne