Apple će u 2019. godini najverovatnije predstaviti najmanje jedan model iPhone-a sa trostrukom kamerom na poleđini, piše Taipei Times.

Yuanta Securities je došla do ovog zaključka nakon razgovora sa Appleovim snabdevačem Largan Precision, koji proizvodi smartfon sočiva za tehnološkog giganta.

Trenutni modeli, iPhone X i iPhone 8 Plus dolaze sa dvostrukom kamerom od 12 megapiksela na zadnjem djelu.

Ovo nije prvi izveštaj koji ukazuje na to da Apple razmatra sistem trostruke kamere.

Taiwan's Economic Daily News saopštio je prošlog mjeseca da kompanija radi na telefonu sa tri zadnje kamere od 12 megapiksela, koji sprema za 2019. godinu.

Slika Pabla Pikasa "Devojčica sa korpom cveća" iz 1905. procijenjena je danas na 115 miliona dolara na prvoj velikoj aukciji predmeta iz ogromne Rokfelerove kolekcije koju organizuje Kristi.

Slike Kloda Monea i Anrija Matisa juče su oborile rekordne cijene djela tih umjetnika.

"Djevojčicu sa korpom cvijeća" od Pikasa su kupili američka kolekcionarka Gertruda Stajn i njen brat Lio, a ona je šesta na listi najskupljih Pikasovih slika.

Pablo Pikaso (1881-1973) jedini je slikar koji ima više slika prodatih za više od sto miliona dolara na aukcijama. Za sada ih je četiri.

Slika je glavni dio kolekcije koju su sakupili unuk naftnog magnata Džona Rokfelera, Dejvid Rokfeler koji je prošle godine umro i njegova žena Pegi.

Kolekcija sadrži više od 1.600 umjetničkih djela koja će ove nedjelje biti prodata kod Kristija. Očekuje se da će postići rekordne cijene, a sav prihod će otići u dobrotvorne svrhe.

Sa procjenjenom vrijednošću od 600 miliona dolara, trebalo bi da bez problema nadmaši dosadašnju rekordnu vrijednost koju je 2009. postavila kolekcija Iva Sen Lorana i Pjera Beržea kada je prodata za 484 miliona dolara.

Juče je Moneova slika "Nimfe u cveću" prodata za 84,6 miliona dolara, dok je Matisova "Odaliska na magnolijama" postigla cijenu od 80,7 miliona dolara.

(Beta)

Sandale koje su nosile generacije i generacije u staroj Jugoslaviji dobile su rimejk.

Sandale splitske Jugoplastike u kojima su djeca nekadašnje SFRJ odrastala ponovo su aktuelne. Jedna od najekskluzivnijih modnih kuća je skoro identične "izbacila" pod svojim imenom.

Popularne gumene sandale u kojima smo skoro svi šetali ili se kupali na moru za vrijeme Titove Jugoslavije, sada sa kopčom Guči koštaju skoro 500 evra.

Oni koji se sjećaju, znaju da su "naše" bile neuporedivo jeftinije.

(nezavisne.com)

Gradsko naselje neobičnog imena - Pijeskovi. Najveće dobojsko naselje po mnogo čemu specifično. Bilo, sada je, a sve su šanse i nade da će tako i ostati. Jako specifično u najpozitivnijem mogućem smislu specifičnosti.

U današnje vrijeme čelika, stakla i betona, naše opšte nebrige i neodgovornosti za prirodu, međuljudske otuđenosti, prava je rijetkost da djeca u gradovima imaju baš ovakvu priliku za djetinjstvo i igru kakvu im pruža dobojsko naselje Pijeskovi... Od dana kad je izgrađeno u prvoj polovini 80-tih godina prošlog vijeka, uglavnom je zadržalo prvobitni izgled. A i tih osamdesetih su Pijeskovi bili Pijeskovi... Znalo se da od starog bunkera, odakle se do magistralnog puta prostirala i danas prostire teritorija Pijeskova, bivstvuje paralelna dimenzija grada. Starije generacije se sjećaju kroz kakve se „filtere“ moralo proći da budeš domaći u Pijeskovima, ili ne daj Bože, da se ponadaš zabavljanju sa djevojkom iz Pijeskova, a sam nisi „baš skroz domaći“.

I dan danas, skoro 40 godina poslije, svi stanovnici Pijeskova jako su prisni međusobno. Lokalna prisnost i solidarnost su baš došle do izražaja u sređivanju stanja poslije velike poplave 2014, kada su Pijeskovi, kao jedna od najnižih tačaka u gradu „plivali“ u vodi dubljoj od 3 metra.

Socijalne mreže i Internet su i dalje u drugom planu, barem kada je neposredno druženje i dječija igra u pitanju... Atipično se zaštitinički odnose jedni prema drugima, a prema „gostima“ nastupaju jedni SA drugima. Bude tu nekad i onih dječijih internih razmirica, susjedskih - ZEV nesporazuma, ali ipak na kraju sve ostaje „unutar kuće“.

Djeca, odnosno uslovi u kojima ovdje imaju priliku za igru, su posebna priča. Tu je vrijeme stalo. Na svu sreću.

Za lijepog vremena ljeti, predveče, bude ih i stotinjak raspoređenih u desetak „klanova“. Bebe - u bebi kolicima i tek prohodale, djevojčice i dječaci svih uzrasta, ozbiljni basketaši u najboljim godinama, ali i ozbiljni basketaški veterani. Svi su natrpani na poligonu i velikom poljančetu okruženi zgradama klasične arhitekture iz zadnje decenije postojanja SFRJ. Na poligonu se istovremeno igra u gradu najozbiljniji basket na jednom košu, dok na drugoj polovini neki mlađi klinci igraju fudbal ili tek uče basket fazone i pripremaju se za ozbiljniji basket sa starijim, odnosno za prvu fazu tog „ozbiljnijeg basketa“, poznatijeg kao „čekanje da starijim zafali igrač za jednu od ekipa, pa da zovnu ove mlađe da aktivno učestvuju u smislu izvođenja lopti tim istim starijim“... Stara pravila... Baš kako treba... Između te dvije grupe manja djeca voze rolere, bicikliće i bicikle, trotinete, valjaju se, pokušavaju nešto sa loptama raznih veličina... Na livadici pored, vlada organizovani haos... Tu opet, u posljednje vrijeme, djevojčice igraju fudbal protiv dječaka. Pokazuju se kao jako čvrste, a ponekad i grublje nego njihovi muški suparnici. Pored njih roditelji, uglavnom majke (čast izuzecima), koje na klupama oko betonskog stola i ispod čuvenog „dječijeg drveta“, malo međusobno pretresaju teme, a pomalo pripaze i sporadično opomenu djecu. I još nešto jako bitno. Ima tu svega kao u neka stara, za neke bolja vremena - krvavih koljena, padova sa bicikala, poneka razbijena glava, gurkanja usljed „velikih“ neporazuma jer nema sudija (osim mama i tata). I opet sve u redu. Na kraju dana reset, a sutra opet ispočetka.

U produžetku poligona su tobogani, ljuljaške i ostali rekviziti za najmlađe. Dalje u debelom hladu, ljeti se igra ozbiljna odbojka. Tu je i stol za stoni tenis na kom se uglavnom taj sport ne igra. Posluži on za sjedenje i slične stvari... Još malo dalje prema nekadašnjem TC Tuš, odnosno današnjem Belamionix-u, opet dječije igralište sa toboganima, ljuljaškama, ali i opremljen poligon za Street Workout. I tu momci jako ozbiljno vježbaju, i shodno tome, ozbiljno i uvježbano i izgledaju. Tu se održavaju i zvanična takmičenja u Street Workout-u.

U samom uglu, na kraju naselja, TC Belamionix, Tehničko-laboratorijski centar Saobraćajnog fakulteta i poneka bašta na manjoj ili većoj parceli. Baš kao i sa druge strane magistralnog puta M17, sve do rijeke Bosne.

Mislim da Pijeskovi imaju i svoju mikro klimu, mada za to baš i nemam naučne dokaze, ali odgovorno tvrdim da, kada se ide iz Starog Grada ka Pijeskovima, prolazeći pored stadiona FK Željezničar (Želju inače u Pijeskovima gledaju kao na svoj klub), uvijek se osjeti mnogo svježiji i hladniji vazduh, pogotovo tokom ljetnih žega...

Tu su i svi objekti za logistiku – pekare, Jovina trgovina za sitniju/ekspres kupovinu, TC za veće kupovine, sad već kultni kafić 82-ka, picerija Romansa, frizerski salon, parkinzi, garaže i ostalo... Naravno, bilo je u Pijeskovima, a i danas ima mnogo prepoznatljivih likova. Neću ih imenovati da ne zaboravim pomenuti koga. U svakom slučaju, dovoljno svega da Pijeskovi ostanu Pijeskovi.

Nije sve idilično naravno, ima tu sitnih falinki, ali nije ovo tekst za takve stvari. Mnogo, ali baš mnogo je bitnije sve drugo što je ovdje napisano.

Djeca uživaju i imaju osjećaj pripadnosti. Barem do odlaska na fakultete, Njemačku i ostale životne neminovnosti naše realnosti. Barem će cijeli život imati sjećanja na sve rjeđe „normalno“ odrastanje i djetinjstvo mimo Facebook-a, Interneta generalno i sličnih „zanimacija“ nazovi, modernog društva.

I zato djeco i ostali u Pijeskovima, uživajte u djetinjstvu i životu kad već imate tu privilegiju. Uživajte barem do odlaska preko, na rad u Švarcvald i ostale klinike...

Romeo Drljić

P.S. Neke od fotografija su naše, a neke smo preuzeli sa FB i ostalih izvora. Svima se zahvaljujemo uz nadu da nam neznani i znani autori neće zamjeriti što smo iskoristil i te fotografije u ovom tekstu...

Na području grada Doboja, Brčko distrikta i još sedam opština ispaljeno je 96 raketa sa 27 protivgradnih stanica, što je bilo najozbiljnije i najzahtjevnije raketno dejstvo u ovoj godini, saopšteno je iz "Protivgradne preventive Republike Srpske".

U saopštenju je navedeno da je juče od 17.22 do 19.58 sati dejstvovalo 27 protivgradnih stanica na teritoriji Grada Doboja, opština Derventa, Modriča, Gradačac, Šamac, Pelagićevo, Brod, Vukosavlje i Brčko distrikta.

Iz "Protivgradne preventive" ističu da je zbog nestabilne vremenske situacije sistem protivgradne zaštite bio u punoj pripravnost od 16.09 do 22.12 časova na teritoriji Grada Doboja, Brčko distrikta i opština Prnjavor, Stanari, Petrovo, Derventa, Modriča, Gradačac, Vukosavlje, Šamac, Brod, Srbac, Pelagićevo i Donji Žabar.

U ovogodišnjoj sezoni ispaljeno je ukupno 195 raketa.

(SRNA)

Na samitu EU - zapadni Balkan 17. maja u Sofiji mogao bi da bude potpisan sporazum o ukidanju rominga za sve zemlje zapadnog Balkana, odnosno između BiH, Crne Gore, Makedonije i Srbije.

"Nakon što je Bugarska preuzela predsedavanje EU, oni su reaktivirali tu inicijativu i najavljuju da bi na samitu u Sofiji mogao da bude potpisan sporazum o ukidanju rominga i za sve zemlje zapadnog Balkana i pristupanje toj evropskoj direktivi, što znači da bi roming bio potpuno ukinut", rekao je Rasim Ljajić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija u Vladi Srbije.

Ova inicijativa za ukidanje rominga postoji već nekoliko godina, međutim do dan-danas taj sporazum nije potpisan, a jedno vrijeme bilo je govora i o tome da građani zapadnog Balkana plaćaju iste cijene usluga kao u domaćem saobraćaju.

"Mi smo se ranije u nekoliko navrata obraćali Evropskoj komisiji, koja nas je odbijala pod izgovoroma da ta direktiva važi samo za članice EU i da bi važenje direktive i za druge zemlje podrazumevalo promenu tog dokumenta", rekao je Ljajić.

Prvi put, barem zvanično, ukidanje rominga među zemljama zapadnog Balkana spomenuto je na konferenciji regulatora jugoistočne Evrope, koja je održana u Skoplju u avgustu 2014. godine. Tada je dogovoreno da se vladama zemalja koje nisu članice EU, a zaključile su SSP, predloži potpisivanje sporazuma kojim bi se obavezele da u svojim zemljama usaglase cijene usluga rominga s cijenama koje važe unutar Evropske unije. Za razliku od ranijih sporazuma, ovaj o ukidanju rominga ima podršku svih u BiH, a nedavno je i Vlada RS prihvatila nacrt sporazuma koji bi mogao biti potpisan u Sofiji.

"Sporazum predviđa da su ugovorne strane saglasne da maksimalne maloprodajne i veleprodajne cijene usluga rominga treba dovesti na nivo cijena po pravilu 'kao kod kuće', te uvesti novi režim regulisanja cijena rominga predviđen propisima Evropske unije. Na ovaj način zemlje potpisnice prihvataju norme i standarde EU i omogućavaju svojim građanima da koriste usluge mobilnih komunikacija pod istim uslovima kao i drugi građani u zemljama članicama", navedeno je u informaciji Vlade RS usvojenoj krajem marta i kojom se daje saglasnost Ministarstvu komunikacija i transporta BiH da može potpisati taj sporazum. U samom sporazumu o sniženju cijena usluge rominga i javnim mobilnim telekomunikacionim mrežama stoji da je on otvoren te da njemu mogu pristupiti sve države regiona, EU i druge države o čemu obavještavaju nadležna ministarstva zemalja potpisnica.

"Predstavnici regulatora će se sastajati najmanje polugodišnje radi konsultacija i razmatranja primjene sporazuma, utvrđivanja prioritetnih aktivnosti za naredni period, kako bi, po potrebi, preduzeli zajedničke aktivnosti i zauzeli zajedničke stavove prema domaćim i evropskim organizacijama, koje su nadležne za elektronske komunikacije i prema operatorima elektronskih komunikacija", navodi se, između ostalog, u sporazumu.

(nezavisne.com)

Najviše padavina u proteklom periodu zabilježeno je na području sjeveroistočne Bosne, te u nešto manjem intenzitetu na području Krajine, istočne Hercegovine, kao i dijelovima srednje i centralne Bosne.

Tako je najviše kiše palo na području Tuzle, Gradačca i Doboja. Veća količina padavina razlogom je što je nivo rijeke Jale u Tuzli u porastu i iznosi 41 centimetar, sa tendencijom daljnjeg rasta. 

Nešto izraženijih padavina bilo je i na području Banja Luke, Bihaća, Gacka, Han-Pijeska, Ivan-Sedla, jajca, Mrkonjig-Grada, Nevesinja, Sanskog Mosta i Zenice.

Iako je na prostoru Krajine bilo padavina u nešto većim količinama to nije uzrokovalo porast vodostaja rijeka na tom području. 

Tako je nivo rijeke Sane u Sanskom Mostu 111 centimatara i ima tendenciju pada, dok je nivo rijeke Une u Bihaću 38 centimetara i stagnira. 

Padavine, iako u malim količinama registrovane su i na području Bijeljine, Bileće, Bosanskog Novog, Bugojna, Livna, Mostara, Rudog, Sarajeva, Sokoca, Srebrenice, Trebinja, Višegrada i Zvornika.

Podsjećamo, jučer je na prostoru općine Zavidovići zabilježeno nevrijeme, padavine su bile obilne. Na društvenim mrežama mogu se pronaći video snimci, a detalje onog što je jučer zabilježeno u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, pogledajte u nastavku.

(n1)

Ambasador Kine u BiH Čen Bo predala je ministru inostranih poslova BiH Igoru Crnatku treću notu, kojom se potvrđuje da će Sporazum između Savjeta ministara BiH i Vlade Kine o međusobnom ukidanju viza za nosioce običnih pasoša stupiti na snagu 29. maja.

Sporazumom, koji je potpisan 27. novembra prošle godine u Budimpešti, propisano je da državljani obje strane mogu bez vize ulaziti i boraviti na teritoriji druge države do 90 dana, u bilo kojem periodu od 180 dana.

Kineska strana je u decembru 2017. godine obavijestila Ambasadu BiH u Pekingu da je proces ratifikacije na njihovoj strani završen.

Sporazum u BiH ratifikovan je i objavljen u Službenom glasniku BiH 27. aprila ove godine, o čemu je Ministarstvo inostranih poslova BiH obavijestilo kinesku ambasadu 30. aprila.

Sporazumom je regulisano da će on stupiti na snagu 30 dana nakon prijema posljednjeg pismenog obavještenja da su ispunjene unutrašnje zakonske procedure za stupanje Sporazuma na snagu, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova BiH.

S obzirom na to da je nota Ministarstva inostranih poslova BiH primljena u Ambasadi Kine 30. aprila, u trećoj noti koju je ambasador Kine danas uručila Crnatku, kao datum stupanja Sporazuma na snagu utvrđen je 29. maj.