BLACK FRIDAY: Pokloni i bonusi „vrište“ u Meridianu svakog petka!

Danas je utorak, 2. februar, 33. dan 2021. Do kraja godine ima 332 dana.

1509. - Portugalci su pod komandom Fransiska de Almejde uništili muslimansku flotu tokom bitke u Indijskom okeanu, u blizini grada Diu na sjeverozapadu Indije, poslije čega su uspostavili kontrolu u vodama oko indijskog potkontinenta.

1536. - Španski istraživač Pedro de Mendosa na ušću rijeke La Plata u Atlantski okean osnovao grad Buenos Ajres, nakon 1880. glavni grad Argentine.

1556. - U jednoj od najvećih katastrofa u istoriji čovječanstva zemljotres je opustošio kineske provincije Šansi, Šaanhsi i Henan - poginulo je više od 850.000 ljudi i zbrisano je s lica zemlje nekoliko stotina naselja.

1594. - Umro italijanski kompozitor Đovani Pjerluiđi da Palestrina, jedan od najznačajnijih predstavnika polifone renesansne muzike. Živio je u periodu rimokatoličke protivreformacije, pa su njegova djela obilježena konzervativnim pristupom crkvenoj muzici. Komponovao je djela velike izražajnosti, dubokih osjećanja, klasične mirnoće, široke i dijatonske melodike - više od sto misa, oko 250 duhovnih i svjetovnih moteta, madrigale. Djela: "Misa pape Marcela", "Stabat Mater".

1709. - Škotski mornar Aleksander Selkrejg, poznat kao Aleksander Selkirk, izbavljen je s pustog pacifičkog ostrva, na koje je 1704. prispio poslije brodoloma. NJegova priča je inspirisala Danijela Defoa da napiše roman "Robinson Kruso".

1801. - Britanski parlament održao prvu sjednicu kojoj su prisustvovali i irski predstavnici.

1834. - Srpski knez Miloš Obrenović objavio Drugi hatišerif turskog sultana Mahmuda Drugog, kojim su - kako je knez naglasio u besjedi pred postrojenom gardom u Kragujevcu - precizirani odnosi Srbije i Otomanskog carstva. Poslije Prvog hatišerifa Porta je pokušavala da ustupke Srbiji svede na minimum, ali je knez bio uporan, pa je sultan Drugim hatišerifom priznao nove granice, uključujući sporne krajeve.

1848. - Meksiko i SAD u gradu Gvadelupe Idalgo sklopili mir poslije dvogodišnjeg rata. Poraženi Meksiko je morao, uz naknadu od 15 miliona dolara, da preda Teksas, Novi Meksiko, Arizonu i Kaliforniju, ukupno više od milion i po kvadratnih kilometara.

1879. - Umro bugarski pisac i revolucionar LJuben Stojčev Karavelov, koji je ostavio trag i u srpskoj literaturi. U Beograd je došao 1867, povezao se s Ujedinjenom omladinom srpskom i sa Svetozarom Markovićem se borio protiv sentimentalizma i romantizma i za realizam u književnosti. U tom duhu je na srpskom jeziku pisao kritičke članke i pripovijetke iz beogradskog života. Zalagao se za stvaranje južnoslovenske federacije, skupljao je dobrovoljce i borio se 1876. u srpsko-turskom ratu. Djela: "Je li kriva sudbina?", "Kaznio je Bog", "Gorka sudbina", "Iz mrtvog doma", "Soka", "Bugari starog kova".

1882. - Rođen irski pisac DŽejms DŽojs, jedan od najvećih u 20. vijeku, koji je eksperimentima u narativnoj tehnici i strukturi romana, primjeni toka svijesti i novatorskom odnosu prema jeziku dao nov pravac modernoj književnosti. Počeo je kao buntovnik protiv rimokatoličke vjerske zatucanosti i uskogrudosti irske sredine, ali je glavni grad Irske Dablin, njegovu istoriju, žitelje i topografiju učinio središnjom temom svog djela. U najpoznatijem djelu - romanu "Uliks", na 700 strana je opisao jedan dablinski dan svog junaka, prema jednom književnom kritičaru "na vješt i katkad neprimjetan način, lica i događaji paralelni su onima u Homerovoj 'Odiseji', čiji se gotovo svaki detalj može naći u 'Uliksu'". Taj humorni, vitalni i robustni roman označio je revoluciju epskog oblika i vjerovatno je uticao jače od bilo kojeg djela na razvoj književnosti 20. vijeka. Ostala djela: romani "Portret umjetnika u mladosti", "Fineganovo bdijenje", pjesme "Kamerna muzika", pripovijetke "Dablinci", drama "Izgnanici".

1895. - Umro srpski pisac LJubomir Nenadović, član Srpske kraljevske akademije, jedan od prvih srpskih književnika u 19. vijeku sa širokim evropskim obrazovanjem, čiji su putopisi znatno prevazišli literaturu tog vremena. Od Dositeja Obradovića je prihvatio kult nauke i razuma, a od romantičara vjeru u ljudski progres. Djela: putopisi "Pisma iz Italije", "Pisma iz Nemačke", "Pisma iz Švajcarske", "O Crnogorcima".

1898. - Rođen srpski vajar Sreten Stojanović, rektor Umetničke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. U mladosti je pripadao srpskoj revolucionarnoj omladini u BiH. Unio je svježinu i raznolikost u srpsku plastiku u prvoj polovini 20. vijeka, sigurno je vladao i kompozicijom i monumentalnom skulpturom. Djela: reljefi "Ogrlice", "Uteha", monumentalna skulpura "Rob", portreti "Moj otac", "Nikola Vujić", "Umetnikova kći", spomenici na Fruškoj gori, u Podgorici, Grahovu, rodnom Prijedoru. Knjige: "Biste", "O umetnosti i umetnicima".

1901. - Rođen američki violinista porijeklom ruski Jevrejin Jaša Hajfec, jedan od najvećih virtuoza na tom instrumentu. Priređivao je koncerte od djetinjstva, a internacionalnu karijeru je počeo 1912. Pisao je kadence za violinske koncerte i transkribovao kompozicije starih i savremenih majstora. Naročito je cijenjen zbog čistog i melodičnog tona i visoko razvijene tehnike sviranja.

1904. - Rođen ruski pilot Valerij Pavlovič Čkalov, koji se proslavio mnogim poduhvatima, uključujući prelijetanje Sjevernog pola. Ostvario je 1937. prvi let preko najsjevernije tačke Zemlje bez spuštanja, preletjevši avionom "An-25" za 64 časa i 25 minuta razdaljinu od 12.000 kilometara od Moskve do američkog grada Vankuver kod Portlanda, što je bio svjetski rekord. Amerikanci su mu u Vankuveru, u čast tog senzacionalnog leta, podigli spomenik i posvetili muzej. Isprobavajući novi tip lovačkog aviona, poginuo je u decembru 1938.

1907. - Umro ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije naučnike svih vremena uvrstio otkrićem opšteg zakona o periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su svojstva hemijskih elemenata periodično zavisna od njihove atomske težine. Na osnovu tog zakona formulisao je Periodični sistem elemenata, koji mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih elemenata. Periodični sistem elemenata postao je osnova moderne nauke o strukturi materije. NJegova knjiga "Osnovi hemije" prevedena je na mnoge jezike, a u oko 500 radova obrađivao je sva područja hemije, pitanja fizike, mineralogije, filozofije, pedagogije, čak i slikarstva. Proučavao je razvoj industrije u Rusiji, naročito uglja, nafte i metala, prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju uglja i hemijsku preradu nafte.

1908. - Umro srpski pisac Milovan Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti. Studirao je u Beogradu tehniku i filozofiju, zatim uređivao novine i bavio se pozorišnom dramaturgijom. Napisao je tridesetak pripovijedaka, dvije komedije i prevodio je s francuskog i ruskog jezika, uključujući "Rat i mir" Lava Tolstoja. Opisivao je život srbijanskog sela pritisnutog birokratijom i zelenašima. Djela: pripovijetke "Glava šećera, "Roga", "Redak zver", "Šilo za ognjilo", "Prva brazda", pozorišni komad "Dva cvancika", komedija "Podvala".

1921. - Rođen indijski filmski režiser Satjađit Raj, jedan od najvećih filmskih stvaralaca 20. vijeka, autor produhovljenih, duboko misaonih i poetično-realističnih djela. Filmovi: "Otac Pančali", "Nepobijeđeni", "Apuov svijet", "Kamen mudrosti", "Boginja", "Salon za muziku", "Rabindranat Tagore", "Tri djevojke", "Metropola".

1924. - Rođena Mira Alečković, pjesnikinja, romansijer i dječiji pisac. Djela: zbirke pjesama "Tri proleća", "Tragovi bez stopa", "Noć ova poslednja", pjesme za djecu "Podzemni heroji", "Dani razigrani", "Zvezdane balade", "Poljana", "LJubavi je malo", "Srebrni voz", "Sanjalica", "A ja rastem", romani "Zašto grdiš reku", "Zbogom, velika tajno", "Jutro", "Zatečena u ljubavi".

1924. - Umro srpski pisac Aleksa Šantić, autor antologijskih pjesama "Ostajte ovdje", "Emina", "Veče na školju". Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista "Zora", koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem. U Mostaru je osnovao Srpsko pjevačko društvo "Gusle". U vrijeme aneksione krize, izazvane 1908. austrougarskom okupacijom Bosne i Hercegovine, izbjegao je u Italiju, zatim je bio poslanik u Bosanskom saboru. U Prvom svjetskom ratu austrougarske vlasti su ga hapsile kao istaknutog srpskog nacionalistu. U početku je bio pod uticajem srpskih pjesnika Branka Radičevića, Jovana Jovanović - Zmaja i Vojislava Ilića, ali je potom izgradio vlastiti pjesnički izraz, karakterističan po elegičnim motivima i rodoljubivim temama. NJegovi stihovi su muzikalni, a pjesme osjećajne, pune ljubavi za nacionalno i socijalno potlačene, s jakim revoltom protiv tiranije. Prevodio je s njemačkog i češkog jezika. Ostala djela: drame "Hasanaginica", "U magli", prevod "Lirskog intermeca" Hajnriha Hajnea.

1943. - Potpunim slomom Nijemaca završena Staljingradska bitka, ključna za ishod Drugog svjetskog rata, kojom su konačno pokopani snovi nacističke NJemačke o munjevitom ratu. U bitki, koja je trajala od juna 1942, učestvovalo je više od dva miliona vojnika na obje strane, 20.000 topova, 2.000 tenkova i isto toliko aviona. Na njemačkoj strani borila se 81 divizija, u čijem su sastavu bili i saveznici Trećeg rajha - Italijani, Mađari, Rumuni i Hrvati. Nijemci su Staljingrad razarali artiljerijom, oklopne armije su neprestano jurišale pokušavajući da ostvare stratešku zamisao - odsijecanje Kavkaza od ostalog dijela SSSR, ali je grad odolio, a sredinom novembra 1942. Crvena armija je prešla u ofanzivu i okružila njemačke snage, zarobivši 91.000 vojnika, uglavnom iz sastava Četvrte i Šeste njemačke oklopne armije, uljučujući komandanta - feldmaršala Fridriha fon Paulusa, 24 generala i 2.500 oficira. U bitki kod Staljingrada poginulo je oko 200.000 njemačkih, italijanskih, mađarskih, rumunskih i hrvatskih vojnika.

1964. - Umro srpski pisac, kritičar i prevodilac Milan Bogdanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Uređivao je list "Republika" i časopise "Danas", "Srpski književni glasnik", "Književne novine". Bio je upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu i predavač na Filozofskom fakultetu i Fakultetu likovnih umjetnosti. Cjelokupna njegova djela su objavljena u pet knjiga, pod nazivom "Stari i novi".

1969. - Umro američki filmski glumac engleskog porijekla Boris Karlof, koji je igrao u prvim horor filmovima i četiri decenije bio neka vrsta zaštitnog znaka tog žanra. Filmovi: "Zakon podzemlja", "Ludi genije", "Frankeštajn", "Lice sa ožiljkom", "Izgubljena patrola", "Mumija", "Maska Fu Mančua", "Stara mračna kuća", "Čudotvorac", "Crna mačka", "Frankeštajnova nevjesta", "Hodajuća smrt", "Frankeštajnov sin", "Teror", "Mete".

1970. - Umro engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950, jedan od rodonačelnika analitičke filozofije. Ogledao se u raznovrsnim oblicima filozofskog istraživanja, matematike, publicistike, političkog i moralnog angažovanja. Posvetio se borbi za mir i u mnogim akcijama se iskazao kao protivnik intervencije SAD u Vijetnamu i nuklearnog naoružanja. Osnovao je međunarodnu porotu koja je dobila naziv "Raselov sud". Djela: "Kritičko izlaganje Lajbnicove filozofije", "Istorija zapadne filozofije", "Logički atomizam", "Analiza materije", "Skeptički eseji", "Naše saznanje spoljnog svijeta", "LJudsko znanje", "Principi socijalne rekonstrukcije", "Putevi ka slobodi", "Praksa i teorija boljševizma", "Sloboda i organizacija", "Osvajanje sreće", "LJudsko društvo u etici i politici", "Zašto nisam hrišćanin", "Principi matematike" - s Alfredom Nortom Vajthedom.

1978. - Dvojica sovjetskih kosmonauta sa svemirskog broda "Saljut" su u otvorenom svemiru, prvi put u istoriji kosmičkih letova, obavila operaciju dopune goriva.

1986. - U kneževini Lihtenštajn žene prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

1990. - Južnoafrički predsjednik Ferdinand de Klerk ukinuo zabranu Afričkog nacionalnog kongresa Nelsona Mendele.

1995. - Lideri Izraela, Jordana, Egipta i PLO prvi put se okupili zajedno da bi na sastanku u Kairu iznašli mirovno rješenje i podržali izraelsko-palestinski sporazum.

1996. - Umro američki filmski glumac, režiser i baletski igrač DŽin Keli, jedna od najznačajnijih figura u istoriji mjuzikla. Briljantno je spojio klasični balet s modernim igračkim senzibilitetom. Filmovi: "Amerikanac u Parizu", "Ples na kiši", "Gusar", "U grad!", "Poziv na igru", "Helo, Doli!".

1998. - Pad filipinskog putničkog aviona "DC-9" na jugu Filipina nije preživio niko od 104 putnika i članova posade.

2002. - Holandski princ Viljem Aleksander oženio se Maksimom Zoreguietom, Argentinkom, čiji je otac bio pripadnik hunte, i time oživio tradiciju kontroverznih brakova holandske kraljevske porodice.

izvor: Nezavisne novine

Muški šarm je nešto što je vrlo teško opisati riječima, ali često tom skrivenom seksepilu pridonose sitnice koje muškarca čine posebnim i jednostavno neodoljivim.

1. Stomačić

Čak dvije trećine ispitanih žena u jednoj je anketi potvrdilo kako popularna "kornjača" na trbuhu nije toliko seksi koliko se o tome priča. Naime, žene su izjavile kako im je draže vidjeti prirodni trbuščić koji opisuje 'normalnog' frajera koji nije opsjednut ogledalom, dizanjem tegova i proteinima. Čini se da umjerenost uvijek pali.

2. Kasni s brijanjem

Mlada brada stara dva dana pravi je mamac za pripadnice ljepšeg spola. Nije riječ o bradi kao takvoj već u pomalo buntovničkom i vrlo ležernom izgledu muškarca koji uz odgovarajuću odjeću i pomalo "frajerski" stav jednostavno vrišti seksepilom.

3. Znakovi starenja

Anketa je takođe potvrdila kako žene prosijedu kosu doživljavaju kao vrlo seksi. Iako danas muškaraci ponekad posežu za bojom za kosu kako bi prikrili prve znakove starenja, žene će radije odabrati prosijedog muškarca nego umjetni izgled koji se ne može neprimjetiti. Isto vrijedi i za seksi ćelavce koji šišanjem na milimetar ili nulu mogu izgledati neodoljivo.

(Zadovoljna.hr)

Intervju za posao je veoma nezgodan za obje strane. Naravno, dobra priprema i spremljeni odgovori mogu mnogo da pomognu.

Ilon Mask, vlasnik Tesle i čovjek koji je nedavno proglašen najbogatijim u svijetu je otkrio šta on pita kandidate na intervjuu i tako otkriva da li ga lažu, prenosi "Kurir".

Milijarder, koji posjeduje SpaceX i Neuralink, sigurno zna dvije - tri stvari kada je riječ o biznisu i uspješnoj karijeri. Zato, kada on savjetuje, treba ćutati i slušati ga. 

Za početak, Ilon ne haje za obrazovanje i dodatno usavršavanje, što nije slučaj sa ostalim poslodavcima. 

"Ne morate imati fakultetsku diplomu, a nije nužno ni da ste završili srednju školu" izjavio je Ilon, po pisanju stranih medija.

Umjesto klasičnog obrazovanja, on traži "posebne i izuzetne sposobnosti" kada želi da zaposli nove ljude u nekoj od svojih brojnih kompanija.

"Ako postoji lista uspeha i pokazatelj posebnih sposobnosti kandidata, velika je verovatnoća da će takav biti i u budućnosti" govori ovaj neobični biznismen.

Međutim, da ne bi došlo do laganja i krivljenja istine u biografiji kandidata, Ilon postavlja jedno pitanje da vidi da li su ga lagali u prijavi. 

Kada je govorio na jednom od brojnih biznis samita, on je rekao da postavlja jedno veoma prosto, ali kompleksno pitanje.

"Ispričaj mi o najtežem problemu na kom si radio i kako si uspeo da nađeš rešenje za njega?" rekao je i dodao da je zaista želio da sazna da li je kandidat zaista riješio problem za koji je to tvrdio da jeste.

"Naravno, želite da budete sigurni da ako postoji izuzetno dostignuće da su oni zapravo zaslužni za njega, a ne neko drugi. Znate, kada se neko bori sa problemom, on uđe u materiju a to se ne zaboravlja" rekao je.

Po britanskim medijima, izgleda da je Ilon u pravu jer po jednoj studiji o memoriji i pamćenju koja je objavljena u decembru 2020. godine koja zapravo potvrđuje ovu tehniku. Navodno, u toj studiji je objavljeno kako prepoznati lažova na razgovoru za posao i jedna od njih je malo modifikovana tehnika koju koristi Ilon Mask. 

izvor: Nezavisne novine

Donosimo vam 15 činjenica o seksu koje mogu da vam poboljšaju odnose sa partnerom:

1. Prema statistikama, većina žena je sigurna da bi predigra trebalo da zauzme oko trećinu seksualnog čina. Ali zanimljivo je da se ova cifra razlikuje u zavisnosti od zemlje u kojoj živite. Na primjer, žene u Brazilu žele predigru 13% vremena, a žene iz Japana 40%!

2. Prosječan polni odnos traje tri i po minuta. Ženi je potrebno najmanje 15 minuta da postigne orgazam. Shodno tome, većina žena ostane nezadovoljena. One tolerišu to i ćute!

3. U životinjskom svijetu mužjaku je potrebno 2 do 3 sekunde da prepoznaju ženku kao seksualni objekat, dok je ženkama potrebno 8 sekundi da u mužjaku vide seksualni objekat.

4. U prosjeku, vagina je duga oko 9 cm, ali osjetljiva tkiva se nalaze samo u prvih 5 centimetara. Shodno tome, muškarci ne treba da se preterano brinu oko dužine svog polnog organa.

5. Samo četvrtina Evropljanki želi seks sa samo jednim partnerom tokom cijelog života. Preostale tri četvrtine žele da eksperimentišu. Samo 7% muškaraca bi željelo da ima jednu partnerku tokom celog života.

6. Svaki treći odnos odvija se u "misionarskom" položaju, drugi najpopularniji položaj u seksu je pseći stil, a treći je "sa strane, muškarac pozadi".

7. Miris je važan za žene u seksu. Žene najviše vole, prema istraživanju Univerziteta Stanford, miris čokolade, vanile, svježih kiflica i krastavca.

8. Famozna G tačka je skup nervnih završetaka i nalazi se na prednjem zidu vagine, približno na sredini njene dužine. Kada se stimuliše ova zona, žene osjećaju nešto poput snažnog golicanja. Ali, istina je da se svakoj ženi ne dopada ovaj osjećaj.

9. Najveću seksualnu želju, žene osjećaju od 9 do 14 dana od menstruacije. U tom momentu hormoni androgena dostižu najveću koncentraciju.

10. Isprobavanje cipela uzbuđuje žene. Izgleda da stimulisanje nožnih palčeva ima veze s time, jer se tu nalaze tačke koje su odgovorne za protok krvi u genitalije.

11. Žene uzbuđuju nježni, lagani dodiri. Dovoljno je prevući prstima, blago dodirujući kožu preko njihove ruke ili noge i one su uzbuđene.

12. Ženske grudi mogu da se povećaju za 25% tokom seksa i to zbog navale krvi tokom odnosa.

14. Svaka dvadeseta žena može da doživi napad vaginizma, što podrazumijeva uklještenje muškog polnog organa tokom odnosa unutar vagine. U tim situacijama treba da se opustite i grč će popustiti.

15. Madona je rekla da se seks dešava u glavi. I ne samo ona! Glavni centar za uzbuđenje nalazi se u mozgu. Stoga su neki muškarci u stanju da dožive orgazam  samo jednim poljupcem. Glavno je da taj poljubac bude sa ženom koju volite.

(Stil.kurir.rs)

Koliko je mimoza lijepa, toliko je i nježna. Ako joj nešto zasmeta, skupiće i zatvoriti listiće, a ponovo će ih početi otvarati tek za dvadesetak minuta. Zbog te njene karakteristike osjetljive ljude često nazivaju mimozama

Grozdići nježnih žutih cvjetova mimoze punim sjajem cvjetaju u februaru, a u toplijim, primorskim krajevima ove okrugle cvjetne glavice pozdravljaju sunce već u januaru. U Evropu su je donijeli pomorci krajem 18. vijeka iz Australije i Tasmanije, gdje je ova, kako je nazivaju, princeza cvijeća rasla samoniklo.

Kultivisana mimoza, raskošan zimzeleni veliki grm iz roda akacija, naraste u visinu deset do dvadeset metara, može i do trideset ako su uslovi povoljni. Krošnja joj je bujna, razgranata, gusta, grane su sivkastosrebrnaste i sivkastobijele, listići sivozelenkasti. Ona bogato cvjeta mirisnim sunčanožutim cvjetićima grupisanim u grozdove na grančicama dugačkim desetak centimetara.

"UMIRE" U NAJBOLJIM GODINAMA

Za grm ili stablo takve veličine mimoza nema dug životni vijek - ne živi duže od trideset do četrdeset godina. U prirodi je nakon tog perioda počinju prekrivati i preuzimati druge vrste, a u vlažnim gorskim predjelima bijeli lišaj može potpuno prekriti koru. Smatra se da je zbog te pojave i dobila naziv srebrna. Osim toga, latinska riječ dealbata znači prekrivena bijelim prahom. Mimoza voli toplinu i tokom cijele godine odgovara joj sunce. U kontinentalnim krajevima može uspijevati u staklenicima, ali temperatura ispod tri do pet stepeni Celzijusa opasna je za mimozu, jer će joj izboji propasti ako ih pogodi mraz.

U prirodi mimoza je brzorastuća biljka, ali ako se uzgaja u saksijama, raste relativno sporo. Voli pjeskovita tla i sunce. Mimozu treba uvijek saditi na mjestu gdje je zaštićena od vjetra.

SIMBOLIKA

Koliko je ona lijepa, toliko je i nježna. Ako joj nešto zasmeta, skupiće i zatvoriti listiće, a ponovo će ih početi otvarati tek za dvadesetak minuta. Zbog te njene karakteristike osjetljive ljude često nazivaju mimozama. Nježnost nije jedino što mimoza simbolizuje. Ona je i simbol žene, slobode i emancipacije. Uz to, ovaj lijepi i mirisni cvijet simbolizuje poštovanje, besmrtnost i uskrsnuće, ali i vjernost u ljubavi. I dok se na našim krajevima uživa u izgledu i mirisu mimoze, u nekim krajevima svijeta rado će je i pojesti.

PRAZNIK MIMOZE

U Herceg Novom svake se godine početkom februara slavi Praznik mimoze. I nisu jedini, u francuskom gradu Mandelije la Napul na Azurnoj obali, u blizini Kana, u februaru održavaju sedmični Festival mimoza.

izvor:Nezavisne novine

Stručnjaci ističu da je važno uvrstiti supu u ishranu, posebno kao ručak. Današnje kuhinje uglavnom su siromašne mesom koje je pripremljeno na vodi, a nije dinstano.

Preporučuje se odvajanje masnoće iz supe sa mesom, jer količina unijetih kalorija iz supe može zasititi, prije konzumacije glavnog jela. Blagodeti supe ogledaju se u jačanju imuniteta i boljem varenju hrane. Za jačanje su najbolje supe i čorbe od brokolija i mahunarki.

U vrijeme respiratornih infekcija preporučuje se konzumacija pileće supe. Od prehlade posebno štite supe sa crnim lukom, mrkvom i peršunom.

Zahvaljujući supi, organizam dobija potrebnu količinu tečnosti i tako se sprečava dehidratacija. Pored svojstava koji pozitivno utiču na zdravlje, važno je napomenuti da, možda u supi najviše i uživamo, jer nas tokom zime i hladnih dana, zagrije iznutra.

(Novosti.rs)

Žene najbolje izgledaju samo dva sata dnevno, iako više od 40 minuta svakodnevno potroše na uljepšavanje.

Žene svakodnevno potroše 38 minuta u spremanju, 10 minuta za tuširanje, 11 minuta za frizuru, osam minuta za šminku i devet minuta za izbor odjeće, prenosi ddl.rs 

Istraživači su ustanovili da dva sata nakon što su izašle iz kuće, žene počinju da gube jutarnji sjaj.

Istraživanje, koje je urađeno na 2.000 žena, pokazalo je, takođe, da većina žena odlazi u toalet oko 12 časova da se "osvježi", popravi šminku i frizuru.

U popodnevnim časovima, međutim, one generalno gube interesovanje za svoj izgled, izbjegavajući da se pogledaju u ogledalo.

izvor: Nezavisne novine

Iako se dan sastoji od 24 sata, često imamo osjećaj kako vrijeme "leti". Zato je bitno što bolje i efikasnije iskoristiti sate u danu koji je pred nama.

Ovo je pet trikova koji će vam pomoći da na što produktivniji način iskoristite sate u vašem danu, prenosi portal ddl.rs

1. Vježbajte ujutru

Navijte raniji alarm i odradite trening ujutru. Na taj način nećete imati razlog da preskočite trening kao što biste to uradili uveče. Takođe, čitav dan osjećaćete se puno bolje i produktivnije.

2. Rasporedite kratke pauze tokom radnog dana

Iako se možda ne čini tako, ali kratke pauze od nekoliko minuta puno znače. Zažmirite i odmorite oči ili napravite nekoliko vježbi istezanja kako biste probudili tijelo.

3. Odredite tri prioriteta

Naravno da tokom dana imamo puno toga što treba da odradimo, ali stvaranje prioriteta olakšaće vam taj proces. Svako jutro zapišite tri najvažnije stvari koje do kraja dana morate uraditi.

4. Odvojite se od telefona

Sve češće nismo ni svjesni koliko vremena potrošimo na nepotrebno korišćenjem mobilnih telefona. Ako nije reč o hitnoj ili poslovnoj situaciji, odložite mobilni tamo gdje vam neće biti nadohvat ruke.

5. Birajte slične odijevne kombinacije

Kako biste uštedili na vremenu, tokom radne sedmice birajte devne kombinacije s istom "formulom". Na primjer, košulja, pantalone i cipele na petu. Tako ćete uvijek znati šta zapravo tražite kada ujutru otvorite ormar.

izvor: Nezavisne novine

Najbolji fudbaler Barselone Lionel Mesi zaradio je pravo bogatstvo u pretehodne četiri godine.

List El Mundo "udario" je jaku naslovnicu otkrivši da je Barselona za Mesija dala nesvarnih više od pola milijarde evra.

Tačnije 555.237.619 evra za četiri godine, što znači 138 miliona evra fiksno po sezoni!

Da stvar bude jača Argentinac je od velikana sa Nou Kampa dobio 77.929.955 evra stavku za "lojaliti bonus".

I na sve to još 115.225.000 samo zato što je pristao da potpiše novu saradnju.

Nestvarne brojke i rekordan novac u istoriji fudbala.

Ipak, ni to nije dovoljno da ostane u klubu u kome je od 13. godine jer će na ljeto otići čim mu istekne ugovor, nezadovoljan stanjem u klubu.

izvor: Nezavisne novine

Ne dešava se često da inostrani izvođači obrade neke hit pjesme sa ovih prostora. Ipak, upravo je to slučaj kada je Kimberli Tauzend, američka kantautorka, u pitanju.

Ona je na svom Jutjub kanalu, u sklopu projekta "52 nedjelje - 52 obrade", objavila video-snimak u kom pjeva i svira čuvenu numeru grupe EKV - Srce.

Sudeći po komentarima, Kimberli je fino odradila posao.

U nastavku pogledajte i poslušajte sami, pa ćete tako, ipak, najbolje da prosudite.

Osim hita EKV-a, Kimberli je obradila još jednu srpsku pesmu - "Od kada tebe volim", Bajage i Instruktora.

izvor:(B92) , Nezavisne novine