Mjesta u automobilu s najviše bakterija i ko više brine o vozilima, muškarci ili žene?!
Što se plijesni tiče, najčešće ćete je pronaći na sigurnosnim pojasevima te ručkama vrata.
Istraživanje američkog Healthy House Institutea obuhvatila je ukupno stotinu automobila, a cilj je bio pronaći mjesta s najviše bakterija u interijeru automobila. Sami znate, često se piše da su mnogo dijelovi unutrašnjosti automobila prljaviji od prosječne wc šolje, odnosno na njima stanuje više bakterija. Dok ćete omraženi dio vašeg toaleta ili zahoda često prati i čistiti, dugme na kojem pojačavate ili stišavate radio u svom automobilu rijetko ćete obrisati, a studija HHI-ja pokazuje da taj mali dio infotainment sistema ima najveću koloniju bakterija. Nerijetko se radi i o funkcijskim elementima u unutrašnjosti vozila koji nemaju ravnu površinu pa ih je još teže obrisati.
Drugi po onečišćenosti, odnosno po broju bakterija je sigurnosni pojas, slijede prekidači električnih podizača prozora, upravljač, tkanina sjedišta, ručica mjenjača te držači za piće. Zaključak je jednostavan – najviše bakterija imaju dijelovi unutrašnjosti koje najčešće dirate.
Izolira li se samo jedna bakterija, zlatni stafilokok, ona je najprisutnija na sjedalima, mjenjaču, ručici za otvaranje vrata, ostacima hrane, dugmetu za upravljanje hi-fijem…
Što se plijesni tiče, najčešće ćete je pronaći na sigurnosnim pojasevima te ručkama vrata.
Vanovi i monovolumeni imaju najviše bakterija u interijeru, a slijede SUV-ovi te limuzine. Oženjeni vlasnici vozila uzgajaju više bakterija u automobilima od neoženjenih, a zanimljivo je da su automobili koji voze žene prljaviji od onih koje voze muškarci.
Šta vam možemo poručiti osim, redovno održavajte automobil!
Najbolji u borbi protiv upala, bakterija, virusa i gljivica
Čajevac je zimzelena, grmolika i endemska ljekovita biljka koja ima jače dejstvo od bilo kojeg antibiotika.
U tradicionalnoj medicini Aboridžina čajevac je izuzetno cijenjen zbog eteričnog ulja u igličastim listovima, ali ova bilja se vrlo malo koristi u Evropi.
Aboridžini su čajevac koristili za različite zdravstvene tegobe. U Drugom svjetskom ratu svaki australijski vojnik je u torbici za prvu pomoć nosio ulje čajevca, koje ga je štitilo od uboda insekata i opasnih infekcija.
Svi pokušaji da se čajno drvo gaji na drugim meridijanima prvobitno nisu bili uspješni, jer eterično ulje nije bilo ni približnog kvaliteta kao australijsko. Poslije su zbog velike potražnje uspjeli nekako da ga uzgoje i Evropljani.
Eterično ulje čajevca ima antivirusna, antibakterijska i antigljivična svojstva. Koristi se kod svih oblika infekcija disajnih puteva, infektivne upale crijeva, urogenitalnih i kožnih infekcija, depresije i opšteg umora. Preventivno štiti kožu kod terapije zračenjem. Naročito je uspješno u uklanjanju gljivica na noktima, bubuljica i akni, kao i kondiloma ili polnih bradavica.
Eliminiše i neugodne mirise, kao i mnoge druge bakterije i mikroorganizme, protiv kojih su antibiotici uglavnom nemoćni.
Prema mišljenju naučnika, čajevac bi mogao da bude uspješan i u borbi protiv melanoma. Ulje čajevca takođe se koristi i u raznim kozmetičkim preparatima, sapunima, losionima, šamponima...
Međutim, treba biti oprezan sa upotrebom čajevca jer u velikim količinama može da prouzrokuje iritaciju kože i sluzokože, naročito kod osoba sklonih alergijama. Da ne bi došlo do neželjenih reakcija, potrebno je pratiti uputstva proizvođača.
nezavisne.com
