Dario

Mnogi se roditelji bore s tim kako navesti djecu da što više čitaju, a time i kako razvijati čitalačku pismenost. Srećom, postoji rješenje.

Čitalačka pismenost definira se kao sposobnost razumijevanja, promišljanja i angažmana u pisanim tekstovima radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastitoga znanja i potencijala te aktivnoga sudjelovanja u društvu.

Prema nekim istraživanjima, razvijana čitalačka pismenost povećava vjerojatnost da će netko nastaviti više ili visoko obrazovanje nakon završetka srednje škole.

Postoji šest razina čitalačke pismenosti koje se redovito provjeravaju standardiziranim testovima i PISA testiranjima, od traženja samo jednog jasno istaknutog podatka u tekstu do pronalaženja skrivenih podataka u tekstu i zaključivanja.

No do svega toga dijete mora doći postupno, a ovo su načini na koje mu možete pomoći.

1. Pratite djetetovo čitanje i uočite muči li se s čim

Čitanje se zasniva na pet faktora: jezično-govornom razvoju, sposobnosti auditivne i vizualne percepcije, tečnosti, obogaćivanju vlastitoga rječnika i razumijevanju. Djetetu ćete najviše pomoći tako da uočite s kojim područjem ima najviše problema i radite upravo na tim temama.

Primjerice, ako vidite da dijete bez problema može pročitati priču, letak ili zadatak za domaću zadaću, no ne razumije što se od njega traži, najviše ćete mu pomoći ako se usredotočite na to.

Mirnim tonom nastojte mu postavljati potpitanja, navodite ga da u tekstu pronađe rečenice kojima će potkrijepiti to što je reklo te da na koncu pokuša vlastitim rečenicama prepričati pročitano. S vremenom će mu ići sve lakše, no potrebno je strpljenje.

2. Neka čita bilo što, ne samo knjige

Čitalačka pismenost ne odnosi se samo na čitanje knjiga ili drugih tiskanih materijala nego i na elektronske medije. Današnja djeca provode mnogo više vremena na internetu nego prijašnje generacije, posebice kada se uzme u obzir online nastava, pa je zato i traženje podataka drugačije nego kada je riječ o tiskanim materijalima.

Ovaj dio čitalačke pismenosti vezan je za sposobnost objedinjavanja, tumačenja i provjeravanja vjerodostojnosti izvora iz kojeg se podaci dobivaju. Upravo zato treba razvijati kritičko mišljenje pa je s djetetom potrebno razgovarati o tome i izvan sati medijske kulture u školama.

Nastojte da dijete ne povezuje čitanje i knjige općenito samo s lektirnim naslovima. Povedite ga u knjižaru ili knjižnicu i dajte mu da samo odabere što mu se čini zanimljivim.

Što se tiče čitanja drugih materijala, pokušajte iskoristiti svaku priliku za to. Primjerice, neka dijete čita jelovnik u restoranu, strip...

3. Pustite da povremeno i samo odabere naslove koji mu se čine zanimljivima

Svaka obrazovna razina sa sobom nosi lektirne naslove koji se moraju pročitati. I koliko se god (neki) učitelji i profesori trudili da djeci približe lektiru na što zanimljiviji način, upravo to što se to mora pročitati djeci stvara svojevrsnu odbojnost.

Zato nastojte da dijete ne povezuje čitanje i knjige općenito samo s lektirnim naslovima. Povedite ga u knjižaru ili knjižnicu i dajte mu da samo odabere što mu se čini zanimljivim.

Primjerice, ako voli prirodne znanosti, tu su naslovi poput Kad odrastem, želim biti liječnik, Sva čuda svijeta, Ova knjiga misli da si znanstvenik. Sunce za doručak.

Voli li više knjige u kojima su likovi životinje, tu su Medo i klavir, Olivia, Suli u avanturi i druge.

Izbor je uistinu velik, samo osluškujte djetetove želje, a povremeno mu ponudite i svoje prijedloge.

4. Povežite čitanje (i pisanje) sa svakodnevnim aktivnostima

Pisanje je također neodvojivo od čitanja i čitalačke pismenosti, a kako biste to dvoje spojili, uključite dijete u svakodnevne aktivnosti. Primjerice, ako trebate po nabavu hrane u trgovinu, diktirajte djetetu popis potrebnih namirnica, a ono neka piše. Neka vam na kraju pročita cijeli popis.

Također mu možete dati zadatak da baki, djedu ili bilo kojem drugom rođaku napiše pismo u kojem će napisati kako mu izgleda dan nastave, čime se igra kod kuće i slično. Neka vam ga također naglas pročita prije slanja.

5. Budite uzor

Svi prethodni savjeti uzaludni su ako dijete ne vidi da uistinu aktivno sudjelujete u svemu, ali i ako ne vidi da i vi sami čitate. Neka vas dijete što češće vidi kako čitate (ili barem listate) knjigu. Neka vidi kako odlazite u knjižnicu i stavljate posuđene knjige na svoj noćni ormarić.

S vremenom će njegova znatiželja prevladati pa će htjeti vidjeti što to čitate i samo osjećati potrebu za čitanjem.

izvor:zadovoljna.hr

Već znamo da čitanjem bildamo naš mozak i poboljšavamo mogućnost boljeg izražavanja u razgovorima. Međutim, istraživanja pokazuju da čitanje fantastike i fikcije kao žanrova knjiga, može pomoći u razvijanju još boljih jezičkih vještina, boljih verbalnih sposobnosti i mogućnost boljeg i kvalitetnijeg izražavanja u komunikaciji.

Prema novom istraživanju sa Univerziteta Concordia, ljudi koji čitaju fantastiku i fikciju, imaju bolje jezičke vještine od onih, koji ne odaberu ovaj žanr. Preciznije, ljudi koji čitaju bilo koju vrstu fantastike i fikcije mogu imati bolje jezičke vještine, a to čak uključuje čitanje epskih priča, nadrealnih priča o čarobnjacima, vilama, čudovištima, priče o dobru i zlu, magiji i slično.

Studija, objavljena u časopisu “Reading and Writing”, otkrila je da su ljudi koji su uživali čitajući beletristiku sa naglaskom na fantastiku i fikciju, postizali više rezultata na jezičkim testovima izražavanja i komunikacije od onih, koji su čitali samo da bi pristupili određenim vrstama informacija.

Istraživačica Sandra Martin-Chang, profesorica obrazovanja na Fakultetu umjetnosti i nauke, rekla je: “Uvijek je vrlo pozitivno i inspirativno, dati ljudima ohrabrenje da se upuste i što više uplove i udube u neki sadržaj fantastike, fikcije, nekih nerealnih svjetova, jer tako jačaju svoje verbalne sposobnosti izražavanja…”

Izvor: redtri.com

izvor:ultra.ba

Uspješni ljudi shvataju da njihov uspjeh počinje i završava se njihovim mentalnim i fizičkim zdravljem, što s druge strane zavisi od toga koliko spavate.

Evo šta uspješni ljudi rade neposredno prije odlaska na spavanje:

ČITAJU

Eksperti se slažu da je čitanje posljednja stvar koju većina uspješnih ljudi radi prije odlaska na spavanje.

Majkl Ker, internacionalni poslovni govornik i autor knjige “You can’t be serious!Putting humor to work”, ističe da on poznaje dosta poslovnih lidera koji odvoje obavezno neko vrijeme prije kreveta za čitanje, a neki idu toliko daleko da bukvalno na svoj spisak obaveza upišu obavezno čitanje prije spavanja.

TELEFON I POSAO STAVE NA OFF

Uspješni ljudi prije spavanja rade bilo šta osim posla. Oni ne provjeravaju svoje mejlove i ne razmišljaju o poslu.

Studije pokazuju da ako povezujete krevet sa poslom, teže će vam biti da se opustite, što je zapravo ključna stvar kada legnete: da se naspavate i odmorite.

Takođe nije na odmet da telefon stavite što dalje od sebe, kako se ne biste zračili. Plava svjetlost vašeg telefona podsjeća na svjetlost sunca, pa vaš mozak prestaje da proizvodi melatonin (jer misli da “sunce” već proizvodi), esencijalni hormon koji reguliše cirkadijalni ritam i govori vašem tijelu kada je vrijeme da se probudite ili da spavate.PROVODE VREME SA PORODICOM

Veoma je bitno da neko vrijeme posvetite razgovoru sa partnerom ili igri sa psom ili djecom, a Laura Vanderkam, autor knjige “What the most successful people do before breakfast”, otkriva da su ovo upravo stvari koje uspješni ljudi rade prije spavanja.

IMAJU SEKS

Još jedan divan način da se povežete sa partnerom, osim razgovora je i seks.

Osim brojnih benefita, oslobađanja stresa i anksioznosti, učvršćivanja veze sa partnerom, studija koja je objavljena u The Institute for the Study of Labor u Nejmačkoj otkriva povezanost učestalog seksa i bogatih ljudi.

IDU U NOĆNU ŠETNJU

Džel Gascoigne, suosnivač i direktor Buffer svako veče prije spavanja ide u šetnju od 20 minuta.

“Ovo je vrijeme kada mogu da razmislim o proteklom danu, budućim izazovima, ali bez razmišljanja o poslu, a takođe je savršeno za postizanje umora”, kaže Gascoigne.

Brojne studije upućuju na povezanost vježbanja, šetnje prije spavanja i dobrog sna, dok mnoge studije otkrivaju da šetnja može da redukuje stres i anksioznost.

FOKUSIRAJU SE NA DOBRE STVARI KOJE SU IM SE DOGODILE U TOKU DANA

Ker kaže da mnogi uspješni ljudi izdvoje vrijeme prije spavanja i zapišu ili razmišljaju o trima stvarima koje su im se dogodile tog dana, a koje cijene i zbog kojih su zahvalni.

Razmislite i zapitajte se “Šta sam dobro uradio danas?”

Fokusirajte se na pozitivne momente u toku dana i slavite uspjehe.

VIZUELIZIJU SUTRAŠNJI USPJEH

Mnogi uspješni ljudi odvoje nekoliko minuta prije kreveta kako bi zamislili i predvidjeli pozitivan ishod projekta na kojem rade  (nezavisne)

Čitanje ne podrazumijeva samo sjedenje u udobnoj fotelji, ispijanje čaja i neobavezno prelistavanje štiva. Ono nije gubljenje vremena.

Naprotiv, donosi mnoge koristi za čitaoca.Otkrivamo neke od njih.

Otvara um

Knjiga može služiti kao vozilo koje će nas odvesti na dugu avanturu i nepoznatu destinaciju. Ona može biti prijatelj, inspiracija, učitelj. Knjiga može poslužiti kao lekcija, često vrlo korisna i praktična, koja nam pruža konkretne informacije ili ponekad apstraktne, filozofske ideje. U svakom slučaju, ona nam pomaže da otvorimo svoj um za nove ideje i nove poglede na svijet. Mnogobrojne su koristi koje nam pruža svakodnevno čitanje.

Zabano

Prije svega, čitanje je zabavno. Svijet književnosti je toliko raznovrstan, sa toliko različitih žanrova, da je gotovo nemoguće nekoj osobi da ne pronađe knjigu u kojoj bi uživala. Akcija, ili možda drama u kojoj ćemo pronaći nekog lika s čijim životom se možemo poistovjetiti? Ili možda nešto malo realističnije  reportaža o nekoj eri istorije koja nas naročito zanima? Potrebno je samo pronaći pravu policu u biblioteci.

Besplatno

Naravno, postoji mogućnost da odete u knjižaru i potrošite malo bogatstvo na knjige, ali zapravo to nije nužno. Ljudi se toliko često žale kako je teško pronaći vid zabave u ovom svijetu skupih zabavnih parkova, luksuznih restorana i klubova, dok biblioteke čekaju širom otvorenih vrata. Ako u vašem gradu ne postoji dobra biblioteka, uvijek možete potražiti na internetu i naći ćete mnogo besplatnih knjiga.

Učenje novih riječi

Dok čitamo, uvijek nailazimo na neke nepoznate riječi. Što više čitamo, za više riječi ćemo obogatiti sopstveni rječnik. Širok vokabular može biti od izuzetno velike važnosti za nas, za naše školovanje ili posao, posebno u momentima kada želimo da ostavimo dobar utisak na svoje kolege, prijatelje, poslodavce… Sposobnost da iskažemo svoje mišljenje na pravi način može biti veoma važno i za veze koje ostvarujemo u životu, kao što su partnerske ili prijateljske veze. Upotreba pravih riječi u nekim momentima može spriječiti dolazak do konflikta ili nesporazuma.

Usvajanje novog znanja

Kad god čitamo usvajamo nove informacije, učimo nove stvari i širimo vokabular. Čitanje je zapravo učenje. Šta god da čitate, bilo da je melodrama ili serija naučnih članaka, uvijek usvajate nove informacije. Jednom se može pokazati kao izuzetno korisno. Osim toga, načitane osobe, koje rade na svom obrazovanju i intelektualnim sposobnostima obično imaju više samopouzdanja.

Koncentracija

Provodimo dane radeći mnogo stvari istovremeno. Iako naizgled bezazleno, to može biti izuzetno opterećujuće za naš um. Sa druge strane, čitanje zahtijeva koncentraciju, mir. Zahtijeva da se posvetite samo jednoj stvari u tom trenutku, a to je knjiga ili drugo štivo koje čitate. Mnogi ljudi, čak i kada žele, ne uspijevaju da se skoncentrišu. Zato je čitanje dobar način da poradimo na svojoj sposobnosti koncentracije, što može značajno poboljšati našu produktivnost.

Tehnika za opuštanje

Da li ste se ikada osjećali toliko napeto da ste poželjeli da iskočite iz svoje kože na neko vrijeme? Uz dobru knjigu i to postaje moguće. Ili, makar prividno moguće. Dobar roman vas može odvesti u potpuno drugu dimenziju. Dobar članak može okupirati pažnju i omogućiti da zaboravite na sve brige svakodnevnog života. Mnogi ljudi previše razmišljaju o svojim problemima, i često im je zaista potrebna pauza od toga. Knjiga će im pomoći da se opuste, kako bi kasnije mogli da se vrate na rješavanje svojih problema bistrog uma i rasterećenih misli.

nezavisne.com

Želite li da postanete bolja osoba? Ako je odgovor potvrdan, trebalo bi da razmislite o tome da pročitajte neku knjigu.

Prema studiji koju je sproveo londonski Kingston univerzitet, ako redovno čitate, bićete ljubazniji i osjećajniji.

Testirana su 123 učesnika, koji su na početku istraživanja otkrili koje su njihove omiljene knjige, pozorišni komadi i TV programi.

Istraživači su procjenjivali njihove vještine u međuljudskim odnosima, uključujući i to da li su skloni pomaganju drugima i da li razmišljaju o tuđim osjećanjima. 

Istraživanje Univerziteta Kingston otkrilo je da se čitaoci knjiga ponašaju društvenije od onih koji preferiraju televiziju. 

Na ponašanje, međutim, ne utiče bilo koja knjiga, pošto tip literature ima ogroman uticaj na emocionalnu inteligenciju. 

Studija je otkrila da fanovi fikcije pokazuju pozitivno socijalno ponašanje, dok ljubitelji drame i ljubavnih romana imaju najviše razumijevanja. 

Ljubitelji nekih "eksperimentalnijih" knjiga pokazivali su sposobnost da vide stvari iz drugačije perspektive. Ljubitelji komedije su se pokazali najboljima u povezivanju sa drugima.

nezavisne.com

Čitanje naglas treba primjenjivati onda kada odgovara svim učesnicima čina čitanja, bilo ujutru, poslijepodne, uveče. Spontano čitanje može se dešavati i u autu, u ljekarskoj čekaonici, u autobusu, u gradu, u parku, na izletu.

Čitajte deci naglas od rođenja kako bi ona mogla: