Dizanje čaša uvis ili kucanje čašama rasprostranjeno je u mnogim kulturama svijeta. Nazdravlja se kada postoji neki poseban razlog za to, u čast neke određene osobe ili jednostavno kao izraz dobrog raspoloženja. Međutim, jeste li se ikada zapitali ko je izmislio kucanje čašama i šta ono zaista znači?
Postoje brojne teorije porijekla ovog običaja. Prva teorija govori da je sve poteklo od starih paganskih običaja. Još prije kršćanstva je postojao običaj prinošenja hrane bogovima i drugim mitskim bićima, koja je podizana uvis. Iz tog razloga se smatra da je odatle potekao i običaj nazdravljanja.
Druga teorija kaže da ovaj običaj potječe iz srednjeg vijeka i to iz zapadne Evrope. Naime, na dvorovima u Evropi neprijatelji su "uklanjani" sipanjem otrova u vino. Nakon što se za ovu "tajnu" pročulo, da bi pridobili povjerenje gostiju, domaćini na velikim gozbama snažno bi sudarali svoje čaše s čašama gostiju, ne bi li im se pića izmiješala, a gosti bili sigurni da se u njihovim vinima ne krije otrov. Otuda i običaj da domaćin uvijek prvi proba vino prije nego ga ponudi gostu.
U staroj Grčkoj zvuk je imao bitnu ulogu u ispijanju vina, ali samo zato što su Grci vjerovali da vino donosi duhovnost i ljepotu za sva čula pa se pored okusa, boje i mirisa kucanjem čaša stvarao ugođaj i za uši.
Antropolozi tvrde da su drevni Sumeri imali mnoge rituale vezane za ispijanje pića, ali se kucanje čašama nigdje konkretno ne spominje.
U starim germanskim plemenima su se kucali čašama prije svakog ispijanja ne bi li uplašili duhove, a u to su vjerovali i starosjedioci Konga. Konjanici Nomadskih plemena su svoje čaše ukrašavali zvonima i ostalim predmetima koji proizvode buku ne bi li zlo držali podalje od ljudi. Na Tibetu i u dinastiji Šang običaj je također bio da se prije ispijanja pravi buka kucanjem za sreću i blagostanje.
Japanci su poznati po tome što na opuštenijim večerama, kada nazdravljaju s prijateljima, čaše postavljaju na isti nivo, dok na poslovnim večerama onaj koji je podređen, kada nazdravlja sa šefom, u znak poštovanja svoju čašu uvijek postaviti malo niže.
Nazdravljanje danas uglavnom znači veselje i sreću, a u nekim zemljama se njime izražava poštovanje.
Postoje brojne teorije porijekla ovog običaja. Prva teorija govori da je sve poteklo od starih paganskih običaja. Još prije kršćanstva je postojao običaj prinošenja hrane bogovima i drugim mitskim bićima, koja je podizana uvis. Iz tog razloga se smatra da je odatle potekao i običaj nazdravljanja.
Domaćin prvi pije
Druga teorija kaže da ovaj običaj potječe iz srednjeg vijeka i to iz zapadne Evrope. Naime, na dvorovima u Evropi neprijatelji su "uklanjani" sipanjem otrova u vino. Nakon što se za ovu "tajnu" pročulo, da bi pridobili povjerenje gostiju, domaćini na velikim gozbama snažno bi sudarali svoje čaše s čašama gostiju, ne bi li im se pića izmiješala, a gosti bili sigurni da se u njihovim vinima ne krije otrov. Otuda i običaj da domaćin uvijek prvi proba vino prije nego ga ponudi gostu.
Ljepota za sva čula
U staroj Grčkoj zvuk je imao bitnu ulogu u ispijanju vina, ali samo zato što su Grci vjerovali da vino donosi duhovnost i ljepotu za sva čula pa se pored okusa, boje i mirisa kucanjem čaša stvarao ugođaj i za uši.
Antropolozi tvrde da su drevni Sumeri imali mnoge rituale vezane za ispijanje pića, ali se kucanje čašama nigdje konkretno ne spominje.
U starim germanskim plemenima su se kucali čašama prije svakog ispijanja ne bi li uplašili duhove, a u to su vjerovali i starosjedioci Konga. Konjanici Nomadskih plemena su svoje čaše ukrašavali zvonima i ostalim predmetima koji proizvode buku ne bi li zlo držali podalje od ljudi. Na Tibetu i u dinastiji Šang običaj je također bio da se prije ispijanja pravi buka kucanjem za sreću i blagostanje.
Znak poštovanja
Japanci su poznati po tome što na opuštenijim večerama, kada nazdravljaju s prijateljima, čaše postavljaju na isti nivo, dok na poslovnim večerama onaj koji je podređen, kada nazdravlja sa šefom, u znak poštovanja svoju čašu uvijek postaviti malo niže.
Nazdravljanje danas uglavnom znači veselje i sreću, a u nekim zemljama se njime izražava poštovanje.
klix.ba
