Aleksandra

Kroz istoriju je sa svakom pojavom nove tehnologije nestajao određeni broj poslova, tako će i vještačka inteligencija u godinama koje dolaze pojedine poslove automatizovati, međutim, njena prednost je što će otvoriti vrata za poslove u softverskom inženjerstvu i granama u kojima je moguće primijeniti vještačku inteligenciju.

To je za Tanjug izjavio glavni tehnološki direktor digitalnih transfomracija Majkrosofta USA, Dejan Cvetković, koji je naveo da će Srbija na tom globalnom tržištu, imajući u vidu njene trenutne softverske i IT kompanije, imati veliki ulogu.

"Danas u Beogradu imate Microsoft originalni razvojni centar koga vodi Dragan Tomić. On je učio zanat u Majkrosoftu u Americi, vratio se u Srbiju i napravio jedan tim ljudi koji danas rade proizvode ključne u globalnoj ponudi Microsoft. Svaka linija tog koda koji se koristi svuda u svijetu se danas radi samo u Srbiji", rekao je Cvetković na konferenciji o digitalnoj industiji u Trogiru.

Prema njegovim riječima, Microsoft je kao firma koja je posvećena vještačckoj inteligenciji prepoznala Srbiju kao državu u kojoj joj znači da ima svoj originalni razvojni centar.

"S druge strane, kada pogledate softversko inženjerstvo u Srbiji, imate masu kompanija koje su na svjetskom nivou, tako da ja nemam nikakvih nedoumica kada je uloga Srbije na globalnoj mapi softverskog inžinjerstva u pitanju", istakao je Cvetković.

Objašnjava da ukidanje određenih poslova ne znači pad u ekonomiji, već je cilj vještačke inteligencije da smanji troškove poslovanja kako bi ekonomija u tom smislu bila veća.

"Ako podgledamo istoriju svaka nova tehnologija je na kraju dovela do ekonomskoj razvoja i većeg zapošljavanja ljudi, nasuprot tom strahu da će veliki broj ljudi izgubiti posao uled automatizacije poslova i povećavanja broja ljudi na planet"”, rekao je Cvetkovcih.

Upitan kako sprečiti da se vještačka inteligencija zloupotrebljava, Cvetković je odgovorio da je u tom smislu neophodna saradnja javnog i privatnog sektora, ne samo u razvoju tehnologija koje su osnova za vještačku inteligenciju, nego i na razvoju pravne regulative koja mora da prati razvoj tehnologija vještačke inteligencije.

“Tokom istorije, bilo je poznato da svaki razvoj tehnologije je veoma sporo praćen pravnom regulativom i zbog toga su se dešavale i pozitivne i negativne stvari. Milslim da sada kada je svima jasno kolika je moć vještačke inteligencije, neophodno je da radimo zajedno i da uspostavimo jednu regulativu koja će obavezati sve da prate razvoj vještačke inteligencije kako bi bila iskorišćena samo za dobre stvari", objasnio je Cvetković.

Vještačka inteligencija trebalo bi u budućnosi da donese, kaže on, bolji kvalitet vode, vazduha, zemlje, da pomogne ugroženima, kao što su izbjeglice, ili ljudima sa oštećenim vidom, sluhom ili nekim drugim nedostatkom.

Izvor:Nezavisne

U društvu, ali i u mnogim školama vlada mišljenje da su dobri đaci inteligentni, a loši nisu.

“To je pogrešno, jer je za uspjeh potrebno mnogo više od inteligencije, a za neuspjeh mnogo više od njenog manjka”, tvrde dečji neuropsiholog Ron Shumsky, pedagog Susan M. Islascox i nastavnik Rob Bell.

Autori knjige “Vodič za bolji uspjeh u školi” su na osnovu studije koju su sproveli zaključili da je odsustvo pažnje glavni uzrok loših ocjena, a ne manjak “pameti”.

Na “plastičnom” primeru objašnjavaju: “Uzmimo, na primjer, zadaću iz matematike. Možete da budete genije svih vremena. To je odlično, ali ako ne uradite domaći, dobićete jedinicu. A da biste ga uradili, potrebno je mnogo više od znanja. Morate da planirate i da odvojite dovoljno vremena za rad, isključite ekrane, bacite se na posao, ostanete fokusirani, ne gubite koncentraciju… Za to su potrebne vještine pažnje ili fokusiranja.”

ljepotaizdravlje.ba