rijeka

Softverska industrija, zajedno sa telekomunikacijama, čini  sektor informacijsko – komunikacijskih tehnologija, koji spada među najuspješnije i najprofitabilnije grane privrede. Zahvaljujući kontinuiranom razvoju ovog sektora u BiH posljednjih godina, stvorila se prilika za malu zemlju, kao što je naša, da ispliva na svjetsku mapu zajedno sa državama najvećeg ekonomskog rasta i razvoja. Međutim, zbog neusvajanja državnih mjera podrške razvoja softverske industrije, pred ovu potentnu granu privrede postavljen je zid koji usporava njen napredak. 

Neuređena zakonska regulativa, neprilagođen obrazovni sistem, nedovoljno educiranje mladih o potencijalu softverske industrije, samo su neki od problema koji sprječavaju našu zemlju da stane rame uz rame sa najvećim globalnim ekonomskim gigantima.

Prvi set državnih strateških dokumenata koji su predviđali promociju i razvoj IKT sektora, uključujući i softversku industriju u BiH, donesen je 2004. godine. Većina aktivnosti planiranih ovim dokumentima, kao što su Politika razvoja informacionog društva BiH, Strategija razvoja informacionog društva, koja je trebala biti i osnova za provedbu poticajnih mjera, te Akcioni plan informacionog društva BiH, izostala je i u najvećoj mjeri nije implementirana. Ni u narednoj deceniji nije bilo pomaka po pitanju donošenja i usvajanja mjera koje bi doprinijele podršci softverske industrije u BiH. Tek 2014. godine je izrađen novi nacrt Politike razvoja informacionog društva. Pozitivna vijest je da je Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, imalo sluha za prijedloge proizvođača softvera u BiH, pa je ova Politika uključila konkretne mjere podrške razvoju softverske industrije, s tim da još uvijek nije jasno kada će Vijeće ministara BiH usvojiti ovu Politiku.

Iako je izostala implementacija prethodnih Strategija i Politika, entuzijazam stručnjaka iz BIT Alijanse koji imaju isti cilj, danas osigurava softverskoj industriji status pokretačke snage ekonomskog razvoja u BiH. Međutim, ističu da daljnji napredak softverske industrije zavisi od toga da li će je država podržati kroz usvajanje i provedbu ključnih strategija razvoja ovog sektora.

“Zajedničkim djelovanjem, radimo na kreiranju okruženja u kojem će se prepoznati potencijal softverske industrije i educirati kvalitetni kadrovi. Međutim, neophodno je zagovarati usvajanje ciljane i operativne Strategije razvoja softverske industrije na državnom nivou. Strategija bi uključivala precizne mjere i vidljiv angažman nadležnih institucija, te dala poticaj svim nivoima vlasti da u skladu sa svojim nadležnostima razviju vlastite strategije promocije softverske industrije. Na ovaj način olakšalo bi se poslovanje kompanijama, unaprijedio obrazovni sistem, te podstaknulo zapošljavanje mladih u ovom sektoru.”- izjavio je Haris Memić, predsjednik Upravnog odbora BIT Alijanse.

Pozitivan primjer pomaka predstavlja potez Kantona Sarajevo gdje u sklopu Strategije Razvoja KS (za period 2017.-2020.) usvojene u septembru 2016. godine, postoje elementi podrške razvoju softverske industrije. Ukoliko bi svi nivoi vlasti učinili korak ka realizaciji i implementaciji mjera, zajedno bi pomogli rušenju zida koji usporava promociju i razvoj softverske industrije u BiH.

Prva konferencija o potencijalima razvoja softverske industrije u BIH

S ciljem predstavljanja i promocije ogromnog potencijala kojim raspolaže domaća softverska industrija, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, u saradnji s BIT Alijansom, organizira “Prvu konferenciju za razvoj softverske industrije u Bosni i Hercegovini”. Konferencija će se održati 25. aprila 2017. godine u zgradi Parlamenta BiH. 

Učesnici i gosti Konferencije bit će predstavnici softverske industrije u BiH, institucija vlasti u BiH sa svih nivoa, predstavnici međunarodnih institucija i organizacija u BiH, obrazovnih institucija, te nevladinog sektora. 

Od sviđanja do ljubavi dug je put. Za muškarce on izgleda kao staza sa bar pet "punktova" za predah.

Prva faza je "mjerkanje". Pripadnici jačeg pola najprije primjete fizički izgled, koji je, koliko god negirali, za njih često presudan. Od te stavke zavisi da li će frajer preći u drugi stadijum koji se zove - interesovanje.

To znači da je momak pozitivno "ošacovao" djevojku poslije čega mu je privukla pažnju, poželio je da je upozna bolje, sazna nešto više o njoj. Poslije toga dolazi fizička privlačnost, odnosno želja za osvajanjem. Ali, ako muškarac tada ne dobije potvrdan odgovor, neće mu teško pasti, jer se još nije zaljubio.

To dolazi tek ako je uspješno prošla faza privlačnosti, a momak je počeo da impresionira djevojku, trudi se oko nje, udovoljava joj. Ako mu ona uzvrati istom mjerom, nastupa faza reafirmacije, kada je muškarac srećan i zadovoljan što je uspio da osvoji njenu ljubav. Tek tada i on počinje da voli.

nezavisne.com

Prijatnog i slatko-orašastog ukusa, spelta (krupnik ili pir) je jedina žitarica koja čovjeku može da obezbijedi sve potrebne hranljive sastojke jer u idealnom odnosu sadrži ugljene hidrate, masti, mineralne materije, vitamine i celulozu.

Istorijat

Spelta je žitarica iz familije Triticum, u koje spada i pšenica i njene podvrste. Spelta je nastala prije pšenice, bez genetskih modifikacija i primjene pesticida. Prvi pisani zapisi o spelti datiraju još od prije 5.000 godina p.n.e. Spelta se uzgajala i obrađivala na tlu današnjeg Irana, tadašnje Mesopotamije, gdje se koristila kao osnova za pravljenje hljeba. S razvojem civilizacije, spelta je migrirala i u druge zemlje, naročito u Sjevernu Ameriku, gdje se od početka 20. vijeka, uzgaja na obradivim površinama na oko 600.000 hektara.

Sa razvojem mehanizacije, ekonomije, tržišta, umjesto spelte se počela na velikim površinama uzgajati pšenica, kao jeftinija, ekonomičnija i lakša za obradu. Pšenica je postala primarna žitarica u ishrani ljudi. Međutim, ponovnim povratkom prirodi i organskoj proizvodnji, na obradivim površinama se ponovo sije spelta, kao zdravija alternativa pšenici. Spelta je danas popularna žitarica u Evropi, pa se kod Italijana ona naziva "farro", a kod Nijemaca "dinkel".

Gajenje spelte

Spelta je različita vrsta od pšenice. Obje pripadaju istoj porodici, ali se bitno razlikuju po fizičkim, biološkim i nutritivnim osobinama. Ona podsjeća na pšenicu po svom izgledu zrna, koje je duguljasto, usko. Međutim, zrno spelte ili krupnika, za razliku od zrna pšenice, posjeduje debelu spoljašnju opnu ili ljusku. Ljuska zrna spelte čini 30-35% ukupne mase zrna. Zbog toga je i proizvodnja spelte nešto skuplja, jer zahtijeva više obrade nego proizvodnja i obrada pšenice.

Zahvaljujući svojoj tvrdoj opni, spelta dobro podnosi mrazeve, niske temperature, insekte i druge štetne uticaje. Prvenstveno se uzgaja kao organska žitarica, bez genetski modifikovanog zrna, primjene pesticida i herbicida u proizvodnji. Ona čak ne zahtijeva ni đubrenje zemljišta. Spada u otporne žitarice i ne zahtijeva posebne uslove uzgoja. Skladišti se u zrnu sa ljuskom, a prije odlaska u promet se obrađuje i melje. Time se čuva vlažnost i hranljiva vrijednost spelte.

Šta razlikuje speltu od pšenice?

Pored pomenutih fizičkih karakteristika, spelta se od pšenice razlikuje i po nutritivnoj vrijednosti i sadržaju hranljivih materija. Sadrži gluten, koji je rastvorljiv u vodi, a kada se zagrije postaje lakše svarljiv, za razliku od glutena iz pšenice, koji se teže vari i formira kugličaste formacije u organima za varenje. Druga razlika između spelte i pšenice je u DNK strukturi i izgledu ćelija. Pir ili spelta je bogata u visoko vrijednim proteinima u odnosu na pšenicu. Spelta sadrži složene ugljene hidrate zvane mukopolisaharidi. Oni su specifični po tome što posjeduju antiinflamatorna svojstva i obnavljaju koštani i zglobni aparat i hrskavice. Celuloza čini veći dio ljuske zrna spelte, mada se ona kod obrade uklanja. Zahvaljući prisustvu složenih ugljenih hidrata, spelta je zdrava hrana za sportiste i druge fizički aktivne osobe. Daje energiju koja se postepeno oslobađa i kvalitetno ugrađuje u organizam. Za razliku od drugih žitarica, spelta je bogatija u biljnim vlaknima, koja su rastvorljiva u vodi, pa se zbog toga spelta znatno lakše vari.

Speltino brašno možete danas kupiti u svim marketima, prodavnicama zdrave hrane ili naručiti preko interneta.

Kalorijska vrijednost spelte (g)

1 šolja kuvane spelte sadrži:

- 246 kCal

- 11 g proteina

- 1,6 g masti

- 51 g ugljenih hidrata

- 7,6 g vlakana

- vitamini E,B, niacin

- minerali - cink, gvožđe, mangan, kalcijum, magnezijum, natrijum

nezavisne.com

Čajevac je zimzelena, grmolika i endemska ljekovita biljka koja ima jače dejstvo od bilo kojeg antibiotika.

U tradicionalnoj medicini Aboridžina čajevac je izuzetno cijenjen zbog eteričnog ulja u igličastim listovima, ali ova bilja se vrlo malo koristi u Evropi.

Aboridžini su čajevac koristili za različite zdravstvene tegobe. U Drugom svjetskom ratu svaki australijski vojnik je u torbici za prvu pomoć nosio ulje čajevca, koje ga je štitilo od uboda insekata i opasnih infekcija.

Svi pokušaji da se čajno drvo gaji na drugim meridijanima prvobitno nisu bili uspješni, jer eterično ulje nije bilo ni približnog kvaliteta kao australijsko. Poslije su zbog velike potražnje uspjeli nekako da ga uzgoje i Evropljani.

Eterično ulje čajevca ima antivirusna, antibakterijska i antigljivična svojstva. Koristi se kod svih oblika infekcija disajnih puteva, infektivne upale crijeva, urogenitalnih i kožnih infekcija, depresije i opšteg umora. Preventivno štiti kožu kod terapije zračenjem. Naročito je uspješno u uklanjanju gljivica na noktima, bubuljica i akni, kao i kondiloma ili polnih bradavica.

Eliminiše i neugodne mirise, kao i mnoge druge bakterije i mikroorganizme, protiv kojih su antibiotici uglavnom nemoćni.

Prema mišljenju naučnika, čajevac bi mogao da bude uspješan i u borbi protiv melanoma. Ulje čajevca takođe se koristi i u raznim kozmetičkim preparatima, sapunima, losionima, šamponima...

Međutim, treba biti oprezan sa upotrebom čajevca jer u velikim količinama može da prouzrokuje iritaciju kože i sluzokože, naročito kod osoba sklonih alergijama. Da ne bi došlo do neželjenih reakcija, potrebno je pratiti uputstva proizvođača.

nezavisne.com

BANJALUKA - U Bosni i Hercegovini od 2018. godine će se primjenjivati izmijenjeni Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti, kojim je predviđeno da majke sa troje i više djece dobiju doživotnu naknadu.

Premo ovom zakonu naknadu bi trebalo da dobiju i roditelji ili staratelji djece posebnim potrebama.

Predviđeno je da majke koje imaju troje i više djece i 20 godina radnog staža primaju po 600 KM, kao i majke sa četvoro i više djece koje imaju 15 godina radnog staža.

One majke koje imaju troje i više djece i 15 godina radnog staža a trenutno budu prijavljene na Zavodu za zapošljavanje primaće po 400 KM. Roditelji ili staratelji djece sa posebnim potrebama dobijaće mjesečnu naknadu takođe od 400 KM.

Žena koja ispunjava uslov za naknadu, moraće da se odluči između naknade i plate, odnosno naknade i penzije. To znači da se ne može primati i plata i naknada, odnosno penzija i naknada.

U cilju što bolje primjene zakona, Ministarstvo rada i socijalne zaštite je propisalo pravilnik, prema kojem će se rukovoditi centri za socijalni rad kada je u pitanju doživotna naknada za majke troje i više djece.

Prilikom dostavljanja dokumenata, majke su u obavezi da predaju izvode iz matične knjige rođenih djece, potvrdu o radnom stažu ili potvrdu o evidenciji na birou Zavoda za zapošljavanje, kao i dokaz da nisu ostvarile pravo na penziju.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, oko 10 hiljada žena u BIH može ostvariti pravo na doživotnu naknadu.

Žao nam je što moramo da vas razočaramo, ali ovo je samo prvoaprilska šala, koja možda nekada i postane stvarna.

nezavisne.com

Vrijeme beskonačnog tipkanja je iza vas zato što je u novim m:tel Moj Mix tarifama riječ bonus dobila novo značenje – dugi razgovori sa deset puta više minuta.

Po nepromijenjenoj cijeni mjesečne pretplate, od mjeseca aprila vaši bonusi za razgovore prema svim mobilnim i fiksnim mrežama u BiH su 10 (i više) puta veći. 

Računica je laka – u tarifama Extra, Top, Premium ili VIP umjesto dosadašnjih 300, 500, 600 ili 1000 minuta razgovora, sada dobijate 3000, 5000, 7000 ili 10 000 minuta mjesečno za razgovore sa prijateljima širom BiH.

Nagradna pitanja glase: Koliko je to sati razgovora? Imate li toliko vremena za ćaskanje? 

Nagrada je opušteno uživanje u sjajnim uslovima kvalitetne komunikacije.  Ostaje još samo da odaberete koga ćete zvati.

Informišite se više na  HYPERLINK "http://www.mtel.ba" www.mtel.ba ili besplatno pozovite 0800 50 000.

m:tel – imate prijatelje!

Strana  PAGE 2 od  NUMPAGES 2

Žiri ovogodišnjeg Memorijalnog foto konkursa „Goran Terzić“ će imati jako težak zadatak da odabere najbolje, jer su na adresu organizatora, portala eTrafika.net, stigla čak 663 rada!

Fotografije su pristizale iz svih zemalja bivše Jugoslavije, dok su posebno iznenađenje bili radovi iz Indonezije. Najviše fotografija stiglo je za rubrike „Život“ i „Ljudi mog grada“, ali za njima ne zaostaju ni „Događaj“, „Kultura i umjetnost“ i „Mašta“. Organizatorka konkursa Vanja Stokić ističe da će žiriranje biti jako napeto jer je konkurencija zaista velika.

„Stiglo nam je mnogo odličnih radova i vjerujem da ćemo se naći u nezgodnoj situaciji, jer neće biti lako odabrati najbolje. Prošle godine smo u selekciji imali 253 fotografije, a sada je taj broj veći za 400 radova. Srećna sam što se veliki broj učesnika od prošle godine opet prijavio, to znači da im se svidjelo kako radimo i žele ponovo biti dio naše priče“, kazala je Stokić, te zahvalila svim kolegama iz drugih redakcija koji su nesebično pomogli da se proširi vijest o konkursu, zbog čega su poruke podrške stizale iz svih dijelova bivše Jugoslavije.

Fotografije će sada biti proslijeđene stručnom žiriju, čiji će sud biti objavljen odmah nakon njihove odluke. Žiri čine profesionalni fotograf Aleksandar Čavić, profesionalni fotograf Samir Zahirović, fotograf i organizator Balkan Photo Award Haris Čalkić, direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS Sarita Vujković, te glavna i odgovorna urednica portala eTrafika.net Vanja Stokić. Oni će za svaku kategoriju odabrati po 10 najboljih fotografija, pobjednike po kategorijama, a zatim ukupnog pobjednika izložbe. Pobjednici po kategorijama dobijaju SAMSUNG GALAXY TAB 7.0, poklon kompanije LANACO koja je prijatelj konkursa, dok je Grand Prix obezbijedio glavni pokrovitelj konkursa, kompanija Nikon i Refoto BH. Ukupni pobjednik konkursa dobija fotoaparat Nikon D3300 kit sa 18-55mm AF-P objektivom i Lenspen olovku za čišćenje objektiva.

Radovi koji prođu selekciju će biti izloženi u Banjaluci tokom maja, a tačan datum i mjesto će biti naknadno saopšteni. 

Čuvaju sjećanje na prijatelja i kolegu

Memorijalni foto konkurs „Goran Terzić“ pokušaj je portala eTrafika.net da sačuva sjećanje na svog prijatelja i kolegu Gorana Terzića, koji je preminuo 19. januara 2015. godine, u 57. godini života. Kao diplomirani inženjer elektrotehnike, Terzić je svoj radni vijek proveo u Elektroprenosu, kompaniji „LANACO“ i svojoj firmi „Terzo Computers“, pored čega je aktivno sarađivao sa NVO sektorom. Zbog problema sa zdravljem je rano penzionisan, što je iskoristio da se vrati fotografiji, kojom se bavio tokom studiranja.  

Sarađivao je sa Nezavisnim novinama, portalima Buka i eTrafika, kao i foto agencijom Pixsell. Dobitnik je više priznanja za svoj rad, od kojih je posljednje  Grand Prix “Stjepan Sekulić” 2014. godine. 

Rezervacije za korisnike kompanije m:tel od 1. aprila

Kompanija Samsung Electronics je 29. marta 2017. godine u Njujorku predstavila Galaxy S8 i S8+ uređaje koji pomiču granice tradicionalnih pametnih telefona, besprijekornog dizajna i hardware-a koji donosi novi način interakcije korisnika sa pametnim telefonom. 

Korisnici kompanije m:tel, i svi oni koji to žele da postanu, mogu rezervisati neki od ova dva vrhunska modela od 1. aprila 2017. godine putem zvanične m:tel Facebook stranice, a za korisnike m:tel Moj Mix Vip tarife cijena ovog telefona iznosiće 1 KM.

Uvođenjem mnogobrojnih usluga i aplikacija, te uz zapanjujući 'beskrajan' ekran, Galaxy S8 i S8+ donose novi nivo funkcionalnosti i praktičnosti, otvarajući sasvim novu galaksiju mogućnosti. 

Galaxy S8 je dostupan u 5,8-inčnoj verziji, a Galaxy S8+ 6,2-inčnoj verziji. Odlikuje ih takozvani beskrajni ekran i dizajn bez okvira koji ovaj model čine elegantnom, neprekinutom površinom bez tipki ili oštrih uglova. Rezultat je prožimajuće iskustvo gledanja bez ometanja koje čini obavljanje više zadataka u isto vrijeme još praktičnijim. Dodatno, Corning Gorilla Glass 5 s prednje i zadnje strane osigurava izdržljivost i završnu obradu vrhunskog kvaliteta.

Kao što smo navikli od Samsunga, ova dva modela dolaze sa premium kamerom koja će učiniti da vaše fotografije izgledaju kao da su uslikane profesionalnim aparatom. Prednja kamera Galaxy S8 i S8+ od 8MP F1.7 sa Smart autofokusom i 12MP F1.7 Dual Pixel zadnja kamera, stvorene su za najbolje fotografije snimljene pri slabom svjetlu ili zoom-u, s anti-blur tehnologijom i poboljšanom obradom slike.

Objedinjujući snažne performanse i povezivost, Galaxy S8 i S8+ sadrže prvi 10nm čipset u industriji koji omogućava poboljšanu brzinu i efikasnost. Ova dva modela posjeduju ekran na kojem, prilikom gledanja omiljenih video sadržaja, vidite živopisne boje i kontraste, upravo onako kako su ih njihovi autori  zamislili.

Galaxy S8 i S8+ sadrže Samsung Knox sigurnosnu platformu koja zadovoljava svjetske standarde sigurnositi, te poznate karakteristike Galaxy uređaja zbog kojih mnogi korisnici vole upravo ovu Samsungovu seriju uključujući: IP68 otpornost na vodu i prašinu, MicroSD podršku do 256GB, Always-on ekran i sposobnosti brzog i bežičnog punjenja.

Novost je i Bixby inteligentni interfejs koji će korisnicima pomoći da dobiju još više od svog telefona. Uz novu Bixby tipku, korisnici će moći praktično pristupiti Bixby-ju i upravljati uslugama i aplikacijama jednostavnim glasovnim, dodirnim i tekstualnim naredbama. Bixby će se povezivati širom uređaja, aplikacija i usluga kao sveprisutni interfejs, te otvoriti nova iskustva i scenarije koji pojednostavljuju vaš život.   

Podsjećamo, premijerno predstavljanje telefona Galaxy S8 i S8+ na svjetskom tržištu, korisnici kompanije m:tel mogli su pratiti putem bloga kompanije na adresi  HYPERLINK "http://www.blog.mtel.ba" www.blog.mtel.ba

Više info potražite na  HYPERLINK "http://www.mtel.ba" www.mtel.ba. 

m:tel – imate prijatelje!

Prevara može iz korijena promijeniti odnos među partnerima, uzdrmati njihov svijet, poremijetiti funkcionisanje i u drugim oblastima. Gledano iz te perspektive, prikrivanje iste moglo bi biti plemenito jer tako štitimo voljenu osobu.

Da li je baš tako i da li treba priznati partneru preljubu, otkriva sociološkinja i trener ličnog rasta i razvoja Sanja Stanković. Prema njenim riječima, ne postoji univerzalan savjet.

- Neke osobe će radije oprostiti preljubu ako im partner prizna ovaj čin jer prikrivanje, koje vide kao izdaju, doživljavaju kao goru stvar. S druge strane, neki ljudi veruju da ih partner toliko voli da zbog intenzivnog straha od napuštanja nije u stanju da kaže istinu, pa prikrivanje preljube vide kao dokaz ljubavi - objašnjava Stankovićeva.

Dakle, sve je stvar procjene. Ako znate šta vaš partner misli o ovoj temi, znaćete i kako da postupite. Ako ne znate, trebalo bi da saznate.

- Kada postoji prethodni "dogovor" šta će biti tolerisano, a šta ne, jasno je koja ponašanja nisu prihvatljiva i znače kraj veze. Ako nas partner prevari uprkos tome što smo mu jasno stavili do znanja da to nećemo tolerisati, možemo pretpostaviti sa velikom verovatnoćom da će se isto ponašanje ponoviti u budućnosti - ističe Stankovićeva.

O ovoj temi bi naročito trebalo da razmisle ljudi koji neke stvari podrazumijevaju umjesto da ih jasno kažu. Prema riječima Stankovićeve pojedini parovi smatraju da bi otvorena komunikacija na ovu temu demistifikovala veo njihove "posebne" veze, pa ishod prepuštaju vjeri da partner neće uraditi ništa što bi ih povrijedilo, kao i da, ako ih zaista voli, treba da zna koja su to ponašanja.

- Ali ovo spada u domen iracionalnih uverenja o ljubavi. Drugi ljudi nisu čitači naših misli i ukoliko poznajemo sebe i znamo šta nam je prihvatljivo, a šta nije, najbolje da ta saznanja na početku podelimo sa partnerom i jasno stavimo do znanja šta ni pod kojim uslovima nećemo prihvatiti - savetuje Stankovićeva.

nezavisne.com

Za zahvat zaslužan je doktor Henri Hajmlih koji je 1974. opisao zahvat zahvaljujući kojem je spašeno nebrojeno mnogo života.

Hajmlihovim zahvatom se podiže pritisak u prsnom košu čime se omogućava izbacivanje stranog tijela. Nakon spašavanja žrtvu je potrebno hitno odvesti doktoru kako bi on pregledom ustanovio da li je sve u redu.

Osoba koja se guši obično je u paničnom strahu, hvata se rukama za vrat, ne može disati ni govoriti. Uskoro koža poprima plavu boju. 

Kako reagovati?

Najprije primirite osobu tako što ćete joj reći da ćete uraditi zahvat kojim ćete spriječiti daljnje gušenje.

Osoba kojoj je dio disajnih puteva potpuno neprolazan, može se spasiti ako joj se pomogne u najkraćem mogućem roku. Kao prvo, primjenjuje se Hajmlihov zahvat. 

Ova metoda uspijeva u većini slučajeva, ali nije bezopasna. 

Presnažan pritisak na trbuh može povrijediti želudac, jetru ili slezenu. Zato snagu pritiska treba prilagoditi konstituciji osobe koja se guši.
 
Osobi koja stoji ili sjedi zatvorenom šakom se pritisne snažno i naglo preko sredine stomaka između donje ivice grudne kosti i pupka, i obuhvati se dlanom druge šake. Brzo i snažno se pritišće stomak prema unutra i gore. Pritom se ne smije pritiskati koštani vrh grudne kosti, jer se tako smanjuje mogućnost povrede organa u unutrašnosti grudnog koša. 

Izvede se pet pritisaka u dubinu i tako se vazduh iz pluća kroz dušnik potisne do grkljana. Taj pritisak vazduha trebao bi izbaciti strano tijelo. Nakon prvih pet zahvata, može se pokušati sa pet snažnih udaraca između lopatica. Zatim se opet pokušava sa pet Hajmlihovih zahvata. 

Samo kod gojaznih ljudi i trudnica se ne može obuhvatiti to područje, pa se pritišće preko donje trećine grudne kosti, preko mjesta gdje se inače vrši pritisak pri spoljašnjoj masaži srca. 

Hajmlihovi zahvati se rade ili do uspješnog izbacivanja stranog tijela ili dok osoba ne izgubi svijest. Tada treba rukom očistiti ždrijelo i osobu staviti u bočni položaj (ako diše nakon što smo izvadili strano tijelo). 

Ako je strano tijelo izvađeno a osoba ne diše, treba joj dati vještačko disanje.

Ako je osoba bez svijesti, prvo se opet primjeni pet Hajmlihovih zahvata. Tada se prstima, vrlo oprezno da se strano tijelo ne utisne još dublje, pokušava izvući kraj stranog tijela iz grkljana. 

Ako nikoga nema u blizini, osoba koja se guši može sama da se baci na ivicu naslona stolice, ili na nešto slično, dijelom stomaka između pupka i donje ivice grudne kosti, ili se najprije sama pritisne šakom obuhvaćenom dlanom druge ruke.

Isto kao i sa odraslim ljudima radi se i sa djecom između prve i osme godine starosti, ali samo dlanom jedne ruke. 

Kod djece u prvoj godini života počinje se sa pet udaraca u leđa među lopaticama. Ako to ne uspije, primenjuje se Hajmlihov zahvat, ali ne kao kod odraslih već kao pri spoljašnjoj masaži srca, preko sredine srednje trećine grudne kosti (između bradavica), sa dva prsta. Vađenje stranog tijela koji viri iz grkljana kod malog djeteta vrlo je rizično jer se lako može ugurati dublje.

Malu djecu i odojčad, ako su u nesvijesti, treba položiti trbuhom na jednu ruku s glavom blago spuštenom prema dolje, a drugom rukom lagano udarati među lopatice. Nakon toga okrenite ga tako da leži leđima na vašoj podlaktici i pritisnite na grudnu kost sa dva prsta.

Nikada ne pritišćite trbuh!

nezavisne.com