Koliko minuta bismo trebali hodati svaki dan, minimalno?
Često čujete koliko je važno svakodnevno vježbati, bilo da je to trening kod kuće ili trčanje u prirodi. U posljednje vrijeme o važnosti vježbanja i tjelovježbe sve više ljudi govori.
Sada više nego ikad, kada većinu vremena provodimo doma, pokretanje mišića i povećanje brzine otkucaja srca je neophodno, ali za neke i to može biti teško.
S obzirom da je zima i pandemija još uvijek ne staje ograničeni smo da većinu vremena provodimo doma. Nekima je to bila velika motivacija da se pokrenu i krenu vježbati, a neki su jednostavno izgubili svu moguću motivaciju. Vjerovali ili ne, nešto tako jednostavno kao što je hodanje može vam pomoći u svakodnevnom vježbanju. Najbolji dio? Besplatno je, ne zahtijeva puno vremena i može se raditi bilo gdje.
Snaga hodanja
Tjelovježba može uvelike smanjiti kronične bolesti i poboljšati zdravlje. Prema Massive Science, održavanje dosljedne aktivnosti može smanjiti krvni tlak. No, vježbamo li dovoljno da primijetimo zdravstvene promjene?
izvor:24 sata
Mehaničko koljeno vraća mogućnost hodanja za nekoliko minuta
Novo mehaničko koljeno obećava kraj beskonačnom prilagođavanju proteza kako bi korisnicima bilo što udobnije, tako da može da se koristi nakon samo nekoliko minuta.
Naime, radi se o tome da su eksperti kreirali sistem veštačke inteligencije koje mehaničko koljeno usklađuje sa okolnim terenom, te korisnicima omogućava da prohodaju u roku od 10 minuta.
Sistem funkcioniše po principu pokušaja i pogrešaka, pa zahvaljujući podacima koje dobija iz senzora brzo formira šablone koji su stabilni i vode do udobnog kretanja. Najveći problem tokom testiranja bila su ljudska ograničenja, budući da AI sistem može beskonačno da trenira, dok ljudski subjekti ipak moraju da se zaustave nakon 15-20 minuta.
Proizvod još uvek nije stigao do finalne faze razvoja, budući da su neophodna ispitivanja različitih terena i uslova, ali predstavlja značajan korak kada je prostetika u pitanju, te napredak u smeru samostalnog kretanja za one kojima je to ranije bilo uskraćeno.
(Engadget)
Način na koji hodate otkriva zdravstvene probleme
Ako se gegate, to sigurno ukazuje da ste popili koju više. Ali, šta nam otrkiva brz hod?
Brz tempo- duži život
Studije koje su sprovedene na osobama starijim od 65 godina pokazuju da prirodna potreba za brzinom prilikom hodanja znači da ćete živjeti duže, ali svakako ne možete da očekujete da ćete da produžite svoj život ako svjesno ubrzavate tempo. Ako inače imate isuviše lagan ritam kretanja, to je odraz nekih opštih zdravstvenih problema.
Hodanje na vrhovima prstiju- poteškoće
Potpuno je normalno i prirodno da mala djeca hodaju na nožnim prstima, sve dok ne nauče da hodaju ispravno. Ali ako odrastao čovjek tako hoda, to može da ukaže na problem sa Ahilovom tetivom i na niz mišićnih problema.
Neuravnotežen hod- alkoholisano stanje
Pretjerano konzumiranje alkohola može da dovede do slabosti mišića i gubitka orijentacije, a s vremenom uzrokuje neujednačen hod, čak i onda kada čovjek nije pijan.
Klatite se naprijed-nazad- povrede mozga
Ako se klatite naprijed-nazad dok hodate, a problem nije izazvan recimo alkoholom, i to se kontinuirano ponavlja, možda bi trebalo da odete na pregled glave.
Neusaglašeni pokreti- problemi sa leđima
Ako imate diskus herniju u donjem dijelu kičme, vjerovatno ćete pri hodanju, da biste izbjegli uvijanje donjeg dijela leđa, okretati grudi i ramena kako bi pratili kretanje kukova. Ruke će se sudarati s nogama dok hodate brzo, umjesto da istovremeno pomjerate suprotnu ruku i suprotnu nogu.
Povlačenje stopala- Parkinsonova bolest
Ako ste stariji od 60 godina i hodate presporo to može da bude signal da do mozga teško stiže poruka da treba da pokrenete mišiće nogu. Ako se noge vuku, hod je spor i nesiguran, koraci sitni, praćeni s malo ili nimalo pokreta ruku, držanje ukočeno i pognuto, sve to ukazuje na Parkinsonov hod.
Ukočen i nestabilan hod- Multipla skleroza
Stanje kao što je Multipla skleroza može se otkriti nespecifičnim načinima hoda. Možete da se krećete čvrstim, ukočenim i zakrivljenim koracima s prstima usmjerenim prema unutra ili češće da gubite ravnotežu. Kojlena mogu da se sudaraju dok hodate, a moguć je i gubitak osjećaja u nogama.
(žena.rs)
Djeca brže prohodaju kada puze
U osmom mjesecu bebe već mogu samostalno da sjede i mijenjaju položaj tako što se dočekuju na ispruženu ruku, a zatim počinju da puze potrbuške.
Tada su već dovoljno velike i željne da se upoznaju sa okolinom. Mnogim roditeljima je simpatično kada vide kako njihove bebe puze, ali neki se i brinu da će tako odložiti trenutak kada će prohodati. Međutim, ljekari kažu da je baš naprotiv puzanje dobro, jer djeca tako lakše i brže prohodaju, stabilnija su, sigurnija i rjeđe padaju.
"Nemojte da im uskraćujete ovo zadovoljstvo, nego ih pustite da puze. Već oko sedmog mjeseca ih sami motivišite da brže propužu. Ispred njih stavite nešto što će ih motivisati da se pokrenu", savjetuje dr Majkl Korf.
U početku će bebe puzati potrbuške, zatim četvoronožno sa osloncem na ispružene ruke i koljena. Doduše, neke bebe imaju svoju ličnu tehniku, pa ih pustite da je sami izgrade.
(novosti.rs)
