Posljednjih godina dosta se priča o skandinavskom načinu života. Ovi narodi itekako drže do zdravog života, životni vijek je dugačak i kvalitet života izuzetno dobar, a neke zasluge imaju i sljedeće činjenice...

Uživanje u prirodi visoko na listi prioriteta

Iako većina Norvežana živi u gradovima, uživanje u prirodi i dalje je visoko na listi prioriteta kod velikog broja građana.

Vjeruju da je vrijeme provedeno u prirodi izuzetno bitno, za šta čak imaju i posebnu riječ – friluftsliv. Ali bitno je reći da fizička aktivnost za njih ne znači tek sagorijevanje kalorija, već traženje užitka u tome što rade.

Zato, na primjer, dobar dio Norvežana umjesto teretane bira skijanje, klizanje, šetnju u šumi, plivanje u jezeru i slično.

Maslac draži od ulja

Skandinavci znatno više vjeruju maslacu nego ulju, pa tako mali komad maslaca dodaju u raznorazne vrste hrane – supu, meso, povrće...

Ovim načinom hrana postaje nutritivnija, a ujedno Skandinavci smatraju i da se značajnim unosom mliječnih masti dobro bore protiv pretilosti, piše "Pun kufer".

Ne postoji loše vrijeme, samo neprikladna odjeća

Norvežani se doslovno drže te fraze, stoga se nemojte iznenaditi vidite li u Norveškoj ljude koji usred zime, po kiši i snijegu, rekreativno voze bicikl.

Niske temperature ubrzavaju rad metabolizma, popravljaju kvalitet sna i regulišu apetit.

Slatkiši za djecu samo subotom

U švedskim vrtićima prilikom pripreme obroka ne koristi se nimalo šećera.

Uz to, djeca uopšte ne jedu slatkiše prije navršene druge ili treće godine života. Ali čak i kad odrastu, slatkiše obično smiju jesti samo subotom ili praznicima.

Vole saune, koriste ih izuzetno često

Nakon dugih šetnji po hladnoći najviše se želite zagrijati. Skandinavci vole saune, koriste ih izuzetno često, a ako vas neko pozove u saunu, znak je to da prema vama gaji poštovanje.

Takođe, saune rado posjećuju i muškarci i žene, pa možda i u tome leži tajna zdravlja, ali i – dobrog tena.

Crveno meso jako je rijetko na meniju

Većina Skandinavaca preferira jedenje kod kuće, a zbog uravnotežene prehrane i aktivnog načina života, kako smo već spomenuli, dobro izgledaju i zdravi su.

Crveno meso jako je rijetko na meniju, ali se itekako jede mnogo ribe, posebno one plave.

Vrijeme za kafu itekako je važno

Šveđani koriste riječ fika, koja se može prevesti kao "vrijeme za kafu ili kolač", ali u stvarnosti znači mnogo više od toga.

To je vrijeme kada se ne bavite svojim poslom i uživate u vremenu s prijateljima. Fika nije samo pauza za kafu, već način za usporavanje i razmišljanje o stvarima.

I dok u drugim zemljama mnogi uzimaju kafu za ponijeti ili je piju s nogu, u Švedskoj se ta pauza ne dovodi u pitanje.   (nezavisne)

Nagle promjene vremena mogu da budu glavni krivac za razne zdravstvene probleme. Vremenske prilike kojima smo svjedočili ovog mjeseca mnogima su donijele glavobolju, te nije mali broj onih koji su završili prikovani za krevet.

Skokovi temperature sa niskih na visoke (i obrnuto) utiču na krvni pritisak, srce i cirkulaciju generalno, što na kraju može da dovede do raznih zdravstvenih problema poput glavobolje, nesanice i umora. Uz njih često dolazi i do osjećaja nervoze i razdražljivosti.

Tokom takvih promjena, velika je vjerovatnoća da će meteoropate osjetiti neki od ovih problema.

Predstavljamo vam nekoliko načina na koje možete da ih olakšate.

Pratite vremensku prognozu i pripremite tijelo na razlike u temperaturi

Kao što svakog jutra prije izlaska provjeravate kakva je temperatura kako biste donijeli odluku šta ćete obući, tako provjerite i da li se radikalno razlikuju jutarnja i dnevna temperatura kako biste pripremili tijelo na ono što dolazi. Ako ste jedna od osoba osjetljivijih na promjene vremena, kod prvih simptoma glavobolje možete uzeti paracetamol i riješiti se te neprijatne pojave.

Izađite u prirodu i aktivirajte se

Bilo koji oblik tjelesne aktivnosti u trajanju od najmanje pola sata dnevno učiniće organizam stabilnijim i otpornijim na vremenske promjene. Još je bolje ako se fizička aktivnost odvija u prirodi na čistom vazduhu.Svejedno je da li ste se odlučili za brzo hodanje ili neki drugi oblik aktivnog treninga, aktivnosti u prirodi pomoći će vam da se riješite stresa i bolje osjećate, a uz to mogu da vam smanje šanse za pojavu glavobolje.

Neka vaša ishrana bude raznolika i puna vitamina
Zdrava i pravilna ishrana bogata voćem i povrćem dobar je preduslov za ublažavanje negativnih posljedica vremena. Uz raznoliku prehranu važno je i redovno unošenje vode. Preporučuje se dnevni unos od dvije do tri litre.

Zamijenite kafu biljnim čajem

Kako biste se lakše nosili s meteoropatijom, pomoć možete da potražite u opuštanju sa različitim biljnim napicima ili obogaćivanjem obroka različitim dodacima ishrani. Biljni čajevi poput kamilice, pasjeg trna ili limete, pomažu da se opuste nervi. (nezavisne)

Samo 20 minuta dnevno je potrebno da smanjite stres i kortizol - Evo šta treba da uradite!

Urbani život podrazumeva svakodnevno puno strasnih situacija. Užurbana svakodnevica i puno obaveza čine da se većina ljudi povremeno oseća iscrpljeno, pod pritiskom i velikim stresom.

Istraživanje doktorke Meri Kerol Hanter sa Univerziteta u Mičigenu dokazalo je da provođenje vremena u prirodi značajno sankcioniše negativne posledice urbanog života.

"Odavno je poznato da boravak u prirodi smanjuje stres, ali nismo znali u kojoj meri. Naša studija pokazuje da je potrebno provoditi najma je 20 minuta, do pola sata svakog dana u prirodi." - ističe autorka ovog istraživanja

Možete šetati u obližnjem parku ili šumi, voziti bicikl, sedeti na travi ili meditirati. važno je da budete okruženi zelenilom i prirodom, daleko od gradske buke.

U ovoj studiji učestvovale su 44 osobe i trajala je 8 nedelja. Svi učesnici su tri puta nedeljno boravili u prirodi najmanje 10 minuta. Preporučeno im je da izbegavaju razgovor, ne koriste društvene mreže, internet i telefone. To je bilo jedino ograničenje, a učesnici su imali slobodu da biraju aktivnosti u prirodi i istražuju.

20-minuta-smanjiti-stres-hormon-kortizol

Svi učesnici su dali uzorke pljuvačke pre početka istraživanja, a zatim ponovo nakon prve, treće i poslednje nedelje. Rezultati su pokazali da se nivo kortizola (hormona stresa) smanjio za 21 odsto kod osoba koje su u prirodi provele 20 do 30 minuta svaki dan ili svaki drugi dan.

Na osnovu ovog istraživanja zaključuje se da je potrebno samo 20 minuta dnevno izdvojiti za uravnoteženje nivoa kortizola i smanjneje stresa. Ukoliko često boravimo u prirodi, bićemo mentalno i fizički zdraviji.

Takođe, brojna istraživanja pokazuju da fizička aktivnost na otvorenom i meditacija u prirodi mogu biti vrelo važne za regulisanje mentalnog zdravlja.  (stil)

Šuma je magično okruženje, sa bezbroj tački gledišta. Upravo zbog ove osobenosti trebamo često ići u šumu, svakodnevno i sve češće, jer je to izuzetna ishrana za dušu odraslih i djece.

Pokušajte da uđete u šumu i iskusite senzacije koje pokreću ovo iskustvo. Prvo odmah shvatimo da nije čovjek koji zapovijeda kao u gradovima, već priroda, veličanstvena stabla koja nas gledaju, životinje slobodne da žive onako kako im odgovara. Tišina vlada, mir, očigledna samoća. Često je šuma zastrašujuća upravo zato što se čovjek ne osjeća kao gospodar okruženja, ne zna šta da očekuje, ne zna puteve, nije svjestan zakona prirode.
Izgubili smo sebe u sigurnosti cementa, zaglušujućih zvukova, životinja zarobljenoih u svojoj slobodi.

Zbog toga moramo što je moguće češće posjećivati šume, vratiti se u posjed naših korijena, našeg odnosa s prirodom, našeg instinkta. Polako ćemo sve više zavisiti od života u šumi: veoma važan znak naše detoksikacije. Ima onih koji u nekom trenutku detoksikacije više ne mogu da žive u gradovima i bježe u šumu, ali ne moramo ići tako daleko da bismo se ponovo našli.
Život u selu, u gradu ili na selu nije loša stvar, ali teži da nas otuđuje od ostatka prirodnog svijeta. Naša staništa su sada građevine napravljene ad hoc, vještačka prirodna mjesta koja nemaju nikakve veze sa samom prirodom: dječja igrališta, bašte, uređene i razgraničen, drveće posađeno tu i tamo, postavljeno od strane čovjeka.

​Sve to nije loše, to je vještački način doživljavanja prirode (bolje nego ništa!) Ali odlazak u šumu omogućava nam da stupimo u kontakt sa najprimitivnijim dijelom nas, sa čistim svijetom, ne zagađenim čovjekom gdje vlada prirodni poredak, gdje se drveće rađa i raste u skladu sa preciznom božanskom voljom, gdje nema profita, drugog cilja ili ograničenja prostora. Sve je priroda i čovjek ne može ništa drugo osim da joj se divi, živi, miriše i sluša u sebi.

"Odvedite dijete u šumu i oslobodićete ga. Odvedite odraslu osobu u šumu i ona će pronaći dijete u sebi "

​Šuma je magično okruženje, sa bezbroj tački gledišta. Upravo zbog ove osobenosti trebamo često ići u šumu, svakodnevno i sve češće, jer je to izuzetna ishrana za dušu odraslih i djece.

Pokušajte da uđete u šumu i iskusite senzacije koje pokreću ovo iskustvo. Prvo odmah shvatimo da nije čovjek koji zapovijeda kao u gradovima, već priroda, veličanstvena stabla koja nas gledaju, životinje slobodne da žive onako kako im odgovara. Tišina vlada, mir, očigledna samoća. Često je šuma zastrašujuća upravo zato što se čovjek ne osjeća kao gospodar okruženja, ne zna šta da očekuje, ne zna puteve, nije svjestan zakona prirode.

Izgubili smo sebe u sigurnosti cementa, zaglušujućih zvukova, životinja zarobljenoih u svojoj slobodi.

Zbog toga moramo što je moguće češće posjećivati šume, vratiti se u posjed naših korijena, našeg odnosa s prirodom, našeg instinkta. Polako ćemo sve više zavisiti od života u šumi: veoma važan znak naše detoksikacije. Ima onih koji u nekom trenutku detoksikacije više ne mogu da žive u gradovima i bježe u šumu, ali ne moramo ići tako daleko da bismo se ponovo našli.
​

Život u selu, u gradu ili na selu nije loša stvar, ali teži da nas otuđuje od ostatka prirodnog svijeta. Naša staništa su sada građevine napravljene ad hoc, vještačka prirodna mjesta koja nemaju nikakve veze sa samom prirodom: dječja igrališta, bašte, uređene i razgraničen, drveće posađeno tu i tamo, postavljeno od strane čovjeka.

​Sve to nije loše, to je vještački način doživljavanja prirode (bolje nego ništa!) Ali odlazak u šumu omogućava nam da stupimo u kontakt sa najprimitivnijim dijelom nas, sa čistim svijetom, ne zagađenim čovjekom gdje vlada prirodni poredak, gdje se drveće rađa i raste u skladu sa preciznom božanskom voljom, gdje nema profita, drugog cilja ili ograničenja prostora. Sve je priroda i čovjek ne može ništa drugo osim da joj se divi, živi, miriše i sluša u sebi.

Šetnja šumom donosi nebrojene fizičke i mentalne koristi. Odvedite svoju dijecu, odvedite starije na piknik, idite tamo što prije možete (samo to je nezaboravno inicijacijsko iskustvo): šuma je u početku slaba i mirna, ali postaje sve urgentnija i hitnija.

"Ko odluči da hoda u šumi traži drugačiju, unutrašnju slobodu koja ga čini gospodarom svog života, sposobnim da se ponaša kao drveće i ptice koje žive iznad svega."

Romano Battaglia

Kada biste inače mogli čuti tišinu? Kada imate priliku da čujete tok potoka? I divite se plesu veličanstvenih stabala potresenih vjetrom? A kada imate priliku da vidite male i velike životinje u njihovom prirodnom staništu? Samo šuma nudi ove i druge nezaobilazne prilike!

"Više ćete naći u šumi nego u knjigama. Drveće i kamenje će vas naučiti stvarima koje vam ni jedan učitelj neće reći. "
​
San Bernardo di Chiara

Biće reciklirano više od 3.000 starih telefona

Kompanija m:tel je u prethodnoj godini pokrenula  društveno odgovornu akciju prikupljanja starih i neupotrebljivih mobilnih telefona. Tokom trajanja akcije „Čista ladica, čista priroda“,, u poslovnicama ove kompanije građani BiH su imali priliku da odlože svoje dotrajale uređaje, a prikupljeni telefoni su dalje otpremljeni u kompaniju ZEOS eko-sistem koja se na propisan način bavi recikliranjem starih uređaja.