internet

Svaka sedma osoba ima problema sa pamćenjem, a razlog je internet

Zavisnost od društvenih mreža dovela je do toga da se mladi češće suočavaju sa fizičkim i psihičkim problemima, a stručnjaci upozoravaju da preterana upotreba modernih tehnologija može negativno da utiče i na pamćenje.

Studija Univerziteta Kalifornija, u kojoj je učestvovalo više od 18.000 ispitanika, pokazala je da svaka sedma osoba ima problem sa pamćenjem, a najugroženiji su oni od 18 do 39 godina. Osim što teže pamte nove stvari, strahuje se da im se sećanje nikad neće vratiti u potpunosti.

Istraživači su uzeli u obzir vreme provedeno na računaru, ispred TV ili na internetu, a posebno na društvenim mrežama. Zavisnici od tehnologije često su lošijeg obrazovanja, skloni visokom krvnom pritisku, debljini i depresiji, u odnosu na ranije generacije.

- Potrebno je podići svest o štetnosti takvog zavisničkog ponašanja, koje se često smatra bezopasnim i trendom današnjih mladih generacija jer utiče na psihičko i fizičko zdravlje - rekao je vođa studije dr Stiven Čen.

izvor :novosti magazin

Jutjub, rijaliti programi, filmovi.... Deca nesvesno mogu upijati loše obrasce ponašanja koje gledaju na televiziji i internetu i primeniti ih u sopstvenom životu među vršnjacima.Vršnjačko nasilje je postalo jedna od najučestalijih pojava današnjice. Ima ga svuda oko nas, na televiziji, na internetu, društvenim mrežama, u učionici, u parku - svuda je oko nas.

 Ne može se izbeći. Bolno je. Kobno je. Poražavajuće je.Vršnjačko nasilje je iz učionice premešteno na internet i društvene mreže, a psiholozi često znaju da kažu da je to nasilje "iza tastature", piše Yumama.

Savremena kultura donela nam je pregršt dobrih stvari, od toga kako izračunati površinu kvadrata, kako izgleda druga strana planete, kako žive ljudi iz drugih kultura, ali ona ima i svoju lošu stranu.

Pojavom interneta i opštedostupnog sadržaja, pojavili su se i kanali koji emituju negativne formate pune nasilja i vulgarnosti.

Od televizijskih serija, emisija, rijalitija, pa do video-igrica, nasilje je primarni izvor zabave.

Poslednjih godina su zastupljenije serije, crtani filmovi i emisije za decu u kojima se glavni junaci često koriste nasilnim metodama da bi došli do cilja. Upotreba oružja, vulgarnih reči postali su svakodnevnica većine televizijskih programa i internet sadržaja.

Psovke, ismevanje vršnjaka i prozivke su postali normalna pojava, ali i surove stvari sa kojima se deca susreću. Pogotovo je Jutjub postao meta za decu i maloletnike, jer se tu često plasira sadržaj koji mahom nije ispraćen i kontrolisan.

Imitirajući svoje uzore, deca se menjaju, postaju agresivna, nasilna, ne poštuju svoje vršnjake i tako dolazi do glavnog problema - VRŠNJAČKOG NASILJA.

Pojavom rijaliti programa i sličnih kanala, deca su ponašanje koje tamo vide pokušala da primene na svoje okruženje. Tako deca preslikavaju i one loše obrasce ponašanja, ponižavaju vršnjake, prete, a neretko se javlja i fizički kontakt.

Današnja omladina sve više sluša muziku u kojoj su narkotici, alkohol i tuče primarni motivi. Deca, ugledajući se na izvođače, koji su najčešće i njihovi uzori, počinju da se prema okolini ponašaju isto tako, da padaju pod uticaj štetnih supstanci i dapreuzimaju taj nasilni model ponašanja.

Postoji mnogo filmova koji prikazuju nasilje i vulgarnost. Mališani, ugledajući se na omiljene glumce, počinju da se ponašaju isto, gubeći svest o tome da je film fikcija i da je događaj izmišljen, da su junaci samo glumci koji se u privatnom životu ponašaju drugačije. Izgubila se linija između realnosti i virtuelnog sveta.

Najčešći oblik današnjeg nasilja jeste internet nasilje, koje počinje iza tastature, a završava se ko zna gde. Deca kao male duše čija svest nije u potpunosti razvijena, lako nasedaju na manipluacije i veoma brzo postaju glavni akteri.

Uloga roditelja je u ovoj priči od velike važnosti. Iako nije lako, roditelji treba da se potrude da isprate šta to dete gleda na televiziji i internetu, na koga se ugleda i koje obrasce ponašanja upija i prenosi u sopstveni život.

(yumama.com)

S obzirom na trenutnu situaciju sa pandemijom koronavirusa u svetu, učenici su više nego ikada prikovani za ekrane. Konzumiranjem Internet sadržaja sva deca su izložena opasnostima, a jedna od njih je vršnjčko nasilje.Provodeći sate i sate na "mreži", sva deca su izložena riziku, naročito onom da postanu žrtve virtuelnog zlostavljanja. Kako kažu psiholozi, nasilje među vršnjacima najprisutnije je na društvenim mrežama, piše Yumama.

Kako izgleda Internet nasilje?

Ovakav vid maltretiranja drugara najčešći je na platformama za dopisivanje, putem kojih bi nasilnik žrtvi slao uznemirujuće poruke ili fotografije. Nije retka pojava i da nasilnici naprave lažne profile (pod tuđim imenom, najčešće imenom žrtve) i da tako plasiraju eksplicitan i nedozvoljen sadržaj, naravno, pod tuđim imenom. Dešava se i da sa lažnih profila uznemiravaju žrtve, sakrivajući identitet. Slanje poruka drugoj deci, objavljivanje fotošop fotografija (na kojima nije žrtva) su samo neki od vidova internet nasilja.Kovid nasilje?

Decu koja su pozitivna na koronavirus vršnjaci ismevaju, prave šale na nihov račun, izbacuju ih iz pojedinih društvenih grupa i etiketiraju ih na najgori način. Vređaju ih. Diskriminišu. Isključuju. Stučnjaci se svaki put preneraze činjenicom šta sve deci pada na pamet i koji su sve vidovi nasilja prisutni danas.

Ko stoji iza tastature?

Deca koja su inače sklona nasilju su svoju agresiju prenela na internet i društvene mreže. To su deca koja bi inače maltretirala svoje vršnjake. Situacija je sada malo drugačija, pa deca koja su žrtve ne mogu sa sigurnošću da tvrde ko sedi iza ekrana i ko im šalje uvredljiv sadržaj. Virtuelnom nasilju je malo teže ući u trag, ali ono se kao i svako nasilje na kraju otkrije.Prevencija Internet nasilja

Ukoliko je dete već doživelo ovaj vid nasilja treba da se obrati roditeljima i da se nasilje zaustavi istog trenutka.

Kako? Prvo, tako što će dete tu osobu da blokira, da ne odgovara na poruke, a da zajedno sa roditeljima prijavi nasilje nastavnicima i školskoj službi.Prevencija Internet nasilja.  (yumama)

Blicnet, društvo sa ograničenom odgovornošću za telekomunikacije predstavlja licenciranog operatera mobilne i fiksne telefonije, internet servis provajdera (ISP), mrežnog operatera, pružaoca kablovskog TV servisa i sistemskog integratora.

Blicnet d.o.o. Banja Luka zauzima značajnu poziciju na BiH tržištu i postaje prepoznatljiv po pružanju novih servisa, visokog nivoa kvaliteta usluga i profesionalnog odnosa prema korisnicima.

Uz konstantno praćenje svjetskih trendova i najnovijih tehnoloških dostignuća na polju telekomunikacija, u kompaniji Blicnet se pažljivo osluškuju želje i potrebe korisnika. Dugogodišnje iskustvo poslovanja izgradilo je mrežu povjerenja sa korisnicima što nam predstavlja najbolju preporuku na tržištu.

Cilj Blicneta je dugoročno ostati najkvalitetniji i najveći alternativni operater na tržištu Bosne i Hercegovine koji nudi kompletan asortiman telekomunikacijskih usluga, pri tome obezbjeđujući visok kvalitet usluge za svoje korisnike i isplativost komunikacijskih rješenja. Kontinuiranim planiranjem budućih postupaka nastojimo osigurati postizanje boljih rezultata i zadovoljstva kako zaposlenih, tako i naših korisnika, a veliki značaj pridajemo kreativnosti i inovacijama, jer novim idejama stvaramo nova i bolja rješenja.

Mreža prodajnih objekata obuhvata nekoliko gradova Bosne i Hercegovine s ciljem proširenja na ostala područja s ponudom kompletnih komunikacijskih usluga (internet, mobilna i fiksna telefonija, digitalna HD televizija, iznajmljivanje telekomunikacijske opreme), integratorske usluge po principu "ključ u ruke" za implementaciju kompletnih informacijskih sistema, itd.

Alžir je zemlja s najlošijom cyber sigurnošću, a slijede je Indonezija i Vijetnam, pokazuje posljednje istraživanje britanske kompanije Comparitech, prenosi Anadolu Agency (AA).

Portal Quartz India objavio je rezultate istraživanja kojim je obuhvaćeno 60 zemalja svijeta.

Rezultati pokazuju kako deset zemalja s najlošijom cyber bezbjednosti čine Alžir, Indonezija, Vijetnam, Tanzanija, Uzbekistan, Bangladeš, Pakistan, Bjelorusija, Iran i Ukrajina.

Pet zemalja koje su najviše pogođene štetnim softverima (malware) na mobilnim telefonima su Bangladeš, Nigerija, Iran, Tanzanija i Kina.

Štetnim softverima na računarima najviše su pogođeni Alžir, Bjelorusija, Ukrajina, Azerbejdžan i Indonezija.

Pet zemalja s najboljom cyber bezbjednosti su Japan, Francuska, Kanada, Danska i Sjedinjene Američke Države (SAD).

Kriteriji na osnovu kojih je rađena studija su priprema na cyber napade, procenat uređaja zaraženih štetnim softverima, broj napada zaraženim softverom kada je riječ o finansijama, te zakonodavstvo kad je riječ o cyber sigurnosti.

Izvor:Nezavisne

Naučnici su objavili nevjerovatnu vijest - izumeli su uređaj koji bi mogao da nas oslobodi mnoštva punjača i to tako što će skupljati energiju iz WiFi signala, piše Science Alert.

Ubuduće, uređaj neće samo skupljati energiju, već će moći da je pretvori u električnu energiju kojom će moći da se pune baterije raznih uređaja.

Radi se o tzv. rekteni, tj. o ispravljačkoj anteni koja elektromagnetnuu energiju pretvara u jednosmernu električnu struju (DC). Timovi naučnika sa MIT-ja i s Tehničkog univerziteta u Madridu uspjeli su da konstruišu antenu na takav način da elektromagnetne talase, poput Wi-Fi signala, hvata kao talase naizmjenične struje (AC).

Njih šalje u dvodimenzionalan poluvodič koji ih pretvara u jednosmjernu struju pri čemu proizvodi oko 40 mikrovata struje. Ne djeluje da je puno, ali to je dovoljno da se osvijetli LED svjetiljka.

S obzirom na to da je rektena fleksibilna, mogla bi da se postavi na većim ili manjim površinama. Tako bi na primjer mogla da mogla da se postavi na veliku površinu poput tapeta na zidu ili da se koristiti unutar malog uređaja kao što su fleksibilni pametni telefoni.

To nije prvi uređaj koji može da pretvoriti WiFi signale u električnu energiju. Ideja je tu već neko vrijeme i mnogi se inženjeri bave tim problemom. U ovom slučaju je inovativna upotreba drugačijeg materijala za ispravljač, dio koji pretvara AC u DC, s čime je postignuto značajno poboljšanje u razvoju ove tehnologije.

U fleksibilnoj rekteni, naučnici su koristili molibdenov disulfid (MoS2). Debljina mu je samo tri atoma, a kada je izložen određenim hemikalijama, uzrokuje fazni prelaz između poluvodiča i metalnog materijala.

"Takav dizajn omogućava stvaranje potpuno fleksibilnog uređaja koji je istovremeno dovoljno brz da hvata većinu signala koje koristi naša elektronika; uključujući WiFi, Bluetooth i mnoge druge", obasnio je inženjer Xu Zhang iz MIT-ja.

S obzirom na to da je ova tehnika finansijski pristupačna, mogla bi da se koristi na velikim površinama. Tim naučnika sada radi na izgradnji većih sistema i na poboljšanju učinkovitosti svoje rektene.

Izvor:Nezavisne

Google u ovom trenu uvodi podršku za ograničenje brzine i policijske radare u sklopu svoje aplikacije za navigaciju, Google Maps.

Ako upalite aplikaciju, kazaljka za brzinu vožnje pokazaće vam ograničenje brzine za cestu kojom se krećete, a ona će biti ispisana na donjem lijevom dijelu ekrana.

Radari će, u drugu ruku, biti prikazani malom ikonom kamere koju je moguće vidjeti na samoj mapi.

Prema izvješću Android Policea, Google Maps će korisniku također dati zvučno upozorenje kada se vozilo približava radaru. Kompanija je ovu opciju isprobala u San Franciscu i Rio de Janeiru.

Android Police je također saznao da se opcija širi na druge gradove SAD-a, odnosno u Njujorka i Los Anđelesa što znači da će uskoro svi žitelji Sjedinjenih Država moći lakše izbjeći radare.

Što se nama bližih krajeva tiče, ograničenje brzine se može koristiti u Engleskoj i Danskoj, dok će lista radara uskoro stići u Australiju, Brazil, Kanadu, Indoneziju, Meksiko i Rusiju.

(NN/tportal)

Godinama iz Facebooka ponavljaju "vi kontrolišete ko što vidi na Facebooku", ali istina je potpuno drugačija. Iako prividno možete kontrolisati što drugi korisnici vide od vašeg profila i objava, Facebook je taj koji zna i vidi sve.

Naime, čim otvorite profil na Facebooku, svojevoljno dajete gomilu podataka – od imena i prezimena, preko datuma rođenja pa do broja telefona i e-maila.

Facebook vas potiče i da popunite druge rubrike poput škole, radnog mjesta, grada u kojem ste rođeni i onog u kojem trenutno živite, jeste li u vezi, adrese na kojoj trenutno stanujete, ali i date informacije o drugim profilima na društvenim mrežama.

Iako vas Facebook uvjerava da su ti podaci potrebni ne bi li vas drugi korisnici lakše pronašli, zapravo će se ti podaci koristiti kako bi vam se prikazivali oglasi. Ne vjerujete? Čak i osoba koja tek otvori profil na Facebooku može vidjeti oglas koji će joj na neki način biti relevantan.

Ali to nisu svi podaci koje Facebook prikuplja o vama.

Kad god se prijavite na svoj profil, Facebook prati koliko vremena provedete ulogovani, odakle ste se prijavili, web mjesta koja ste posjetili.

Pamti i sve stranice, profile i heštegove koje upotrebljavate i s kojim komunicirate.

Ako ste "pali na foru" i na Facebookov zahtjev učitali cijeli telefonski imenik "kako bi se lakše povezali s drugim korisnicima", Facebook pamti i to. A to znači i da ste ugrozili privatnost svojih kontakata koji možda nisu na Facebooku ili s njim nisu podijeliti svoj broj telefona. Još je gore ako ste s Facebookom podijelili i svoj popis poziva jer onda zna i s kim koliko komunicirate.

Za mnoge je Facebook Messenger glavni kanal komunikacije s prijateljima. Ali trebali biste voditi računa o tome šta tamo pišete. Naime, Facebook skenira sve vaše poruke, (neke s njim povezane aplikacije ih i aktivno čitaju) – ne čita ih, već automatski traži ključne riječi (prije svega kako bi otkrio i blokirao dječju pornografiju i druge zabranjene sadržaje). Ali to ga neće spriječiti da prikuplja podatke o temama o kojima komunicirate, s kim, koliko dugo i koliko često. Istovremeno iz Facebooka tvrde da ne prikazuju oglase zasnovane na privatnim prepiskama korisnika.

Facebook vas prati i kad niste ulogovani
Bez obzira na to što službeno tvrdi, činjenica je da i kad niste prijavljeni u svoj profil, Facebook prati sve što radite. Zahvaljujući partnerskim uslugama i informacijskim posrednicima te "pratećem kolačiću" Facebook Pixelu, ova društvena mreža zna što vam se sviđa, a što ne. Dovoljno je da se na neku stranicu prijavite svojim Facebook profilom, kliknete "sviđa mi se" ili podijelite link s prijateljima. Facebook sve pamti.

Čak i ako nikad niste dali dopuštenje Facebooku da prati vašu lokaciju putem vašeg pametnog telefona ili računara, on će to napraviti. Dovoljno mu je pratiti IP adresu vašeg telefona ili računala s kojeg se prijavljujete na Facebook.

Na stranu to što zna gomilu podataka o vama (te ste mu podatke sami dali), Facebook prati što radite i kad niste direktno uključeni na društvenu mrežu.

U svojim Pravilima korištenja, koje gotovo nitko ne čita, Facebook je dodao rečenicu: "Primamo informacije o vašim online i offline aktivnostima i kupovinama od treće strane koja ima pravo dati nam informacije o vama."

Tako će iskoristiti podatke pojedinih sajtova i servisa koji će mu "javiti" da ste se prilikom posjeta njihovom tržnom centru prijavili na njihovu Wi-Fi mrežu.

Iako Facebook tvrdi da podatke korisnika ne prodaje trećoj strani (daje ih besplatno), činjenica je da ima dovoljno podataka da to i ne mora raditi. Dovoljno je da trećoj strani proda oglasni prostor na profilu korisnika s kojima treća strana želi kontaktirati.

Čini se kako, htjeli mi to priznati ili ne, Facebook preuzima ulogu "Velikog Brata" koji u svakom trenutku zna gdje se koji od njegovih korisnika (ali i onih koji su s njima povezani) nalazi i što radi. Da li vam to smeta?

Izvor:Nezavisne

Uz m:tel internet pakete iskoristite poklon bon za pretplatu u iznosu i do 120 KM

Prema istraživanju tržišta iz januara 2017. godine, koje je sprovela agencije IPSOS, m:tel je prvi izbor internet provajdera na teritoriji gdje pruža usluge interneta. Odlučite se i vi za internet provajdera broj jedan i sigurno zaplovite internetom uz Hobby, Optima, Expert ili Max pakete, uz mjesečnu pretplatu od 24,90 KM do 59,90 KM, koje od sada možete koristiti po još većim brzinama. 

Ako se tek sad odlučujete da postanete m:tel internet korisnik ili u slučaju da već koristite uslugu pristupa internetu, a niste u ugovornoj obavezi, m:tel vam je pripremio i specijalni poklon-bon za uštedu na mjesečnoj pretplati.

Za tarifne modele Hobby, Optima i Expert, dobićete poklon-bon u vrijednosti od 60 KM (sa PDV-om), a za m:tel internet tarifni model Max, poklon-bon iznosi čak 120 KM (sa PDV-om).

Vrijednost dobijenog poklon-bona se raspoređuje na 12 mjeseci i oduzima od cijene mjesečne pretplate odabranog paketa. 

Izbor m:tel internet paketa je odlična odluka, jer pored fantastičnih brzina i pouzdanosti, uz njega na raspolaganju imate i bežičnu WiFi konekciju za internet bez dodatnih kablova u kući.

Detalje internet tarifnih modela možete pogledati na stranici  HYPERLINK "http://www.mtel.ba/adsl-paketi" www.mtel.ba/adsl-paketi
 

Ponuda poklon popusta na pretplatu važi do 31.05.2017. 

Ostale uslove i detalje ponude potražite na m:tel prodajnim mjestima ili pozivom na besplatan broj korisničkog servisa 0800 50 000.

m:tel – imate prijatelje!

Bonus 1 GB interneta uz Frend startni paket

Ukoliko voliš da budeš onlajn, čak i kada si u pokretu, više razgovaraš stikerima i slikama, nego riječima, ako ti se stvari ne “sviđaju”, nego ih “lajkuješ”,  onda ćeš se sigurno uklopiti u novi trend i uzeti 1GB uz startni Frend.

Njanoviji Frend satrtni paket po cijeni od 5 KM (sa PDV-om) odgovoriće na sve tvoje onlajn potrebe.  U paketu dobijaš  1 gigabajt najbržeg mobilnog interneta, koji vrijedi 30 dana od dana aktivacije startnog paketa i može da se koristi u mreži m:tel-a.