Mokrenjem se tijelo rješava toksina i suvišne tekućine, a boja mokraće može reći dosta toga o našem zdravlju. Kao i na boju mokraće, važno je obratiti pažnju i na to koliko često mokrite u jednom danu.

Koliko ćete puta dnevno mokriti najprije zavisi od toga koliko tekućine unosite u organizam. Ali, ipak postoji optimalna brojka koliko puta bi trebalo da mokrimo, a sve što je iznad te brojke može ukazivati na zdravstveni problem.

“Neke žene mokre svakih sat vremena smatrajući da je to normalno. No, učestalost odlaska na WC ipak bi trebalo da bude manja. Mokriti bismo trebali 6 ili 7 puta dnevno, to je optimalna brojka. I tu se podrazumijeva da dnevno popijete dvije litre vode. Što se tiče odlaska na WC noću, jedno noćno mokrenje se toleriše”, otkrio je dr Neven Kapun, urolog.

Što se tiče žena koje mokre svakih sat vremena, nastavlja Kapun, najčešće se radi o dva moguća zdravstvena uzroka učestalog mokrenja.

“Ako ne postoje simptomi tipični za upalu mokraćnog mjehura poput peckanja i osjećaja boli, odnosno pritiska pri mokrenju, drugi najčešći razlog prečestog mokrenja kod žena je prekomjerno aktivni mjehur. To znači da se mjehur napuni s premalo urina i osoba osjeća iznenadnu potrebu za mokrenjem. Prekomjerno aktivni mjehur uglavnom se liječi tabletama”, objašnjava dr Kapun.

Suprotno prečestoj potrebi za mokrenjem, neke osobe imaju prerijetku potrebu za mokrenjem.

“Prerijetka potreba za mokrenjem najčešće znači da osoba ne unosi dovoljno tekućine, odnosno da je dehidrirana”, kaže on.

 ljepotaizdravje.ba

Ne biste vjerovali, ali bijela čokolada može znatno da utiče na vaše zdravlje. O čemu je zapravo riječ?

Godinama prije II svjetskog rata proizvedena je bijela čokolada; mješavina šećera, kakaa, maslaca.

Mnogi vjeruju da su je Švajcarci prvi proizveli 1930. godine budući da su poznati širom svijeta kao najbolji u proizvodnji slastica i čokoladnih proizvoda. Kasnije je otkriveno da, ako bijeloj čokoladi dodaju različite dodatke, povećavaju njenu raznolikost. Među prvima je to napravio Nestle, još 1948. godine, kada je bijeloj čokoladi dodao komadiće badema.

Iako danas neki smatraju da bijela čokolada zapravo i nije čokolada zbog sastojaka koje sadrži, njenu pozitivnu stranu ne možemo opovrgnuti.

Samo osam grama bijele čokolade u sebi sadrži kalcijum, koji pomaže u očuvanju zdravlja srca, mišića i nervnog sistema.

Pomaže u prevenciji alergija i depresija. Uz to sadrži fosfor i vitamin B2. Fosfor je važan mineral koji utiče na naš rast i razvoj ćelija, dok je vitamin B2 važan za funkciju našeg metabolizma.

Osim što je ukusna, ova slastica može imati pozitivne učinke na vaše zdravlje.

A sada brzo do frižidera, po kockicu, dvije!

ljepotaizdravlje.ba

Samomotivacija je gotovo svima neophodna kako bismo ispunili određene ciljeve, želje i pokrete. Kako bismo bili istrajni na svom putu moramo se samomotivisati. A kako da to učinimo?

Možda niste ni obratili pažnju, ali puno toga ima prefiks “samo” kao na primjer: samoiscjeljivanje, samomotivacija, samopoštovanje, što dalje implicira da sve potiče iz nas. To što iznutra izlazi stvaramo kao sliku koja se dešava spolja doživljavajući situacije kao sudbinu.

Motivacija znači imati želju da se nešto postigne, ostvari, učini, te iz toga dolazimo da je samomotivacija  poticanje samog sebe da se ispuni neka želja. Majka Tereza je u svojim billeškama napisala: “Bog ne udjeljuje neostvarive želje”. Ako želimo nešto unijeti u svoj život, biti bogatiji za neko iskustvo, materijalno ili nematerijalno, trebalo bi da poštujemo tu želju, a motivacija nas može dovesti do ostvarenja.

Možda jedan od najkraćih savjeta jeste – pojednostaviti život. Napravite spisak stvari koje želite postići, ostvariti, dobiti, imati. Prije svega, svakog jutra prije nego što se probudite odlučite sa kakvim svijetom ćete danas živjeti. Možemo sami da biramo na šta ćemo ujutru usmjeriti našu pažnju. Naučite da izaberete svoj dan u skladu sa sobom.

Zapitajte se šta vas nadahnjuje, šta vas inspiriše, šta vas čini živim. Svjesno punite svoje dane i krećite se putem svojih želja. Nas najčešće umara ono što nismo učinili nekog dana, a mislili smo da je trebalo. Najviše nas boli kada ne ispunimo sopstvene ciljeve. Iscrpljeni smo puno više sa onim što nismo učinili nego sa onim što jesmo.

Mnogi od nas misle da moraju biti originalni, a ne shvataju da ne bi treblalo da budemo originalni već da budemo kreativni. I sam Mocart je rekao da nikada nije komponovao nijednu potpuno svoju kompoziciju, već da su njegove kompozicije bile miks starih narodnih kompozicija. I tada su njegovo umijeće i kreativnost dolazili do izražaja. Motivišite sebe primjerima drugih. Čitajte biografije velikana, i vrlo brzo ćete saznati da i vi možete biti jedan od njih.

ljepotaizdravlje.ba

Kanal Mezzo postao je još devedesetih godina međunarodna referenca za televiziju koja njeguje klasičnu muziku i jazz.  Emituje se u preko 60 zemalja svijeta, a prati ga oko 28 miliona gledaoca. 

Na ovom muzičkom kanalu, koji možete pronaći u Osnovnom Open IPTV paketu na poziciji 608, svakodnevno možete pratiti najbolje jazz i koncerte klasične muzike, operu, balet kao i druge kvalitetne muzičke sadržaje.

U aprilu vam iz Mezzo programa izdvajamo:

Uživo iz Grig dvorane u Bergenu, 7.aprila 2017.godine, u 19.30 časova, pratite koncert „Brams, njemački rekvijem“ u izvođenju Bergenske filharminije, hora i orkestra, sa solistima Kamilom Tiling, sopran i Florianom Boeshom, bariton, pod dirigentskom palicom Edvarda Gardnera. Bergenska filharmonija osnovana je davne 1786. godine i važi za jednu od najstarijih filharmonija u svijetu.

Već 10. aprila 2017. godine, sa početkom u 20.00 časova, možete da pogledate  Monteverdijevu „Selva morale e spirituale“, u izvođenju orkestra „Le Poeme Harmonique“ pod dirigentskom palicom Vinsenta Dumestrea, uživo sa festivala Misteria Paschalia, koji se ove godine održava od 10. do 17. aprila u Krakovu.

Uživajte uz kvalitetne sadržaje koje pruža kanal Mezzo, 24 sata dnevno i obojite proljeće tonovima klasične muzike.

m:tel – imate prijatelje!

U protekla 24 sata pomoć Hitne službe zatražilo je 52 pacijenta.

Na dalje liječenje u Bolnicu “Sveti Apostol Luka” upućeno je 30 pacijenata.

Ekipa je zabilježila 19 izlazaka na terenu 

Nemanjina 18; 74 000 Doboj 

www.domzdravljadoboj.ba

+387 53 490 300; f: +387 53 490 301

Za današnji ručak spremite skušu sa tjesteninom.

Potrebno je:

• 4 skuše
• 400 grama čipkastih rezanaca
• 1 kesica začina dodatka za testeninu
• 100 grama plavog sira
• 200 ml pavlake za kuvanje
• 1 limun
• po ukusu soli
• po ukusu bibera

Priprema:

Ribu očistiti, posoliti, pobiberiti i preliti limunovim sokom. Ostaviti je petnaestak minuta.

Tjesteninu skuvati po uputstvu, a dok se ona kuva,spremiti sos tako što dodatak za tjesteninu razmutimo u malo pavlake, ostatak stavimo da kuva, ubacimo plavi sir, smanjimo vatru, i sipamo smesu i kuvamo dok masa ne postane svilenkasta.

Dodamo u sos tjesteninu.

Ribu pržiti na ugrijanom maslinovom ulju, odložiti na zagrijani tanjir dok tjestenina i sos ne budu gotovi.

Ukrasiti peršunovim listom.

nezavisne.com

Iako mnogi ljudi vjeruju da je normalno da imaju hladne ruke, ljekari upozoravaju da nije uvijek tako, odnosno da to može biti znak zdravstvenog problema.

Kako vanjska temperatura pada, normalno je da vam rukama postaje hladnije. Smanjenje cirkulacije način je na koji tijelo održava toplinu.

Čak i kada je spoljašnja temperatura umjereno hladna, hladne ruke mogu samo označavati da vaše tijelo pravilno funkcioniše kako bi regulisalo tjelesnu temperaturu.

Ipak, na hladne ruke treba obratiti pažnju jer to može biti simptom i nekih zdravstvenih problema.

Najčešće bolesti povezane s hladnim rukama su anemija, dijabetes, periferna arterijska bolest i neke druge tegobe koje mogu smanjiti cirkulaciju krvi u udovima. Doktor može dijagnostikovati vaš problem i predložiti liječenje.

Uporno hladne ruke i stopala mogu biti i reakcija na neke lijekove poput lijekova za štitnjaču, migrene…

Poprilično je uobičajeno da se ruke smrzavaju tokom zime, posebno na skijanju, klizanju ili bavljenju drugim aktivnostima na otvorenom, a najbolji način zaštite je nošenje kvalitetnih vodootpornih rukavica.

Rukavice ne smiju previše stezati ruke kako ne bi dodatno smanjile cirkulaciju. Ako treba nešto da radite na nižoj temperaturi, nosite rukavice bez prstiju koje će zaštititi ruke, a ostaviti prste učinkovitim.

Kada se javiti doktoru:

•  Konstantno hladne ruke i stopala
•  Promjene u boji kože
•  Utrnulost
•  Trnci
•  Čirevi ili plikovi
•  Previše zategnuta koža

nezavisne.com

Mlađi i stariji tinejdžeri koriste razne izvore informacija ali još nisu u stanju da naprave razliku između neistinitih i istinitih vijesti.

Iako su djeca tehnički naprednija i obrazovanija od svojih roditelja, ipak ne mogu da razaznaju istinite od neistinitih informacija.

Čak 31 odsto djece između 10 i 18 godina je objavilo priču za koju se kasnije saznalo da je neistinita, dok 44 odsto kaže da umije da prepozna lažne vijesti.

Džim Stejer, osnivač neprofitne organizacije za promovisanje bezbjednih vijesti i tehnologije za djecu, smatra da lažne vijesti nisu bile problem do prije dvije godine i da ih je ubrzao "Trampov fenomen" optuživanja medija za namerno širenje lažnih informacija.

Istraživanje pod nazivom "Vijesti i djeca Amerike" sprovedeno je na 583 djece i tinejdžera uzrasta od 10 do 18 godina. Razmatralo se kako djeca vide nove vijesti i kako se mijenja konzumiranje medija kod djece između 10 i 12, i tinejdžera između 13 i 18 godina.

Jedino pozitivno saznanje je bilo to da djeca cijene vijesti i smatraju ih korisnim za čitanje. Sedamdeset odsto njih je izjavilo da se osjeća pametno i obrazovano ako pročita nove informacije u medijima.

Osim toga, četvrtina grupe je rekla da ima puno povjerenje u činjenice iz organizacija za novosti. Cijela grupa smatra da u vijestima ne postoji ravnoteža kada se iznose teme koje se tiču pola ili rase, kao i relevantnost samih tih vijesti. Samo jedna trećina tvrdi da su u medijima muškarci i žene jednako zastupljeni kao i ljudi različitih rasa i etničkog porijekla.

Većinu vijesti djeca ipak dobijaju preko roditelja, učitelja, porodice i prijatelja više nego iz bilo kog drugog izvora, a takvih je 63 odsto; 49 odsto dobija informacije putem interneta, a 46 odsto preko radija, novina ili televizije.

Mlađa djeca još zavise od roditelja i profesora, dok se tinejdžeri već okreću prema društvenim mrežama, portalima i aplikacijama. Samo 16 odsto mlađih (10-12 godina) čita vijesti preko društvenih mreža, a sa druge strane 49 odsto tinejdžera upravo na taj način skuplja informacije.

Što se tiče dobijanja vijesti preko porodice, obje starosne grupe su izjednačene; 42 odsto mlađih (10-12 godina) dobijaju vijesti na ovaj način, dok je kod tinejdžera (13-18 godina) taj procenat 47 odsto.

U poređenju sa njima, odrasli mnogo više konzumiraju televiziju, a daleko manje društvene mreže kao izvor informacija. Više od četvrtine odraslih kaže da vijesti čita na portalima i aplikacijama za mobilne telefone.

Mlađi tinejdžeri više konzumiraju vijesti sa YouTubea (41 odsto), dok stariji preferiraju Facebook (41 odsto). Djevojke su sklonije čitanju vijesti na Facebooku, dok su dječaci skloniji YouTubeu.

Kao zaključak istraživanja, vodeći naučnici zaključuju da bi djeca u školama trebalo da se posvete vijestima i da medijske grupe moraju da stvaraju više sadržaja koji mogu da konzumiraju i tinejdžeri.

Tinejdžeri smatraju da se od problema koji se tiču njih samih najbitniji: obrazovanje (76 odsto), tehnologija (72 odsto), novosti iz lokalne zajednice (67 odsto) i okolina (64 odsto).

nezavisne.com

Filmski studio Lionsgate predstavlja novi film "Koliba" (The Shack), reditelja Stjuarta Hejzeldina, sa Semom Vortingtonom, Oktavijom Spenser i Timom Mekgrouvom u glavnim ulogama.

Baziran na bestseleru Vilijama P. Janga, koji je kod nas objavila izdavačka kuća Laguna, film prati Meka Filipsa (Vortington) koji tuguje nakon otmice najmlađe kćerke.

Dokaz da je brutalno ubijena pronađen je u napuštenoj kolibi u divljini Oregona. Četiri godine kasnije, ožalošćeni Mek prima neverovatnu poruku, u kojoj ga neko poziva da poseti onu istu kolibu. Uprkos svojim sumnjama, Mek jedno zimsko prepodne odlazi tamo i doživljava najmračniju moru. Ono što će pronaći u kolibi, zauvijek će promijeniti njegov život.

U svijetu u kome religija postaje sve nevažnija, film (i knjiga) "Koliba" se bori sa večnim pitanjem - gdje se nalazi Bog u svijetu ispunjenom neizrecivom boli. Koliba je savremena parabola koja na moćan način otkriva Božju beskonačnu ljubav. To je priča koja povezuje one koji tragaju za vjerom i one koji su možda u jednom trenutku izgubili svoju vjeru. A onima koji se bore sa svojom boli, koji su preživjeli veliki gubitak, "Koliba" daje nadu.

Ono što je Mek doživeo zaprepastiće vas i promeniti, možda, tačno koliko je promenilo i njega. Film "Koliba", od producenata filmova "Pijev život" i "Priča o prvaku", u naše bioskope stiže 6. aprila.

nezavisne.com

U protekla 24 sata pomoć Hitne službe zatražilo je 40 pacijenata.

Na dalje liječenje u Bolnicu “Sveti Apostol Luka” upućeno je 19 pacijenata.

Ekipa je zabilježila 10 izlazaka na terenu.

Nemanjina 18; 74 000 Doboj 

www.domzdravljadoboj.ba

+387 53 490 300; f: +387 53 490 301