Alergija je neprimjereni i neuobičajeni odgovor imunog sistema organizma na stranu supstancu (koja se označava kao alergen), na primjer polen. Najčešći simptomi alergijske reakcije su: zapušenost, peckanje i curenje nosa, slivanje sekreta niz zid ždrela, karakterisični svrab i suzenje očiju, kašalj.
Kod pacijenta mogu se uočiti tamni kolutovi ispod očiju, takozvani alergijski podočnjaci koji nastaju zbog ograničenog protoka krvi oko sinusa.
Zašto imunološki sistem tako reaguje još uvijek se pouzdano ne zna. Postoje brojne teorije, pa neki naučnici razlog za porast broja ljudi koji pate od alergija pronalaze u prekomjernoj čistoći, neki u životnoj sredini koja je sve zagađenija, preteranoj upotrebi lijekova... Ono što je sigurno, u nastanku alergija vrlo važnu ulogu ima genetska predispozicija (atopijska konstitucija).
Statistike pokazuju da kada jedan roditelj ima alergiju vjerovatnoća da će i dijete biti alergično je 50%, a kada alergiju imaju oba roditelja ova vjerovatnoća je 75%.
Zanimljivo je da se sklonost ka alergiji nasljeđuje, ali ne i sklonost ka specifičnom alergenu, pa tako ako su, na primer, roditelji alergični na polen, dijete će imati generalno sklonosti ka razvoju alergija, ali ne obavezno i na polen.
Simptomi alergijskog rinitisa nalikuju simptomima prehlade, ali ove simptome ne izazivaju virusi. Pri udisanju polena, imuni sistem se aktivira, oslobađaju se supstance kao što su histamin i druge aktivne materije, takozvani medijatori zapaljenske reakcije, koji dovode do upalnog procesa u sluzokoži nosa. Kao rezultat javljaju se simptomi nadražaja – svrab i kijanje, kao i zapušenost nosa koja je često praćena znacima oboljenja paranazalnih sinusa. Kod velikog broja bolesnika simptomi nosa i sinusa udruženi su sa svrabom, suzenjem i crvenilom očiju. Čak 71% pacijenata pati istovremeno od nosnih i očnih simptoma usljed alergije na polene.
U zavisnosti od izraženosti simptoma, odnosno težine bolesti kod pacijenata varira i kvalitet života. Osobe sa izraženim siptomima su često iscrpljene, loše spavaju, deca imaju lošije rezultate u školi, a odrasli na poslu. Određene profesije su više pogođene pojavom simptoma alergijskog rinitisa od drugih. Kvalitet života je posebno narušen bolesnicima koji u toku obavljanja svoga posla dolaze u kontakt sa polenima ili se bave profesijama za čije je obavljanje potrebna visoka koncentracija, a koja je narušena simptomima oboljenja.
Poremećaji koje alergijski rinitis izaziva na nosu i paranazalnim sinusima negativno se odražavaju na funkciju pluća i srca. Pored toga ovo oboljenje često je povezano sa bronhijalnom astmom i nosnim polipima.
Alergija nije izlječiva, ali postoje lijekovi koji uklanjaju simptome i olakšavaju život alergičnim osobama. U tu svrhu koriste se lijekovi iz grupe antihistaminika, dekongestivi, kortikosteroidi itd. Antihistaminici su vrlo važna grupa lijekova koja se koristi kod alergijskog rinitisa posebno izazvanog polenom, a primjenjuju se i za sprečavanje urtikarije (koprivnjače). Takođe, lijekovi iz ove grupe jako su djelotvorni u slučaju alergije na ubod insekata i alergija na lijekove. Međusobno se razlikuju po dužini djelovanja i intenzitetu eventualnih neželjenih dejstava (pospanost, sedativno dejstvo...).
Intranazalni kortikosteroidi su lijekovi koji smanjuju upalu sluzokože nosa i umanjuju zapušenost nosa, svrab i kijanje. U pitanju su lijekovi u obliku spreja za nos koji deluju lokalno na mjestu upale i čija je primena efikasna i sigurna.
Postoje i novi intranazalni kortikosteroidi, kao što je flutikazonfuroat, koji osim nosnih umanjuju i očne simptome, najčešće svrab i suzenje očiju. Prve rezultate ovi lijekovi ne pokazuju odmah, već je do poboljšanja potrebno sačekati nekoliko dana, ali nakon toga olakšanje simptoma je vidljivo i ima sve bolje efekte na simptome alergijske reakcije kod duže primjene. Neophodno je redovno koristiti terapiju tokom cele sezone cvjetanja biljaka koje izazivaju alergijsku rekaciju.
Najbolji efekti se postižu ukoliko se terapija započne dvije nedelje prije početka sezone uzročnog polena. Pored upotrebe lijekova, važno je smanjiti izloženost alergenima.
U periodu sezone polena: kada je vrijednost polena najviša smanjiti boravak na otvorenom, a po povratku kući tuširati se i prati kosu, zaštititi oči naočarama, slanim rastvorima ispirati sluzokožu nosa, ne sušiti veš na otvorenom, prozore kako u stambenom prostoru tako i na automobilu držati zatvorenim, praktikovati kratkotrajno provjetravanje, pratiti vrijednosti polena u vazduhu putem medija, tokom perioda kada je vrijednost polena najveća planirati odmor u mjesta gde se očekuje niža vrednost.
Izvor: www.pharmamedica.rs