Nije svaki kašalj za antibiotike, ne uzimajte ih bez prijeke potrebe

Med, propolis i lijekovi bez recepta trebalo bi da budu prvi izbor u liječenju kašlja kod većine pacijenata, preporučuju iz Nacionalnog instituta za zdravstvo u Velikoj Britaniji.

Ljekari bi samo u rijetkim slučajevima trebalo da prepisuju antiobiotike za kašalj, jer u većini slučajeva oni ne djeluju na glavne simptome, upozoravaju iz Instituta i dodaju da se u većini slučajeva kašalj povuče sam od sebe u roku od dve do tri nedelje.

Cilj njihovih novih preporuka je da pomognu kod problema koji nastaju stvaranjem otpornosti na antibiotike zbog njihovog prečestog prepisivanja. Infekcije je sve teže liječiti zbog rezistencije te vrste lijekova na superbakterije.

Medom i biljnim preparatima protiv simptoma kašlja
Topli napitak s medom, limunom i đumbirom dobro je poznat kućni lijek za kašalj i nadraženo grlo. Britanski Institut raspolaže novim podacima po kojima upravo med, propolis, limun i slični biljni preparati ublažavaju simptome kašlja.Med se koristi širom svijeta kao narodni lijek protiv kašlja. Sigurna je i djelotvorna alternativa tradicionalnoj medicini. Djeluje umirujuće na iritirano grlo, a važno je i njegovo antioksidativno djelovanje. Med je dobar i protiv mikroba.

Ipak, ne preporučuje se djeci mlađoj od godinu dana zbog mogućih alergijskih reakcija. Povremeno sadrži bakteriju koja kod beba može da izazove botulizam.

Ekspektoransi i antitusici
Britanski Institut za zdravstvo preporučuje i lijekove protiv kašlja koji se prepisuju bez recepta, a sadrže ekstrakt korena pelargonije (Pelargonium sidoides) i guaifenesin.

Guaifenesin spada u grupu lijekova koji se nazivaju ekspektoransi. Oni aktiviraju proizvodnju sluzi, razređuju je i čine kašalj produktivnijim, odnosno olakšavaju iskašljavanje viskozne sluzi.

Suvi, podražajni kašalj praćen bolom u grlu i povišenom temperaturom, obično je posljedica prehlade ili virusne infekcije, pa je liječenje simptomatsko, a pacijentima se daju antitusici - lijekovi za ublažavanje kašlja.

Antitusici smanjuju refleks kašlja tako što djeluju lokalno ili centralno na centar za kašalj u mozgu. Primjenjuju se kod suvog podražajnog kašlja.

Pacijentima se savjetuje korištenje pomenutih lijekova dok se stanje ne poboljša, ali ako se to ne dogodi, preporučuje im se odlazak ljekaru opšte prakse.

Izbjeći otpornost na antibiotike
Iz Instituta ističu da je za pravilno liječenje kašlja najbitnije odrediti njegov uzrok, zbog čega je jako važna dobra anamneza.

“Otpornost na antibiotike postala je veliki problem i moramo da preduzmemo neke poteze da bismo smanjili prečestu upotrebu antibiotika”, smatra dr Suzan Hopkins, zamjenica direktora Agencije za javno zdravlje.

“Nove preporuke, koje su izdali Institut i Agencija za javno zdravlje, ljekare opšte prakse trebalo bi da podstaknu da smanje prepisivanje antibiotika i istovremeno ohrabre pacijente da slušaju njihove savjete”, ističe dr Hopkins, dodavši da je kod bakterijskih infekcija disajnih puteva (bakterijskog rinosinusitisa, gnojne angine, bronhitisa i upale pluća), koje su obično praćene povišenom temperaturom i obilnim, gustim, žutozelenim iskašljajem, antibiotska terapija neophodna.

(B92)

U porastu broj alergičnih na lijekove

BANJALUKA - Sve veći broj djece, ali i odraslih osoba ima alergije na lijekove, a najčešće se radi o antibioticima i analgeticima.

Ovo je izjavio Branislav Lolić, banjalučki pedijatar i alergolog, ističući da su sasvim sigurno alergije bolest modernog doba i da će ih biti sve više.


"Neki od razloga koji izazivaju te alergije su korištenje nekih antibiotika ili analgetika još u trudnoći ili u dojenju. Mlad organizam kao što je bebin tada reaguje na strana tijela, koja u njihov organizam dospijevaju kroz mlijeko ili krv majke i tako se pojavljuju prvi simptomi alergija", kazao je Lolić.

On je naveo da su simptomi kao što su osip, gušenje, oticanje jezika, svrab i crvenilo najčešći pokazatelji da je došlo do neželjene reakcije na lijek, odnosno alergije.

"Roditelji treba da budu na oprezu i prate pojavu ovih simptoma. Najčešće ove reakcije izazivaju lijekovi koji u sebi sadrže penicilin, svima je poznat penicilinski šok, jaka i po život opasna alergija na penicilin, zatim tu su lijekovi koji u sebi sadrže paracetamol i neki drugi", precizirao je Lolić.

Biljana Tubić, pomoćnik direktora u Sektoru za lijekove u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, kazala je da u normalnim okolnostima organizam stalno reaguje na strana tijela koja u njega dospijevaju.

"Za odbranu od stranih tijela zadužen je imuni sistem, a alergeni predstavljaju ta strana tijela. I lijek može biti alergen. U situaciji kada je naš organizam izložen permanentno velikom broju alergena, ili manjem broju vrlo jakih alergena, ova reakcija imunog sistema postaje vidljiva i to zovemo alergijska reakcija", pojasnila je Tubićeva.

Ona je istakla da je teško reći da li neki lijek i koji najčešće izaziva alergije.

"Alergija je česta neželjena reakcija na mnoge lijekove, kao i pomoćne supstance koje su sadržane u gotovom lijeku. Svima je poznat penicilinski šok, koji je jaka alergijska reakcija na penicilin", navela je Tubićeva.

Bogdan Zrnić, dermatovenerolog i profesor na Medicinskom fakultetu Banjaluka, kazao je da su alergije na lijekove čest oblik alergijskih reakcija, ali da se ta reakcija više odnosi na pomoćna ljekovita sredstva koja nisu dovoljno klinički ispitana na pacijentima.

"Gledano statistički, daleko više alergogenih materija se nalazi u hrani, raznim vrstama aerosoli nego u lijekovima. Srećna okolnost je da se svi lijekovi prije puštanja u upotrebu klinički kontrolišu i na uputstvu kod svakog lijeka detaljno postoje navedene i alergijske komplikacije, da oboljeli mogu na vrijeme reagovati i uzeti isti lijek u drugom generičkom obliku", pojasnio je Zrnić.

Prema njegovim riječima, alergije na lijekove se mogu prevenirati ako se prije uzimanja lijekova uzme deteljna anamneza od pacijenta.

"Nažalost, nema lijeka na koji se ne može javiti alergijska reakcija blažeg ili težeg oblika. Do sada su najčešći alergogeni lijekovi na bazi penicilina, ali zbog slabe statističke obrade i prijave oboljelih, možda i drugi lijekovi dovode do alergijskih reakcija, ali se ti podaci ne prijavljuju redovno", naveo je Zrnić.

Simptomi

  • Osip
  • Gušenje
  • Oticanje jezika
  • Svrab
  • Crvenilo

nezavisne.com

Izdvajamo

Kontakt Info

  • Zadovoljstvo nam je odgovoriti na vaš upit kako bismo ostvarili saradnju. Za sada smo dostupni u BiH i Srbiji.
  • + 387 65 643 603 (Doboj, BiH)
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Top