U čemu griješimo kada smo pod stresom?
Stres je povezan sa osjećajem teskobe, a njih je teže izraziti drugima na pravi način, rekla je psiholog Nora Gerardi iz Njujorka.
Ovo je nekoliko suptilnijih načina na koje možda da izbacujete stres na druge, a da to ne shvatate:
1. Izolujete se od drugih
Izolaciju od drugih obično primjenjuju ljudi koji su osjetljivi na svoju okolinu i smatraju da najbolje mogu da kontrolišu svoja osjećanja kada su sami. Isključuju se, jer opažaju da im interakcija s drugima povećava stres ili da oni uzrokuju stres drugima.
Ljudi u vašem životu se mogu zabrinuti i zapitati jesu li u nečemu pogriješili ili su dio problema. Ako ih lišite mogućnosti da budu uz vas, mogli bi se osjećati bespomoćno i frustrirano, što može da dovede do povećane napetosti u vašim odnosima.
2. Pričate o svojim problemima, ne slušate druge dok pričaju
Ponekad je dobar osjećaj da sve što vas muči izbacite iz sebe, pogotovo ako se nakon takvog razgovora osjećate bolje.
“To vam može pomoći ne samo da se osjećate manje usamljeno u svojim problemima, već da obradite osježanja dok ih pričate nekome kome vjerujete” - rekla je psiholog Amanda Darnli. Međutim, pričanje samo o svojim problemima bez “uzvraćanja usluge”, odnosno, slušanja sagovornika, može za druge biti emocionalno ponižavajuće.
3. Oslanjate se samo na jednog prijatelja
Ljudi se obično previše oslanjaju na samo jednu osobu jer im oslanjanje na druge stvara teskobu. Nemaju povjerenja u mnogo ljudi. Ova “sigurna” obično je partner, supružnik, roditelj, brat ili sestra, prijatelj.
Oslanjanjem na nekog ko nije naša 'sigurna osoba', rizikujemo da ćemo biti kritikovani, odbijeni ili da nećemo dobiti savjet koji želimo. Strah od negativnog ishoda takođe doprinosi ovom ponašanju
Međutim, ta osoba onda može osjećati pritisak da je sva odgovornost na njemu da vam pomogne ili krivicu ako reaguje pogrešno, a može biti i frustrirana vašim ponašanjem. Vremenom ova strategija suočavanja može stvoriti trajnu štetu vašem odnosu i mentalnom zdravlju te osobe.
4. Pretvarate se da ste dobro
Ako se pretvarate da ste dobro i kad niste, ljudima kojima je stalo do vas šaljete poruku da im ne vjerujete ili da nije u redu biti pod stresom.
“Ako shvate da se pretvarate, možda neće znati kako bi trebalo da se ponašaju. Možda će pokušati da odgovore na vaše stvarne emocije, ali vjerovatno neće uspijeti jer ih skrivate. (24sata.hr)
Zašto nam je motivacija za druženje tako niska
Kako je svijet ulazio u opštu pandemiju, jedan od načina da se izborimo sa neizvjesnošću i izolacijom bio je da održavamo kontakte na ovakav ili onakav način. Video pozivi, virtuelni kvizovi, onlajn igre i društvene mreže predstavljali su dio dnevne rutine u karantinu i jedini način da se osjećamo da smo među ljudima.
Sada, kada je situacija različita, negdje je ponovo na snazi karantin a negdje se život odvija nešto normalnije, čini se da mnogi nemaju snage za druženje i da su skloniji tome da gledaju omiljeni film ili seriju i nastave da provode vrijeme sami, u sigurnosti doma.
Zašto je to tako?
Psiholozi su istraživali zašto sada neki od nas rjeđe uzimaju telefon u ruke i kontaktiraju prijatelje, a jedan od glavnih razloga je što se ne dešava puno toga novog u našim životima. Ne prija nam da pričamo sa ljudima jer nemamo toliko novog da im kažemo i dešava se da ti razgovori onda isuviše liče jedni na druge. Sve ovo ne važi za apsolutno sve ljude, ali vjerujemo da će se oni koji rade od kuće i ne putuju nigdje poslovno identifikovati sa takvom situacijom. Izazovno je izmišljati nove teme ako nemamo anegdote sa posla, putovanja, koncerata ili nakon upoznavanja novih ljudi.
Takođe, kako je pandemija, ili u posljednje vrijeme, vakcinacija, još uvijek dominantna tema, što više pričamo o njoj sa nekim, postajemo nervozniji i anksiozniji. A postoji i sveprisutniji osjećaj krivice jer je nama trenutno bolje nego drugim osobama koje poznajemo i ne želimo da se čini kao da se mi hvalimo time što nam zapravo život protiče u redu. To dolazi iz toga što mnoge osjećaje potiskujemo i tako sebi otežavamo suočavanje sa svakodnevicom, a naročito sa drugim ljudima.
Takođe, kako je pandemija, ili u posljednje vrijeme, vakcinacija, još uvijek dominantna tema, što više pričamo o njoj sa nekim, postajemo nervozniji i anksiozniji. A postoji i sveprisutniji osjećaj krivice jer je nama trenutno bolje nego drugim osobama koje poznajemo i ne želimo da se čini kao da se mi hvalimo time što nam zapravo život protiče u redu. To dolazi iz toga što mnoge osjećaje potiskujemo i tako sebi otežavamo suočavanje sa svakodnevicom, a naročito sa drugim ljudima.
Iako smanjivanje društvenih interakcija i kontakata može da nam prija, ne bi valjalo da to pređe u stalno stanje, jer može imati loše posljedice po naše mentalno zdravlje. Ovo doba godine se i inače povezuje sa manje događaja i nekom vrstom hibernacije u iščekivanju proljeća i više prilika za korišćenje lijepog vremena.
Kada se na to nadovežu samonametnuta izolacija i teške misli koje nastaju uslijed čestih loših vijesti, nastaje mentalno preopterećenje koje može biti opasno. Zato je dobro da probamo, makar malim koracima, da ipak pronađemo vrijeme i način za neku vrstu kontakta. Bila to poruka ili kratak poziv, potrudite se da ipak smislite neku temu za razgovor, makar kritiku tek izašlog filma ili serije, ili prijedlog novog recepta. (stetoskop)
