Nemamo ideju kako naši obroci trebaju izgledati
U razgovoru za naš portal, Inga je istakla važnost pokretanja diplomskog studija Nutricionizma na Univerzitetu u Sarajevu.
"Studij Nutricionizma sam upisala 2017. godine, prva sam generacija na master studiju u Sarajevu. S obzirom da sam i osnovni studij završila iz Nutricionizma u Beogradu, u Sarajevu je bio jedini studijski program koji je imao 22 predmeta. Svi ostali master programi u regionu nemaju ovakav studijski program. To me privuklo, 22 ispita za dvije godine i bilo mi je zanimljivo i to što je obuhvaćeno jako puno tema iz nutricionizma", kaže Marković.
Naša sagovornica zaposlena je u bolnici u Doboju, na internom odjeljenju, u savjetovalištu za dijabetes i ishranu.
"Mi imamo sistematski kroz zakonske okvire riješen status, gdje se ustvari zapošljavamo sa osnovnim studijama nutricionist i dijabetičari. Međutim, što se tiče Federalnog dijela, sistematizacija ne postoji, odnosno vrlo je malo nutricionista koji bi radili u zdravstvenoj ustanovi. Činjenica je da nakon rata nema dovoljno kadra. Mislim da početak ovakvog studijskog programa na Univerzitetu u Sarajevu može da bude prekretnica da se promijene ti zakonski okviri vezani za Federalni nivo i da se prepozna značenje te profesije", poručuje Marković.
Oni koji završe studij Nutricionizma, sasvim sigurno će, kaže, naučiti vrlo važne stvari o pravilnoj prehrani. Studij Nutricionizma i zdravlja uvodi studenta u poznavanje vlastitog tijela i mehanizama njegovog funkcioniranja, procesa koji se u njemu odvijaju.
Uči se o mikro i makro nutrijentima, tipovima hrane i pića, načinima prerade hrane i slično. Stječu se znanja o raznim poremećajima u organizmu i razlozima istih te kako pristupiti preventivi da do toga ne dolazi, a ukoliko do toga dođe, kako rješavati nastale situacije.
Teško je u nekoliko rečenica reći koja sva znanja student stječe. Ovaj studij im, kaže, daje znanja i za otvaranje vlastite privatne prakse jer upoznaju pravni sistem, osnove ekonomskog poslovanja, savladavaju menadžerske vještine, pripremaju projekte, a uz sve to odrađuju i praktični dio u raznim firmama i labaratorijima.
"Oni koji su bili na ovom master studij programu dobili su osnovne informacije o Nutricionizmu, naučili kakva je to nauka, gdje mogu da je primjene, na koji način, kako mogu da povežu određena zdravstvena stanja s nutricionističkom praksom. Tako da svi koji smo to završili, imamo znanje iza sebe", govori Marković.
Tradicionalna ishrana je, dodaje, naš najveći problem.
"Nemamo znanje, konzumiramo veoma termički obrađenu hranu, nemamo ideju kako naši obroci trebaju izgledati. Sve greške koje se naprave u prehrani, imaju negativnu posljedicu u nekom budućem životu. Nažalost, Bosna i Hercegovina je na vrhu po dijabetesu gojaznosti kardiovaskularnih problema sa malignim bolestima. Ne hranimo se zdravo i nemamo aktivnu fizičku aktivnost, a to je najgore što možemo učiniti za svoje zdravlje", konstatovala je Marković.
"Studij Nutricionizma sam upisala 2017. godine, prva sam generacija na master studiju u Sarajevu. S obzirom da sam i osnovni studij završila iz Nutricionizma u Beogradu, u Sarajevu je bio jedini studijski program koji je imao 22 predmeta. Svi ostali master programi u regionu nemaju ovakav studijski program. To me privuklo, 22 ispita za dvije godine i bilo mi je zanimljivo i to što je obuhvaćeno jako puno tema iz nutricionizma", kaže Marković.
Naša sagovornica zaposlena je u bolnici u Doboju, na internom odjeljenju, u savjetovalištu za dijabetes i ishranu.
"Mi imamo sistematski kroz zakonske okvire riješen status, gdje se ustvari zapošljavamo sa osnovnim studijama nutricionist i dijabetičari. Međutim, što se tiče Federalnog dijela, sistematizacija ne postoji, odnosno vrlo je malo nutricionista koji bi radili u zdravstvenoj ustanovi. Činjenica je da nakon rata nema dovoljno kadra. Mislim da početak ovakvog studijskog programa na Univerzitetu u Sarajevu može da bude prekretnica da se promijene ti zakonski okviri vezani za Federalni nivo i da se prepozna značenje te profesije", poručuje Marković.
Oni koji završe studij Nutricionizma, sasvim sigurno će, kaže, naučiti vrlo važne stvari o pravilnoj prehrani. Studij Nutricionizma i zdravlja uvodi studenta u poznavanje vlastitog tijela i mehanizama njegovog funkcioniranja, procesa koji se u njemu odvijaju.
Uči se o mikro i makro nutrijentima, tipovima hrane i pića, načinima prerade hrane i slično. Stječu se znanja o raznim poremećajima u organizmu i razlozima istih te kako pristupiti preventivi da do toga ne dolazi, a ukoliko do toga dođe, kako rješavati nastale situacije.
Teško je u nekoliko rečenica reći koja sva znanja student stječe. Ovaj studij im, kaže, daje znanja i za otvaranje vlastite privatne prakse jer upoznaju pravni sistem, osnove ekonomskog poslovanja, savladavaju menadžerske vještine, pripremaju projekte, a uz sve to odrađuju i praktični dio u raznim firmama i labaratorijima.
"Oni koji su bili na ovom master studij programu dobili su osnovne informacije o Nutricionizmu, naučili kakva je to nauka, gdje mogu da je primjene, na koji način, kako mogu da povežu određena zdravstvena stanja s nutricionističkom praksom. Tako da svi koji smo to završili, imamo znanje iza sebe", govori Marković.
Tradicionalna ishrana je, dodaje, naš najveći problem.
"Nemamo znanje, konzumiramo veoma termički obrađenu hranu, nemamo ideju kako naši obroci trebaju izgledati. Sve greške koje se naprave u prehrani, imaju negativnu posljedicu u nekom budućem životu. Nažalost, Bosna i Hercegovina je na vrhu po dijabetesu gojaznosti kardiovaskularnih problema sa malignim bolestima. Ne hranimo se zdravo i nemamo aktivnu fizičku aktivnost, a to je najgore što možemo učiniti za svoje zdravlje", konstatovala je Marković.
Klix.ba
Uz ove savjete nutricionista možete da jedete više, a težite manje
Iako zvuči previše dobro da bi bilo istinito - moguće je da uz ove savjete nutricinista jedete više a da se to ne odrazi na vašu liniju. Ključni faktor je unos vlakana koja regulišu metabolizam.
Ako želite da uključite više vlakana u ishranu, nutricionisti savjetuju sljedeće:
Zamijenite bijeli hljeb s maslacem s hljebom od cijelih zrna žitarica i poširanim jajima uz špinat.
Nemojte da pijete mliječne napitke s ukusom već sami napravite smuti od mlijeka, jogurta, banane i šumskog voća s malo cimeta.
Nemojte da jedete keks sa puno šećera. Odaberite dijetalne krekere s humusom i povrćem.
Žitarice zamijenite zobenom kašom. Dodatnu dozu vlakana unijećete ako u kašu stavite bananu ili šumsko voće.
Ne kupujte gotove salate, napravite ih sami.
(b92)
