Marketing

BANJALUKA - U Republici Srpskoj registrovane su ukupno 132 osobe od HIV/AIDS-a, a od 1. decembra prošle godine prijavljeno je deset novooboljelih, podaci su Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Od deset novih slučajeva, kako navode iz Instituta, pet je HIV seropozitivnih osoba, a kod pet je dijagnostifikovan AIDS. Riječ je o osam muškaraca i dvije žene, a način prenosa infekcije kod pet novooboljelih je heteroseksualni, a kod preostalih pet homoseksualni/biseksualni.

"Posmatrajući uzrast, najveći broj je registrovan u dobi 30-39 godina, a prema polnoj strukturi 80 odsto HIV seropozitivnih osoba su muškog pola, 19 odsto ženskog, dok je jedan registrovani nepoznatog polnog statusa", objasnili su iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Na Klinici za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjaluci antiretrovirusnom terapijom /ART/ liječi se 60 osoba koje žive sa HIV/AIDS-om.

Iz Instituta navode da su u toku prošle godine registrovana četiri smrtna slučaja od AIDS-a. Do sada su u Republici Srpskoj od posljedica AIDS-a umrle 24 oboljele osobe.

Specijalista socijalne medicine u ovom Institutu Stela Stojisavljević rekla je Srni da se HIV može smatrati hroničnom bolešću ako se pravovremeno uspostavi dijagnoza i pristupi liječenju.

"Nažalost, veliki broj pacijenata u Republici Srpskoj se veoma kasno javlja na testiranje, pa se samim tim dijagnoza postavlja u poodmakloj fazi bolesti", istakla je Stojisavljevićeva.

Ona je napomenula da još ne postoji lijek koji bi u potpunosti odstranio HIV iz organizma, ali da postoji antiretrovirusna terapija /ART/ kojom se on drži pod kontrolom, te se tako ljudima sa HIV-om produžava i poboljšava kvalitet življenja.

"Zbog stigme i deskriminacije prema oboljelim od HIV-a, veliki problem predstavlja izostanak podrške koju ugroženima i bolesnima pružaju rodbina, prijatelji i socijalna okolina, kao i gubitak radnog odnosa, što znatno može uticati na kvalitet zdravlja i života lica koja žive sa HIV-om", navela je Stojisavljevićeva.

Ona je pojasnila da okolina iskazuje empatiju i pruža podršku bolesniku koji oboli od bolesti koja nije stigmatizovana, kao što su dijabetes ili kancer, a da takav vid podrške potpuno izostaje u slučaju osoba koje žive sa HIV-om, što dodatno povećava strah od otkrivanja HIV statusa u socijalnom okruženju.

"LJudi se plaše otići na testiranje najviše zbog reakcije njihove okoline na mogući pozitivan rezultat", naglasila je Stojistavljevićeva.

Stojistavljevićeva je istakla da veliki problem koji dovodi do stigmatizacije osoba sa HIV-om je stav pojedinca da se to dešava onima koji su to zaslužili svojim rizičnim ponašanjem.

U Republici Srpskoj se u sklopu redovnih aktivnosti u kontinuitetu provodi epidemiloški nadzor, nadzor i liječenje visokoaktivnom antiretrovirusnom terapijom osoba sa HIV/AIDS-om, a da je posebna pažnja posvećena ranom otkrivanju inficiranih virusom HIV-a.

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske danas u Banjaluci organizuje besplatno savjetovanje i testiranje na HIV u Centru za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje, kao i u regionalnim centrima u Istočnom Sarajevu i Trebinju.

Testiranje je povjerljivo, anonimno i besplatno, i nije potreban nikakav dokument, niti uputnica od nadležnog ljekara. Savjetovanje i testiranje biće organizovano od 12.00 do 20.00 časova.

Stojisavljevićeva je navela da se aktivnosti prevencije HIV-a realizuju u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, zdravstvenim ustanovama i drugim vladinim institucijama, kao i nevladinim sektorom koji ima veoma značajnu ulogu u obezbjeđenju pristupa teško vidljivim populacijama koje su pod povećanim rizikom.

Ona je naglasila da je obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, koji se održava 1. decembra, važna prilika da se prepozna uloga koju su zajednice imale i nastavljaju da imaju u odgovoru na AIDS na međunarodnom nivou.

Smanjenje broja osoba oboljelih od AIDS-a je i dalje visoko na listi ciljeva održivog razvoja i globalnih prioriteta za djelovanje.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a je "Zajednice prave razliku". Krajem 2018. godine u svijetu je bilo 37,9 miliona osoba inficiranih HIV-om, dok je u toku 2018. godine HIV dijagnostifikovan kod 1.7 miliona osoba.

Pod povećanim rizikom za HIV su i dalje korisnici droga, muškarci koji imaju seks sa drugim muškarcima, migranti, seksualni radnici i njihovi klijenti.

Nezavisne

Švajcarska će od početka naredne godine početi da proizvodi kovanice sa likom proslavljenog tenisera iz te zemlje Rodžera Federera.

Lik rekordera po broju gren slem titula (20) biće na kovanicama od 20 franaka, odlučila je Vlada Švajcarske, a prenosi agencija AP.

To je prvi put u toj zemlji da na kovanici bude živa osoba, a plan je da na onoj od 50 franaka bude takođe Federer u drugačijem dizajnu od maja 2020. godine.

"Federer je verovatno najuspešniji individualni sportista Švajcarske i savršen ambasador naše zemlje", navodi se u objašnjenju Vlade Švajcarske.

Na "glavi" kovanice biće dočarana slika Federera sa čuvenim jednoručnim bekhendom. Plan tamošnje Vlade je da od januara izbaci ograničeni broj od 95.000 kovanica sa likom Federera.

Nezavisne

Kaže Fata svom mužu Muji:

- Mujo, izgleda da me ti više ne voliš, više mi ne donosiš cveće.

Mujo:

- Ma, volim te, nego ne radim više na groblju.

Gdje su tajni agenti i špijuni najradije išli na odmor? U Bugarsku! To razotkriva Kristofer Nering, kustos Njemačkog muzeja špijunaže u Berlinu u novoj knjizi: „77 mitova iz svijeta špijunaže i tajnih službi“.

„Iz Bugarske mi je u sjećanju najviše ostalo to kako su me u jednoj limuzini vozili u lijepa brda i na plaže u toj zemlji i kako su prema meni, ponekad u pratnji moje supruge, postupali kao prema paši. Nikad ranije i nikad kasnije nisam doživio takvu gostoljubivost. Bugari su nas davili u svom skupocenom vinu; organizovali su izuzetne svečanosti u najboljim odmaralištima Komunističke partije, uz to smo lovili divljač, patke ili fazane u lovištima koja su bila rezervisana za predsjednika Živkova i bugarsku elitu. Ponekad je njihova želja da nam se svide, svojoj starijoj slavenskoj braći, poprimala apsurdne oblike.“

To su sjećanja generala Olega Kalugina, dugogodišnjeg šefa KGB-ovog kontraobavještajnog odjeljenja. O Bugarskoj piše kao o raju za zemaljske užitke – general tajne službe naviknut na odricanja u Sovjetskom Savezu, koji je često odlazio u „16. sovjetsku republiku“, kako su u šali zvali najmanju članicu Istočnog bloka za vrijeme Hladnog rata.

Jedan od najviših funkcionera KGB-a nije u Bugarsku dolazio zbog posla, već zbog užitka. S gledišta sovjetske tajne službe ta zemlja je u stvari bila nezanimljiva – pokoja informacija o NATO u Grčkoj ili Turskoj, poneka vrbovana djevojka na obali Crnog mora, i uz to, potpuno pokoravanje volji Moskve. Sve bi to moglo da se zanemari. Ali vino, planine, more i hrana – to je ostavljalo jak utisak na sovjetske drugove. Kulturna diplomatija i „rakija-diplomatija“

Zemlja siromašna sirovinama i industrijom otkrila je 1950-ih svoj posebni kapital, a on u stvari sve do danas privlači milione turista: gostoljubivost, priroda i kuhinja. I Bugarska tajna služba znala je kako da to iskoristi.

Na Zapadu je CIA svoje kolege iz njemačkog BND-a pozivala na tronedjeljna putovanja po SAD. To se nazivalo „kulturnom diplomatijom“. Ideja je bila da budući šefovi njemačke tajne službe budu impresionirani veličinom i snagom SAD.

U Bugarskoj je zloglasna Državna bezbjednost imala za to kontramjere: „rakija-diplomatiju“. Tako su recimo tone bugarskih delicija bile slate su kolegama Štazi u Istočnom Berlinu. Samo 1974. poslali su im tonu grožđa i tonu krastavaca, pola tone krušaka, 500 boca vina Kadarka, 500 kilograma ovčijeg sira. Socijalističko prijateljstvo razvijalo se preko stomaka.

Kad zvanični susreti na najvišem nivou ne bi mogli da budu održani, istočnonjemački ministar Erih Milke jednostavno bi bio pozvan da ljetnji odmor provede u Bugarskoj. Tamo se važnim temama razgovaralo u opuštenoj atmosferi. Nakon toga je ostala i bilješka: „Ovakav oblik kontakta veoma je koristan, jer ministarstvu omogućava širenje kontakata s rukovodstvima bratskih organa.“

Omiljena odmarališta

Kao što se bugarska Državna bezbjednost dodvoravala oficirima KGB-a, slično je bilo i sa istočnonjemačkim kolegama – redovno su pozivani na godišnji odmor. Za to je svake godine na raspolaganju bilo 25 mjesta u odmaralištima na Crnom moru ili u brdima.

Godine 1970. je tako na odmoru bio i dugogodišnji šef špijunaže DDR-a Markus Volf. Tamo je, jednog dana, dok je čitao moskovsku „Pravdu“ u odmaralištu bugarske Državne bezbjednosti na Staroj planini, ostao zapanjen. U Moskvi je upravo tada kancelar Zapadne Njemačke Vili Brant potpisao tzv Moskovski sporazum i time dao novi smjer odnosima Istoka i Zapada.

Novac za bugarske drugove očigledno nije igrao nikakvu ulogu kada se trebalo predstaviti kao dobar domaćin. To je posebno važilo za „specijalne operacije“. Markus Volf je 1967. lično putovao u Bugarsku kako bi se tamo sastao s jednim od njegovih najvažnijih saradnika u vladajućim krugovima u Bonu. Odmah su ga podržale njegove bugarske kolege. Organizovali su dvonedjeljno putovanje po čitavoj zemlji – i na kraju čak preuzeli sve troškove. Velikodušni Bugari i precizni računi

Koliki su troškovi bili u takvim „specijalnim akcijama“ pokazuje jedan drugi slučaj. U julu 1974. istočnoberlinski špijuni najavili su susret s agentom u Bugarskoj. Radilo se vjerovatno o susretu sa poslanikom u Bundestagu Valterom Flemingom, koji je od 1969. sarađivao sa Štazijem pod kodnim imenima „Julijus“ i „Valter“.

Nakon nedjelju dana u odmaralištu na Crnom moru, čitava ekipa istočnonjemačkih i bugarskih oficira tajnih službi, uključujući i njihove žene, otišla je planinsko lječilište Pamporovo. Za pet dana pojeli su i popili hrane i pića za 1081,18 leva. I sve je to minuciozno navedeno u izvještaju: 56,40 leva za 22 kilograma ovčijeg sira, 208,90 leva za meso i 65 kilograma ribe, 12,92 leva za 38 vekni hleba, 88,98 leva za 75 flaša vina...

Nije slučajno taj susret podveden pod kodnim imenom „Orfej 74“. Ukupni troškovi koje je dobrovoljno preuzela bugarska tajna služba iznosili su 6010,37 leva, od toga 4878,47 za bugarske specijalitete i alkohol.

Isto toliko velikodušna bugarska tajna služba je bila i kad su tamo dolazili bivši DDR-ovi i sovjetski špijuni. A dolazili su svi. Od KGB-ovog špijuna Kima Filbija, preko KGB-ove krtice u njemačkoj tajnoj službi BND Hajnca Felfea, zatim špijuna u kancelarskom uredu Gintera Guilaumea, do bivše sekretarke NATO Ursel Lorencen.

Onaj ko je u socijalizmu radio kao špijun, mogao je da se nada zasluženom odmoru. Bugarska je pritom bila omiljeni cilj. A bugarska tajna služba nade je polagala u gostoljubivost, privlačnost prirode i bugarsku kuhinju kao dobro sredstvo špijunske diplomatije, piše Dojče vele.

Bliži se zima, stižu novogodišnji praznici, a to je period kada mnogi vole da otputuju u neku drugu evropsku zemlju.

Nadamo se da ste dovoljno upućeni šta je potrebno da preduzmete prije puta kako biste spremili svoj automobil za putovanje po zimi.

Prvo i osnovno su svakako zimske gume, čija primjena varira od zemlje do zemlje, a u okvirima nekih zemalja od regije do regije.

Upotreba zimskih guma je obavezna u Austriji, Belorusiji, BiH, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Njemačkoj, Islandu, Letoniji, Litvaniji, Makedoniji, Moldaviji, Crnoj Gori, Rusiji, Sloveniji i Švedskoj.

Albanija – zimske gume nisu obavezne, ali vozači u vozilima od 1. novembra do 30. aprila moraju da imaju lance.

Andora – zimske gume nisu obavezne, ali se mogu koristiti od 1. novembra do 15. aprila. Minimalna dubina gaznog sloja gume je 4 mm.

Jermenija – zimske gume nisu obavezne, ali moraju biti adekvatne za zimske uslove.

Austrija – zimske gume su obavezne, a potrebno je imati i odgovarajuće lance. Zakon je na snazi od 1. novembra do 15. aprila. Minimalna dubina gaznog sloja gume iznosi 4 mm i moraju imati M&S oznaku.

Bjelorusija – zimske gume su obavezne, a lanci dozvoljeni u periodu od 1. decembra do 1. marta.

Belgija – zimske gume nisu obavezne, a upotreba lanaca je dozvoljena.

BiH – u periodu od 15. novembra do 15. aprila bez obzira na vremenske uslove potrebno je koristiti zimske gume ili gume za sve sezone, odnosno ljetne gume s gazećim slojem dubine minimalno 4 mm uz posjedovanje lanaca.

Bugarska – preporučuju se zimske gume, a lance bi trebalo posjedovati između 1. novembra i 31. marta.

Hrvatska – u slučaju snijega i leda vozači moraju da koriste najmanje dvije zimske gume i to postavljene na pogonske točkove, a minimalna dubina gaznog sloja je 4 mm. Dio opreme moraju da budu lanci i lopata.

Kipar – preporučuje se upotreba zimskih guma.

Češka – zimske gume su obavezne, kao i lanci gdje postoji instrukcija. Zimska sezona traje od 1. novembra do 1. aprila, a minimalna dubina gaznog sloja mora biti 4 mm.

Danska – zimske ili gume za sve sezone se preporučuju, a upotreba lanaca je dozvoljena. Estonija – zimske gume su obavezne od 1. decembra do kraja februara, a minimalna dubina gaznog sloja gume mora da iznosi 3 mm.

Finska – zimske ili gume za sve sezone su obavezne, a lanci dozvoljeni od 1. decembra do kraja februara. Gume moraju imati M&S oznaku i dubinu gaznog sloja bar 3 mm.

Francuska – kao generalno pravilo, zimske gume nisu obavezne. Međutim, u određenim planinskim predjelima, zimske gume su potrebne, a alternativa mogu biti lanci.

Njemačka – propis iz 2010. godine nalaže da svi putnički automobili i motocikli moraju imati zimske gume ili gume za sve sezone na svim osovinama i to u vrijeme zimskih uslova. Preporučuje se i posjedovanje lanaca.

Grčka – zimske gume nisu obavezne, ali one koje se koriste moraju biti adekvatne za zimske uslove. Lanci su dozvoljeni.

Mađarska – zimske gume nisu obavezne, ali vozači moraju posjedovati lance u slučaju da se vremenski uslovi pogoršaju.

Island – zimske ili gume za sve sezone su obavezne od 1. novembra do 14. aprila. Datumi se ponekad mijenjaju.

Italija – zimske gume se preporučuju, a obavezne su samo na određenim putevimaa. Lanci se moraju posjedovati u određenim predelima. Zimska sezona traje od 15. oktobra do 15. aprila. U Val d'Aosti vozila moraju imati zimske gume ili lance.

Letonija – zimske gume su obavezne od 1. decembra do 1. marta.

Litvanija – zimske gume se moraju koristiti od 1. novembra do 1. aprila.

Luksemburg – zimske gume nisu obavezne, ali gume moraju biti adekvatne za zimske uslove.

Makedonija – zimske gume nisu obavezne, ali je potrebno nositi lance od 15. novembra do 15. marta. Minimalna dubina gaznog sloja je 5 mm.

Moldavija – zimske gume su obavezne od 15. novembra do 31. marta.

Norveška – potrebno je koristiti zimske gume minimalne dubine gaznog sloja od 3 mm ukoliko je put prekriven snegom ili ledom. U drugim uslovima se tokom zime preporučuju, ali nisu obavezne. Ipak, potrebno je imati lance.

Poljska – zimske gume se preporučuju, ali nisu obavezne.

Portugal – zimske gume nisu obavezne, ali su lanci obavezni tamo gdje postoji znak.

Rumunija – zimske gume nisu obavezne, ali moraju biti adekvatne za zimske uslove.

Rusija – zimske gume su obavezne, kao i posjedovanje lanaca.

Slovačka – zimske gume nisu obavezne, ali one koje nose simbol M&S moraju biti korišćene u uslovima snijega i leda.

Slovenija – zimske gume su obavezne, kao i posjedovanje lanaca i lopate. Zimska sezona traje od 15. novembra do 15. marta.

Španija – korišćenje zimskih guma zavisi od regije. Treba obratiti pažnju na saobraćajne znakove koji signaliziraju da je obavezno posjedovati zimske gume ili lance.

Švedska – zimske gume su obavezne, a preporučuje se i posjedovanje lanaca od 1. decembra do 31. marta. Gume moraju imati M&S oznaku i minimalnu dubinu gaznog sloja od 3 mm.

Švicarska – poput Španije, zimske gume nisu obavezne, ali moraju biti adekvatne za zimu. Postoje i saobraćajni znakovi na lokacijama gdje je obavezna upotreba zimskih guma ili lanaca.

Turska – zimske gume nisu obavezne, ali se u određenim predjelima preporučuje posjedovanje lanaca.

Ukrajina – zimske gume nisu obavezne.

Velika Britanija – zimske gume nisu obavezne, a lanci su dozvoljeni.

(b92)

Većina žena priznaje kako su otkrile kako izgleda fantastičan seks tek nakon što su napunile 30 godina, a za to postoji jednostavno objašnjenje. Naime, mnoge tek tada odbace sramežljivost, upoznaju same sebe i opuste se.

1. Tražite ono što želite

Muškarci još nisu savladali vještinu čitanja misli pa nemojte to od njih ni očekivati. Zato umjesto da ste nezadovoljne onime šta se dešava pod jorganom, recite partneru šta želite, šta vas uzbuđuje i o čemu maštate.

2. Buka je poželjna

Vaše stenjanje i ispuštanje uzdaha, verbalno izražavanje zadovoljstva, dodatno će rasplamsati strasti.

3. Masturbacija više nije tabu

Niti je rezervisana samo za muškarce. Opustite se i upoznajte vlastito tijelo. Uostalom, dirati se možete i dok on gleda. Mogli biste se iznenaditi koliko je to uzbuđujuće.

4. Isprobajte nove stvari

Rutina je super. Dok ne postane smrtno dosadna. Ako već znate kako će izgledati predigra, a kako završetak – krajnje je vrijeme da isprobate nešto novo. To ne mora biti ništa ekstremno jer čak i najmanja promjena može probuditi uspavanu zavodnicu u vama.

5. Stalno odbijanje nije zabavno

U redu je odbiti seks ako niste raspoloženi za njega, ali ako nikada niste raspoloženi, zapitajte se u čemu je problem. Osim toga, iznenadite ga pa vi napravite prvi korak i predložite vođenje ljubavi.

6. Častite se seksi vešom

Da, častite samu sebe, a u tome će sasvim sigurno uživati i vaš partner.

7. Ne odbijajte ga jer niste potpuno glatki

Kratko i jasno – boli ga briga što vam je izraslo tih nekoliko dlačica. Ne budite prestroge prema sebi.

(Index.hr)

Poznati sarajevski bend „Letu štuke“ u subotu /30.11./ održaće koncert u banjalučkom KSB-u. Ovaj nastup biće prilika za promociju njihovog poslednjeg aktuelnog albuma „Topla voda“, ali publika neće ostati uskraćena ni za nešto starije hitove, koji su ovaj bend učinili jednim od najpopularnijih u regiji.

Kako kaže sam frontmen benda, Dino Šaran: „Banjalučka publika je sjajna i to nije samo floskula za reklamiranje koncerta već činjenica na osnovu iskustva”.

Svi oni koji nam se u subotu pridruže u KSB zasigurno će uživati u odličnom provodu i još boljoj svirci. Početak koncerta najavljen je za 21:00.

Ulaznice za ovaj koncert po cijeni od 10 KM mogu se kupiti u KSB-u i Peckham Pubu. Cijena ulaznice na dan koncerta biće 14 KM.

Nakon nastupa Letu Štuke, tokom decembra mjeseca očekuje nas nastavak odličnog programa u KSB. Najprije ćemo 14. decembra uživati uz Straight Jackin, a potom 20. decembra koncert će održati jedan od najpopularnijih regionalnih izvođača Damir Urban. Ulaznice za ove koncerte su takođe u prodaji. Cijena pojedinačne ulaznice po događaju u pretprodaji je 10,00 KM, a na dan koncerta cijena ulaznice biće 14,00 KM. Prodajna mjesta su KSB i Peckham Pub.

Više informacija o najavljenim koncertima pratite na: https://www.facebook.com/okteammusic/

Ako pokušavate da otkrijete koji je razlog bolova u vašim zglobovima, veoma je bitno da znate da je ovaj simptom veoma opasan i da zahteva stručni pregled i tretman.

Ovih pet stvari mogu da vam pomognu da ublažite bolove u zglobovima:

Kalcijum i vitamin d mogu da olakšaju bol

Nekoliko naučnih studija dokazalo je da vitamin D može da ublaži bolove u zglobovima. Takođe, primjećeno je da zglobovi počinju da bole onda kada imate nedostatak ovog vitamina u svom organizmu. Zbog toga je veoma važno uzimati vitamin D sa kalcijumom. To vas neće izliječiti, ali će vam umanjiti upalu i vaše kosti učiniti jakima.

Pravilna ishrana može da umanji upalu

Pravilna ishrana koju će vam preporučiti ljekar olakšaće bolove u zglobovima. Postoje neke namirnice koje vam mogu pomoći a to su: riba, maslinovo ulje, voće, povrće i čaj od šipka. Takođe, šipak je bogat antioksidansima koji mogu da pomognu u zaštiti od oštećenja ćelija.

Tjelesna aktivnost može da poboljša vaše stanje

Naravno, kada imate bolove u kolenima, ne možete da skačete i trčite kao zdrava osoba, ali to ne znači da bi trebalo da izbegavate sve fizičke aktivnosti. Čak i duge šetnje mogu da vam budu dovoljne da ostanete u formi. Ljekari obično preporučuju da radite posebne vježbe koje ne stvaraju dodatni pritisak na vaše zglobove.

Treba biti oprezan s primjenom toplote i hladnoće

Budite oprezni prije nego što počnete da grijete ili hladite mjesto koje vas boli. Nekada ne biste smjeli da zagrijavate tijelo, uključujući i tople kupke, masaže i saunu. Takođe morate da budete oprezni i s nanošenjem hladnih peškira i kockica leda. Ako je napolju zima ne zaboravite na toplu odjeću i rukavice.

Nisu svi bolovi u zglobovima artritis

Ponekad je vrlo teško dijagnostifikovati koja je bolest povezana s bolovima u zglobovima. Mnogi simptomi bolesti su slični, ali ukoliko imate bar jedan zglob koji vas boli trebalo bi da odete kod reumatologa. Samo profesionalac može da razlikuje artritis od drugih oblika bolesti zglobova.

(b92.net)

Ljubitelji pasa, pročitajte ovo - upravo je izašao oglas za vas posao iz snova.

Kako piše Metro, jedna kompanija traga za savršenim kandidatom koji bi živio i brinuo o kući u londonskom predgrađu Kensington i ujedno pazio o dva zlatna retrivera.

Firma "Silver Svon" traži osobu koja bi radila sa punim radnim vremenom. Brinula bi o kući, a nekad i spremala veganske obroke.

Dnevni poslovi uključuju održavanje kuće, kratko šetanje pasa ujutru i uveče, kupovina namirnica, primanje gostiju, javljanje na telefon. Ponekad bi bila zamoljena i da obavi pranje veša ili kuvanje za vlasnika koji je vegan.

Ipak, primarna je njega dva retrivera Majla i Oskara.

Za ovaj "posao iz snova" možete zaraditi između 38.500 i 41.000 dolara godišnje.

Nezavisne

Ako u posljednje vrijeme niste koristili Twitter a ne želite da neko "ugrabi" vaše korisničko ime, možda biste mogli da se svejedno ulogujete u svoj nalog.

Naime, Twitter je najavio da će početi da uklanja naloge koji nisu bili aktivni najmanje šest mjeseci.

"Čišćenje" će početi poslije 11. decembra, a odvijaće se tokom "više mjeseci".

Kompanija je objasnila "čišćenje" kao dio napora da se "predstave tačnije, vjerodostojne informacije" na koje se ljudi mogu osloniti. Iako nije objašnjeno šta to znači, ovo bi vam moglo pomoći da pronađete korisnike i tvitove koje želite, umjesto da se "provlačite" kroz "šumu" napuštenih računa.

Ovo bi takođe moglo otežati "otimanje" računa za slanje neželjenih poruka.

Takođe, mogli bi i da vam pomogne da dođete do imena naloga koje je neko ranije zauzeo.

Međutim, postoji i potencijalni problem za sve koji se ne mogu prijaviti u svoje naloge.

Nalozi preminulih, ljudi u produženom bolničkom boravku i drugih mogu biti izgubljeni, kao i čitava njihova istorija na Twitteru.

Ovo bi takođe moglo predstavljati problem za neke poznate naloge koji su sada neaktivni, ali još uvijek imaju neku vrijednost i značaj.

Iz Twittera kažu za Engadget da razmatraju načine za memorisanje računa preminulih, mada ne objašnjavaju kako to planiraju da urade.