Koze vole srećnije ljude
Koze mogu da razlikuju facijalne ekspresije ljudi, tvrde naučnici. To, međutim, nije sve, pošto će te životinje prije odlučiti da gledaju u srećne ljude i da stupaju u interakciju sa njima.
Studija, koja predstavlja prvi dokaz da koze čitaju emocionalne ekspresije ljudi, pokazuje da ova mogućnost nije ograničena samo na domaće životinje poput konja ili pasa.
Tim naučnika sa Univerziteta Kraljice Meri, koji je sproveo istraživanje, u članku u magazinu "Royal Society Open Science" je opisao kako je 20 koza reagovalo na srećne i ljutite fotografije istih ljudi.
Vođa tima naučnika doktor Alan Mekeligot ističe da su ovi nalazi izuzetno važni jer nam govore da čitanje ljudskih emocija nije ograničeno samo na kućne ljubimce, već da osjećaj za to ima i stoka i druge domaće životinje.
Jedan od autora istraživanja doktor Kristijan Novort kaže da je i ranije bilo poznato da koze mogu da čitaju jezik ljudskog tijela.
"Ono što nismo znali jeste kako one reaguju na različite emocionalne ekspresije, kao što su ljutnja i sreća. Sada znamo da se one, osim što prave distinkciju između tih osjećanja, odlučuju da stupe u interakciju sa srećnim ljudima", zaključio je on.
Naučnici navode da ovo istraživanje može da bude od velikog značaja za razumijevanje načina na koji životinje procesuiraju ljudske emocije.
(B92)
Životinje sve aktivnije noću da bi izbjegle ljude
Ekolozi Univerziteta Berkli otkrili su da životinje mijenjaju navike i sve više su aktivne noću kako bi izbjegle ljudski uticaj.
U časopisu "Naučni magazin" objavljena je studija koja ukazuje da životinje mijenjaju navike kako bi izbjegle prisustvo ljudi u svojim staništima.
Rezultati istraživanja pokazuju da rast ljudske populacije utiče na život životinja.
Većina životinja pretvorila se u "noćne ptice" - određene vrste sisara postale su aktivne noću u nastojanju da izbjegnu ljude.
Naučnici navode da bi takva transformacija mogla imati potencijalne posljedice na cijeli ekosistem.
U prošlosti je dokazano da su se sisari prilagođavali ljudskom prisustvu povlačenjem u udaljena područja, te provođenjem manje vremena u potrazi za hranom.
Sve te promjene u ponašanju doprinose povećanju nivoa stresa kod životinja, navode naučnici.
Neki pokazatelji u studiji sugerišu da još neke ljudske aktivnosti, poput kampovanja i planinarenja, mogu imati negativan uticaj na biljni i životinjski svijet.
Studija je obuhvatila 62 životinjske vrste na šest kontinenata.
Rezultati su bili gotovo identični na svim kontinentima i među svim vrstama.
Neke od životinjskih vrsta koje su bile uključene u istraživanje su tanzanijski lav, vidre u Brazilu, kojoti u Kaliforniji, divlje svinje u Poljskoj i tigrovi u Nepalu.
Izvor:Nezavisne
