Marketing

Stari Prusi su vjerovali da njihov bog Kait živi pod drvetom zove, dok se u Tirolu zova sadila na groblju. Ukoliko drvo sljedeće godine procvjeta, to znači da je duša umrloga otišla u raj.

Zova se koristi u liječenju prehlade, bronhitisa, kašlja, gripa, početne upale pluća, jake kijavice, teškog disanja, astme, kod početne tuberkuloze, šećerne bolesti i kod svih reumatskih oboljenja.

Sambucus nigra, odnosno zova ili bazga je samonikla biljka u obliku grma ili nižeg drveta od tri do 10 m visine. Cvjeta sitnim žućkastobijelim cvjetovima koji su sakupljeni u krupne štitaste cvasti prijatnog mirisa. Cvjeta od aprila do juna, a potom se na mjestima cvjetova stvaraju plodovi - bobice koje su u početku zelene, a dozrijevaju u avgustu.

Zova raste na rubovima šuma i osunčanim dijelovima šume, na zapuštenim mjestima i u blizini naselja. Porijeklom je iz Evrope, ali je danas rasprostranjena širom svijeta.

U jednoj studiji koja je objavljena u "Journal of Alternative Complemantary Medicine", dokazano je djelovanje zove kod influence tipa B (grip). Pacijenti koji su koristili ekstrakt zove mnogo brže su se oporavili od ostalih pacijenata koji su bili dio ove studije. Ova studija pokazala je da su kod 93 odsto pacijenata koji su koristili ovaj ekstrakt u roku od dva dana simptomi bolesti nestali, dok je kod drugih pacijenata oporavak trajao šest dana.

Čaj od cvjetova zove koristi se u liječenju prehlade, bronhitisa, kašlja, gripa, početne upale pluća, jake kijavice, teškog disanja, astme, kod početne tuberkuloze, šećerne bolesti i kod svih reumatskih oboljenja. Naročito je značajna upotreba zove kod snižavanje tjelesne teperature, jer podstiče rad znojnih žlijezda, a djeluje i kao diuretik.

ŠTA SADRŽI:

Cvjetovi zove bogati su eteričnim uljima u kojem ima flavonoida, glikozida, hlorogenske kiseline, tanina i pektina, dok plod sadrži glikozide, tanine, malo eteričnog ulja, šećer, voćne kiseline i vitamin C. Svi dijelovi biljke bogati su gvožđem, natrijumom i kalijumom.

Čaj od zove sjajan je protiv groznice jer stimuliše rad znojnih žlijezda, naročito kada se kombinuje s lipom. Osim toga, čaj od zove podstiče lučenje mokraće, liječi neuralgiju i išijas, a ukoliko mu se dodaju kamilica, lipa i kora vrbe, ublažava simptome gripa, upale gornjih disajnih puteva i reume.

Zova se koristi kod svih virusnih infekcija. Listovi ove biljke su otrovni i nisu jestivi, kao ni plodovi dok su zeleni zbog otrovnog glikozida. Plod se upoterbljava kao laksans i sredstvo za pojačano mokrenje i znojenje, zatim kod neuralgije i išijasa. Plodovi se za unutrašnju upotrebu mogu koristiti tek kada sazre i skuhaju se. Od ovih bobica se mogu spravljati džemovi i marmelade.

ŠIROM SVIJETA:

*U tradicionalnoj kineskoj medicini od zove se spravlja vino koje se koristi protiv reumatizma i traumatoloških povreda.

*U Njemačkoj se prave jogurti sa plodovima i cvjetovima zove, a u Italiji i Austriji cvjetovi zove se kuvaju ili prže, a potom posipaju šećerom u prahu ili cimetom, te se tako služe kao deserti.

*U Slovačkoj se od grana zove prave flaute, odnosno frule, a sličan instrument se pravi i u Mađarskoj.

*Zova se nekada vezivala konjima za rep, jer njen miris rastjeruje muhe.

ZANIMLJIVOST:

U zimsko doba kada se drvo ili žbun zove osuši na njemu se stvara gljiva koja se zove Judino uho (Auricularia auricula-judae), koja je izuzetno ljekovita. Tako se zove jer nevjerovatno podsjeća na ljudsko uho, a po vjerovanjima Juda se objesio o drvo zove. Gljiva se koristi kao lijek za poboljšanje krvotoka, kao i kod krvarenja. Smanjuje nivo holesterola i triglicerida u krvi.

Stara vjerovanja u magijske moći zove

*Zovi su u našem narodu pripisivane mnoge magijske moći. Smatrana je za sveto ili demonsko drvo. Vjerovalo se da u njenim krošnjama žive vile i iz tog razloga loša je sreća ukoliko neko posiječe drvo zove.

*U pojedinim krajevima zova je sađena u okolini štala i obora kao zaštita od zlih sila i vještica. Smatra se i da nije dobro zaspati pod zovom jer njeni opojni mirisi mogu potpuno da "izokrenu svijest" onoga koji spava.

*Stari Prusi su vjerovali da njihov bog Kait živi pod drvetom zove, dok se u Tirolu zova sadila na groblju. Ukoliko drvo sljedeće godine procvjeta, to znači da je duša umrloga otišla u raj.

*U starom Rimu, lica statua bogova tokom velikih praznika premazivana su bojom od bobica zove.

*U narodu se kaže da  tamo gdje raste zova ima podzemnih voda, te da je to mjesto pogodno za kopanje bunara.

Bilo da je sveto ili demonsko drvo, činjenica je da je zova veoma ljekovita biljka i da je puno korištena u narodnoj medicini.

RECEPTI:

Sirup (sok)

Svježi cvjetovi zove (tek procvjetali, nikako precvjetali) otkinu se sa peteljke te potope u vodu.  Na jedan litar prokuvane i ohlađene vode stavi se 20 cvjetova. Ostavi se da odstoji 24 sata. Procijedi se kroz gazu, a zatim se doda 700 g šećera, jedan limun i limuntus. To se ostavi da stoji još 24 sata. Potrebno je povremeno promiješati kako bi se šećer bolje rastopio. Nakon što je odstajalo, sipa se u flaše. Može da stoji do godinu dana, a ukoliko su cvjetovi ubrani u pravo vrijeme, sirup će biti kvalitetniji. Pije se razblažen.

Džem od bobica zove

Potrebno je: 1 kg zrelog ploda zove, 700 ml vode, 1 kg šećera, 1 kašika limunovog soka, 1 kašičica mljevenog cimeta

Plodove oprati i kuvati dok ne omekšaju, a zatim ispasirati (izgnječiti), potom procijediti. Vodu i šećer prokuvati, dodati procijeđeni sok od bobica i kuvati 45 minuta. Kada počne da se zgušnjava, dodati limunov sok i cimet i kratko prokuvati. Odmah sipati u tegle i dobro zatvoriti.

Slatki liker od zove

Za 1 l likera potrebno je: 300 g bobica crne zove, 300 g šećera, 1 kašičica limuntusa, 125 ml vode,  250 ml alkohola (96 odsto, iz apoteke)

Zova se pomiješa sa šećerom i limuntusom i ostavi da odstoji tri sata. Sve zajedno se stavi da se kuva kratko dok ne počne da vri (ne smije vriti), nalije se voda i sipa u flašu. Doda se alkohol, a flaša zatvori i ostavi da odstoji na sunčanom mjestu sedam dana. Poslije toga liker se procijedi kroz gazu i naspe u flašu u kojoj će stajati.

Pohovana zova

Pripremi se masa za pohovanje: 7 kašika brašna, 1 dl piva, 2 žumanjka, snijeg od dva bjelanca i so. Umiješa se žumance, pivo, so i brašno, a potom doda snijeg od bjelanaca i so. Oprane i osušene cvijetove zove uvaljati u brašno, a potom i u tjesto za pohovanje i spustiti u zagrijano ulje te lagano ispohovati. Ovo jelo se može jesti slano, ali ukoliko želimo možemo ga posuti šećerom u prahu ili u smjesu za pohovanje dodati dvije kašike šećera. Za četiri osobe uzeti osam cvjetova zove.

Najpoznatiji narodni nazivi za ovu biljku su:

bagza, baz, baza, bazgovina, crna zova, zova, zovika, crna jova, grubijan drvo, evropska jova, starac, abzov, obzova, bažovina, bazag, bazdov, bazovika, bazgovina, belika, bzovka, budzova, buzovka, zaovljika, zovik, zovljika, zofa, zoha, obzovka, ovzovina, pitomi boz, crna zovika

(nezavisne.com)

Protivgradna zaštita dejstvovala je sa 75 raketa nad Prijedorom, Banjalukom, Srpcem, Gradiškom, Dobojem, Modričom i Bijeljinom, saopšteno je iz "Protivgradne preventive Republike Srpske".
Tokom jučerašnjeg dana od 15.27 do 19.21 časova dejstvovale su 32 protivgradne stanice na području gradova Prijedor, Doboj i Bijeljina, te opština Gradiška, Laktaši, Srbac, Kozarska Dubica, Derventa, Modriča i Gradačac. 

Pljuskovima i grmljavinom prvo su bili zahvaćeni zapadni i centralni dio branjene teritorije, a kasnije i istočni. 

Strijelci su prijavili pojavu sugradica u jakom pljusku na području Banjaluke, Bijeljine, Gradiške i Modriče. 

Iz "Protivgradne preventive" napomiNJu da je ovo bilo 10 dejstvo u sezoni u kojoj su do sada ukupno ispaljene 354 protivgradne rakete.

(SRNA)

Godinama osnovne škole u BiH bilježe rapidan pad broja upisanih učenika, a uzroci tome, kako kažu direktori obrazovnih ustanova, su sve prisutniji trend iseljavanja naših građana na privremeni rad u Evropsku uniju i pad nataliteta.

"U ovoj školskoj godini u prve razrede upisana su 31.182 učenika, što je u odnosu na prošlu školsku godinu manje za četiri odsto", kazali su iz Agencije.

Stevica Đogazović, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola prijedorske regije, kazao je za "Nezavisne" da je, nažalost, i ove školske godine upisan manji broj učenika, a najčešći razlog je to što veliki broj đaka odlazi zbog toga što cijele porodice idu u inostranstvo.

"U zadnje vrijeme dešava se da za jedan dan po četiri učenika najave odlazak iz jedne škole zbog toga što se sele u inostranstvo", kazao je Đogazović i dodao da nekoliko područnih škola na teritoriji Prijedora koje su imale po tri odjeljenja sada nema nijednog upisanog učenika.

"Manji broj djece izazvaće i veliki problem u samom nastavnom procesu, odnosno to utiče i na broj nastavnog osoblja i na njihovu potrebnu normu", kazao je Đogazović.

Da u školske klupe u Brčkom svake godine sjedne manje đaka, kaže i Mara Matkić, šef Pododjela za predškolsko i osnovno obrazovanje Vlade Brčko distrikta.

"U svih 15 osnovnih škola u Brčko distriktu upisan je 661 učenik ove godine, a prošle godine to je bilo 614, dok smo prije deset godina imali i do 1.000 upisanih učenika", kazala je Matkićeva.

"Godinama imamo stagnaciju u brojnosti stanovništva, a u zadnje vrijeme veliki je broj ljudi koji se iseljavaju iz BiH", pojašnjava Matkićeva.

Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije, ističe da Banjaluka sigurno najbolje stoji u odnosu na druge gradove.

"Glavni faktor je upravo to što se rađa malo djece. Možda je jedan od faktora i to što se jedan broj učenika odselio", ističe Popržen.

Elvira Mijić, predsjednica Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije, kazala je da je u posljednjih sedam godina u cijeloj RS primjetan pad broja učenika za 25 odsto.

"Iako pronatalna politika nije u našem domenu, očigledno je da na tome treba raditi", ističe Mijićeva.

Dragan Mrdić, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola hercegovačke regije, ističe da je u Trebinju isti broj učenika već nekoliko godina unazad.

"Međutim, u Gacku i Bileći primjetan je pad broja učenika, a samim tim je i manje odjeljenja", kazao je Mrdić i dodao da je glavni razlog pad nataliteta.

Merima Šuta, direktorica "Šeste osnove škole" Mostar, ističe da u posljednjih deset godina broj učenika skoro pa stagnira, a sa druge strane ima i pozitivnih primjera, gdje je primjetan rast broja upisanih učenika.

Ekrem Jahić, direktor OŠ "Meša Selimović" Sarajevo, kaže da u njihovoj školi u zadnje tri godine imaju trend povećanja broja učenika.

Mala matura u RS

Ove školske godine mala matura će biti uvedena eksperimentalno u 21 osnovnu školu u RS, a polaganje će biti 6. i 7. juna.

"Testove iz srpskog jezika đaci će polagati 6. juna, dok će dan kasnije raditi testove iz matematike", kazao je Predrag Damjanović, direktor Republičkog pedagoškog zavoda RS.

(nezavisne.com)

U Finalu Evrolige igraće turski Fenerbahče i Real Madrid. Finale se igra u nedjelju, 20. maja od 20.00 časova u beogradskoj Štark areni.

U drugom meču prvog dana F4 turnira Evrolige "kraljevski klub" je slavio protiv CSKA sa 92:83 i tako priredio iznenađenje s obzirom na to da su Moskovljani bili blagi favorit na papiru.

U prvom polufinalu, poslije velike borbe, Fenerbahče je pobijedio najprijatnije iznenađenje sezone litvanski Žalgiris rezultatom 76:67.

Madriđani će u nedelju pokušati da dođu do desetog trofeja Evrolige u istoriji, a sa druge strane će biti Željko Obradović koji sa Fenerom želi da odbrani trofej i takođe stigne do dvocifrenog broja najvrjednijih titula.

Najbolji srpski teniser Novak Đoković plasirao se u polufinale Mastersa u Rimu poslije pobjede u dramatičnom trileru sa Keijem Nišikorijem - 2:6, 6:1, 6:3.

Đoković je izgubio prvi set, ali je uspio da se oporavi i stigne do prvog polufinala ove sezone poslije skoro dva i po sata igre.

Novak je na taj način drugi put u 10 dana savladao Japanca, ali ono što je važnije jeste što je obezbijedio duel sa velikim rivalom Rafaelom Nadalom u borbi za finale za koji će imati manje od 18 sati odmora.

To će biti 51. stranica najvećeg rivalstva u istoriji tenisa – srpski igrač vodi sa 26:24 u pobjedama, ali je nakon godina dominacije, "Bik sa Maljorke" povratio kontrolu i ubjedljivo dobio prethodni susret u Madridu prošle godine.

Što se tiče meča sa Keijem, on je imao dvije različite strane medalje. Prva je ona u uvodnom setu u kojem je osvajač 12 Grend slemova podsjetio na slabe mečeve iz ove i prošle sezone, mnogo griješio i donosio pogrešne odluke, dok je druga viđena u ostatku susreta.

Pošto je ubjedljivo izgubio prvi set, u drugom je počistio rivala, a u trećem imao više koncentracije i hrabrosti kada se meč lomio. Ono što će ga sigurno radovati jeste što je dobijao važne poene, za razliku od ranijeg perioda, ali i činjenica da se vratio prepoznatljivi žar i želja za nadigravanjem i pobjedama.

(b92)

Tokom vikenda u BiH se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

Sarajevo              +  20 ºC  

Banjaluka             +  22 ºC  

Bijeljina               +  22 ºC   

Bihać                   +  21 ºC  

Livno                    + 16 ºC

Mostar                 +  25 ºC 

Zenica                  + 20 ºC  

Trebinje               + 22 ºC  

Ponedjeljak

max  + 29 ºC 

min.  +7 ºC 

Utorak

max. + 30 C 

min.  + 7 ºC 

(nezavisne.com)

Kao što smo na našem portalu već najavili ovogodišnji Teatar fest počinje 26, a završava se 31. maja 2018. Najavu možete pogledati na linku https://dobojcaffe.com/doboj-i-regija/item/1879-ovogodisnji-teatar-fest-doboj-2018-otvara-glumac-milan-caci-mihailovic-26-maja

Pojedinosti o svakoj od predstavi, te datumu i vremenu održavanja, selektoru, žiriju, nagradama, pratećem programu, možete vidjeti na materijalu u sklopu ovog teksta. Cijena pojedinačnih karata je 7 KM, a cijena seta karata (karte za sve predstave) je 35 KM (jedna karta je gratis).

Do početka Teatra karte možete kupiti na blagajni Centra u vremenu od 8 do 15 časova i u večernjim satima od 18 do 20 časova.
U vrijeme trajanja festivala, karte će prodavati neposredno pred početak predstave, ukoliko ih bude na raspolaganju.