Klasici evropske književnosti

Ako rado volite da nestanete u svijetu knjige, koristite svaki slobodni trenutak za čitanje, sigurno je da već posjedujete listu djela “za pročitati”. No u modernom društvu hiperprodukcije, kada smo sa svih strana zatrpani informacijama i novim djelima i autorima, ponekad je teško napraviti dobar izbor i opredijeliti se za pravu knjigu.

Kada niste sigurni šta da čitate, ne znate na koju preporuku da se oslonite, pravo rješenje je okrenuti se klasicima. Najbolja djela evropskih stvaralaca koja su dio kanona svjetske književnosti opčiniće vas svojim vrednostima, stilom i narativom. Izvanredan prevod književnih tekstova i romana posjeduje odlike suptilnog tumačenja i dobrog poznavanja stilskih i jezičkih finesa. I upravo zahvaljujući umjetnosti prevođenja danas možemo uživati u nekim izuzetnim romanima koji zaista zaslužuju epitet klasika.

Bilo da želite da se uronite u avanture Servantesovog “Don Kihota” ili da zavirite u košmarnu distopiju “Proces” Franza Kafke, sastavili smo listu klasičnih evropskih romana koje ne biste trebali propustiti.

Fantom iz opere – Gaston Leru

“Fantom iz opere” je remek-djelo gotičke napetosti i horora koji drži pažnju do završetka knjige. Tajanstveni fantom proganja Parišku operu, praveći pustoš na sceni i van nje. Tek kada prelepa i talentovana mlada solistica Kristina bude na meti Fantoma, postaje jasnije koja je njegova prava motivacija.

Roman je objavljen prije jednog vijeka, tačnije 1910. godine, a inspirisan je jednim djelomično istinitim događajem iz 19. vijeka kada su korišteni skeleti bivših učenika jednog baletskog studija u Parizu. Knjiga je doživjela brojne filmske i pozorišne adaptacije, koje su takođe stekle status klasika u kinematografiji i pozorištu.

Tri musketara – Aleksandar Dima

Još jedan roman iz pera francuskog književnika poslužio je kao inspiracija stvaraocima širom svijeta. Uzbudljivim avanturama tri duhovita i hrabra vojnika podjednako su očarani i muški i ženski čitaoci, a može se reći da su “Tri musketara” Aleksandra Dime jedan od prvih istinski popularnih romana u istoriji književnosti. Djelo je samo u prvoj godini objavljivanja prevedeno s francuskog bezbroj puta, a broj prijevoda se već značajno povećao u 20. i 21. vijeku.

Iako je djelo napisano u 19. vijeku, a radnja smještena u 17. vijek, tačnije od 1625. do 1628. godine, ima sve elemente modernog uzbudljivog romana. U središtu priče su avanture musketara D’Artanjana i njegova tri prijatelja – Atosa, Portosa i Aramisa. Intrige na francuskom dvoru, neobični događaji u tvrđavi La Rošel, zlokobni kardinal Rišelje i prelepe dame francuskog društva opisane Diminim izvanrednim stilom okupiraju čitaočevu pažnju. Kao što je to slučaj sa romanom “Fantom iz opere” i “Tri musketara” su imala sjajne adaptacije na filmskom platnu.

Ana Karenjina Lav Nikolajevič Tolstoj

Zarobljena u nesretnom i dosadnom braku, Ana Karenjina se zaljubljuje u mladog i zavodljivog grofa Vronskog. Odbačeni od strane društva, dvoje ljubavnika bježe u Italiju, gdje je Ana izolovana od svih, osim naizgled uživa. No mogu li živjeti samo od ljubavi, bez porodice, sina i prihvatanja okoline?

U ovom romanu zadivljujućeg obima i veličine, Lav Nikolajevič Tolstoj, veliki majstor ruske književnosti, ocrtava tok ljudskog srca, ali ujedno daje presjek jednog društva i sve problema koji su u njemu aktuelni. Pitanje aristokracije, kmetstva, života na selu, ali i opšti, univerzalni problemi vječitog sukoba dobra i zla, morala i nemorala, bogatstva i siromaštva – samo su neke od tema kojih se Tolstoj dotiče iza tragične ljubavne priče.

Madam Bovari – Gistav Flober

Na sličan način kao što je “Ana Karenjina” uzdrmala rusku javnost, Floberovo delo “Madam Bovari” pomjerilo je horizont očekivanja u francuskoj književnosti i čitalaštvu u 19. vijeku. Gistav Flober prikazuje jednu, za to vrijeme, nesvakidašnju ženu, koja traži romansu izvan svog nezadovoljavajućeg braka. Opisujući preljubu, i donekle nezrela ponašanja Eme Bovari, Flober je doveo u pitanje očekivanja koje društvo imalo od žene. Umjesto krotke i pokorne supruge i porodične osobe, vidimo ženu čija je potraga za srećom izazvala ne baš odobravajuće postupke. Društvo je smatralo prikaz ovakve ličnosti nemoralnim, pa čak i bogohulnim, a rezultat je bio nacionalni skandal i zabrana knjige.

Premda savremenom čitaocu životna priča Eme Bovari neće djelovati skandalozna, činjenica je da je pripovijest o ženi koja traži izlaz iz braka bez ljubavi i dalje nevjerovatno relevantna.

Proces – Franc Kafka

Jedan od najpoznatijih romana evropske književnosti svakako je i Kafkin “Proces”, priča o zločinu i autoritetu – teme koje su upadljivo relevantne skoro 100 godina kasnije. Ovaj duboki psihološki horor ima eksperimentalni stil, kolebajući se između fantazije i stvarnosti. Čitalac osjeća neizvjesnost do posljednje stranice čitajući neobično djelo o čovjeku kome se sudi, a koji ne zna prave razloge i motive onih koji ga osuđuju.

Proučavaoci književnosti i kritičari pronalaze u izvjesnoj mjeri dozu autobiografskog u ovom romanu. Naime, imajući u vidu Kafkino češko, njemačko i jevrejsko nasljeđe i otuđenost u Austro-Ugarskoj imperiji, roman se zaista može tumačiti kao slika univerzalne čovjekove zarobljenosti i osjećaja nepripadnosti u svijetu.

Don Kihot – Migel de Servantes

Iako je objavljen na početku 17. vijeka, roman Migela de Servantesa o neobičnom vitezu Don Kihotu ne prestaje da intrigira čitaoce širom svijeta. Britka i satirična zapažanja o čovjeku i njegovom mjestu u društvu, doprinela su da se “Don Kihot” smatra prvim “modernim” romanom evropske književnosti.

U romanu pratimo originalan i svojevrstan komičarski duo – Don Kihota i Sanča Pansu, junake koji putuju Španijom u potrazi za avanturom. Parodirajući dugu tradiciju viteškog romana, Servantes zapravo slika društvo jednog vremena, ali i zakone života.

Pod tuđim utjecajem – Džejn Ostin

Lista klasičnih romana evropske književnosti nije potpuna bez imena književnice Džejn Ostin. Prepoznatljiva po djelima “Gordost i predrasude”, “Ema” i “Mensfild park”, Ostinova je svoja oštroumna razmišljanja o engleskom društvu, njegovim standardima, ali i položaju žene iznela u još jednom izvanrednom djelu – “Pod tuđim utjecajem”.

U knjizi se opisuje život i romansa En Eliot, neudate dvadesetsedmogodišnjakinje i zbog toga gotovo usedelice. En je u ranoj mladosti bila zaljubljena i vjerena za Frederika Ventvorta, ali je pod utjecajem prijateljice lejdi Rasel vjeridbu raskinula. Međutim, osam godina kasnije, En i Frederik se ponovo sreću, u nešto drugačijim okolnostima. On je sada bogat, pobjednički ratni heroj, dok je En “starija” i ne više tako dobra prilika za udaju, zbog finansijskih problema njene porodice. Da li će ponovo pronaći ljubav?

Prema mišljenju kritike, “Pod tuđim utjecajem” je najkontemplativniji, najromantičniji i vjerovatno nazreliji roman Džejn Ostin, a mnogi knjigoljupci su saglasni s ovom ocjenom.

Da li ste već pročitali neki od navedenih klasika? Koji od stvaralaca evropske književnosti su dosad zavredili vašu pažnju? Dodajte u komentaru svoje prijedloge.

Izvor fotografija:

1. https://www.pexels.com/photo/mug-on-top-of-stacked-books-13650913/
2. https://www.pexels.com/photo/white-book-page-on-brown-wooden-table-4273468/
3. https://www.pexels.com/photo/books-on-brown-wooden-table-3599208/

Proljeće je idealno vrijeme za uživanje na terasi ili balkonu, uz kafu ili čaj, i dobru knjigu. Ukoliko voliš da čitaš, ali nemaš vremena da pratiš književne tokove, mi smo tu da ti damo prijedloge. Ovog puta smo se bazirali na sjajne književnice koje su popularne posljednih godina.

Rumena Bužarovska „Moj muž“

Bužarovska je mlada makedonska književnica koja je posljednjih godina dobila značajne književne nagrade. Mnogo je čitana među ženama, a njena zbirka priča „Moj muž“ je njeno najpopularnije djelo. Riječ je o pričama iz svakodnevnog života, običnim ženama i njihovim muževima raznih profesija i karaktera, njihovim komplikovanim porodičnim odnosima i slično. Ukratko, u ovoj zbirci će se svaka žena pronaći.

Guzelj Jahina „Deca Volge“

Djela ove književnice su pobrala skoro sve važne književne nagrade u Rusiji. Kod nas su prevedena oba njena romana „Zulejha otvara oči“ (koji je i ekranizovan) i „Deca Volge“. „Deca Volge“ je drugi roman Guzelj Jahine koji govori o seoskom učitelju koji živi na obalama velike rijeke Volge u Rusiji i sam odgaja ćerku. Vrijeme radnje je Drugi svjetski rat. Priča je topla, emotivna, neobična i pritom začinjena neobično slikovitim jezikom ove mlade književnice.

Arundati Roj „Bog malih stvari“

„Bog malih stvari“ je priča o bogatoj indijskoj porodici iz 60-ih godina prošlog vijeka i njenoj teškoj sudbini. Priča prati dječaka i djevojčicu, blizance koji žive bezbrižnim životom ispunjenim običnim dječijim nestašlucima. Ali njihov život će se promjeniti kad im u goste dođe rođaka iz Engleske. Roman je bio bestseler i dobio Bukerovu nagradu.

Džesi Barton „Muza“

>

Ovo je roman koji zahtjeva punu pažnju čitaoca. Vrlo zanimljivo štivo sa mnoštvo radnje, ali i misterije. Držaće te zainteresovanom sve do kraja. U pitanju je spoj dvije priče, iz dva različita vremenska perioda: Španija 1936. i Engleska 1967. Jedno zagonentno umjetničko djelo će pokrenuti tajne iz prošlosti i povezati ove dvije priče.

Maja Anđelou „Znam zašto ptica u kavezu peva“

Maja Anđelou je bila afroamerička pjesnikinja, scenaristkinja i glumica. Imala je teško djetinjstvo koje ju je oblikovalo za kasniji život. „Znam zašto ptica u kavezu peva“ je njena autobiografija u kojoj opisuje rane godine svog života koje su obilježene rasnom diskriminacijom i seksualnim nasiljem. Majin život je svojevrsni simbol odrastanja crne djevojčice u Americi.

izvor:ultra.ba

Već znamo da čitanjem bildamo naš mozak i poboljšavamo mogućnost boljeg izražavanja u razgovorima. Međutim, istraživanja pokazuju da čitanje fantastike i fikcije kao žanrova knjiga, može pomoći u razvijanju još boljih jezičkih vještina, boljih verbalnih sposobnosti i mogućnost boljeg i kvalitetnijeg izražavanja u komunikaciji.

Prema novom istraživanju sa Univerziteta Concordia, ljudi koji čitaju fantastiku i fikciju, imaju bolje jezičke vještine od onih, koji ne odaberu ovaj žanr. Preciznije, ljudi koji čitaju bilo koju vrstu fantastike i fikcije mogu imati bolje jezičke vještine, a to čak uključuje čitanje epskih priča, nadrealnih priča o čarobnjacima, vilama, čudovištima, priče o dobru i zlu, magiji i slično.

Studija, objavljena u časopisu “Reading and Writing”, otkrila je da su ljudi koji su uživali čitajući beletristiku sa naglaskom na fantastiku i fikciju, postizali više rezultata na jezičkim testovima izražavanja i komunikacije od onih, koji su čitali samo da bi pristupili određenim vrstama informacija.

Istraživačica Sandra Martin-Chang, profesorica obrazovanja na Fakultetu umjetnosti i nauke, rekla je: “Uvijek je vrlo pozitivno i inspirativno, dati ljudima ohrabrenje da se upuste i što više uplove i udube u neki sadržaj fantastike, fikcije, nekih nerealnih svjetova, jer tako jačaju svoje verbalne sposobnosti izražavanja…”

Izvor: redtri.com

izvor:ultra.ba

Žene su oduvijek imale šta za reći, ali nisu uvijek imale pravo glasa. Iako smo i danas daleko od potpune ravnopravnosti polova, stanje se značajno popravilo, u odnosu na prošli vijek. A među prvim ženama koje su se izborile da mogu reći ono što žele, bile su pjesnikinje, književnice. One su kroz svoje pjesme, romane, priče i novele pisale istoriju ženske književnosti, a da toga nisu bile ni svjesne. Predstavljamo ti 5 književnica, koje su ostavile dubok trag u ženskoj književnosti i čija djela su uticala i dalje utiču na mnoge generacije.

Maya Angelou

Afroamerička pjesnikinja, glumica i aktivistkinja Maya Angelou, čija je karijera trajala 50 godina i čije citate svakodnevno viđamo na društvenim mrežama. Iza sebe je ostavila 36 knjiga, a najpoznatija je po svojoj prvoj autobiografiji „Znam zašto ptica u kavezu pjeva“. Tokom cijelog života je bila aktivistkinja za jednakost, toleranciju i mir, a njena djela i izreke i danas isnpirišu milione ljudi širom svijeta. Kao istaknuta aktivistkinja za građanska prava, družila se i sarađivala sa Martinom Lutherom Kingom, Nelsonom Mendelom i Malcolmom X.

Jane Austin

Jane Austin je poznata kao jedna od prvih ženskih autorki, koje je postigla značajan uspjeh i slavu. Jedna je od prvih, koja je žene učinila središnjom figurom u svojim romanima. U to je vrijeme mnogo uticala na englesku književnost, a danas njena djela značajno doprinose svjetskoj književnosti. Njeni radovi su i dalje predmet književnih studija – kako zbog svog istorijskog konteksta, tako i zbog njenih književnih tehnika. Njena najpoznatija djela su „Ponos i predrasude“, „Razum i osjećajnost“ i „Mansfild park“.

Agatha Christie

Književnica, čija su djela prevedena na 103 svjetska jezika i čije su knjige među najprodavanijim na svijetu. Upoznala nas je sa Hercuelom Poirotom, kojeg i danas milioni ljudi rado čitaju i gledaju kroz filmske interpretacije. Autorka je kriminalisitčkih romana i to ju je proslavilo, a manje je poznato da je bila uspješna i u pisanju drama i ljubavnih romana. Zanimljiva je činjenica da je prvu knjigu napisala zbog opklade – njena sestra je tvrdila da Agatha, nije u stanju stvoriti roman. Ova „kraljica krimića“ voljela je u svojim djelima pisati o uspješnim i emancipovanim ženama, dok je muško-ženske odnose bazirala na povjerenju i međusobnom uvažavanju.

Emily Dickinson

Autorka oko 1.800 pjesama, Emily Dickinson, smatra se jednom od najpoznatijih pjesnikinja, koja u velikoj mjeri utiče na pjesničku tradiciju i definiše smjer u kojem se ona razvijala nakon toga. Međutim, samo 10 njenih pjesama objavljeno je za njenog života, dijelom i zbog toga što je Dickinsonovo pisanje bilo vrlo nekonvencionalno za taj period. Tokom života, svega nekoliko njenih najbližih ljudi je bilo upoznato sa njenim talentom za pisanje, a tek nakon smrti, njena poezija joj je donijela svjetsku slavu. Ljubav sa kojom se susrela u ranim dvadesetim bila je zabranjena, jer je otac smatrao da mladić u kojeg se zaljubila nije bio dobar izbor, ali je ostavila dubok trag u njenim pjesmama i neki smatraju, da je zbog toga patila do kraja života.

Sylvia Plath

Književnica koja je bila velika feministkinja i umjetnica, ostala je zapamćena i po svojoj tragičnoj sudbini. Njen brak sa engleskim pjesnikom Tedom Hughesom, predstavlja jedan od najintrigantnijih odnosa 20. vijeka, koji psihoanalitičari i danas proučavaju i pokušavaju objasniti. Silvia Plath je pisala konfesionalnim stilom, odnosno iz duboko ličnog ugla, a djela je ispunjavala intimnim detaljima iz svog privatnog života. Oduvijek se zalagala za ženska prava kroz svoju književnost, a najpoznatija djela koja su ostala iza nje su „Stakleno zvono“, i „Arijel“.

izvor:ultra.ba

Želite li da postanete bolja osoba? Ako je odgovor potvrdan, trebalo bi da razmislite o tome da pročitajte neku knjigu.

Prema studiji koju je sproveo londonski Kingston univerzitet, ako redovno čitate, bićete ljubazniji i osjećajniji.

Testirana su 123 učesnika, koji su na početku istraživanja otkrili koje su njihove omiljene knjige, pozorišni komadi i TV programi.

Istraživači su procjenjivali njihove vještine u međuljudskim odnosima, uključujući i to da li su skloni pomaganju drugima i da li razmišljaju o tuđim osjećanjima. 

Istraživanje Univerziteta Kingston otkrilo je da se čitaoci knjiga ponašaju društvenije od onih koji preferiraju televiziju. 

Na ponašanje, međutim, ne utiče bilo koja knjiga, pošto tip literature ima ogroman uticaj na emocionalnu inteligenciju. 

Studija je otkrila da fanovi fikcije pokazuju pozitivno socijalno ponašanje, dok ljubitelji drame i ljubavnih romana imaju najviše razumijevanja. 

Ljubitelji nekih "eksperimentalnijih" knjiga pokazivali su sposobnost da vide stvari iz drugačije perspektive. Ljubitelji komedije su se pokazali najboljima u povezivanju sa drugima.

nezavisne.com

Ne vjerujte onima čiji je televizor veći od police za knjige - reći će vam neko od preostalih poklonika pisane riječi. Ali, nije svejedno šta se na toj polici nalazi. Štivo koje čitamo nas oblikuje, ostaje u nama djelić svijeta koji je pisac izmaštao, pa nije ni čudo da omiljeni žanr u literaturi mnogo govori o nama.

Klasici - Dostojevski, Andrić, Hemingvej... Nemate dilemu, predstavnici klasične literature su vaš prvi izbor. U školi ste vjerovatno ne samo čitali lektiru, već i uživali u svim obaveznim knjigama. Kad su međuljudski odnosi u pitanju, ne volite površnost, radije ćete jednu osobu upoznati suštinski, nego ćaskati sa mnogima. U svakodnevnom životu cijenite jednostavnost.