Savjet da je hladnoća dobra za zdravlje često se čuje, ali postoj brojne dobrobiti koje tijelo i um imaju od niskih temperatura.
Izloženost hladnim temperaturama, na primjer šetnja po hladnoći, ispunjava energijom koja se osjeća još satima nakon povratka u toplo. Da bi hladnoća imala takav učinak dovoljno je i kratko vrijeme pa je dobro uputiti se na brzo hodanje, prenosi portal Zadovoljna.
Ljudi koji pate od nesanice imaju višu tjelesnu temperaturu pa će spavanje u lagano rashlađenoj prostoriji, na idealnoj temperaturi od 16 do 20 Celzijusovih stepeni pomoći da bolje spavaju i oni koji pate od nesanice, ali i svi drugi.
Smeđe masno tkivo proizvodi toplinu i sagorijeva masnoće, a kod beba služi za regulisanje tjelesne temperature. Kod odraslih se smeđe masno tkivo nalazi u manjim količinama. Hladnoća podstiče sagorijevanje kalorija u njemu.
Po hladnoći i mozak radi bolje. Dokazano je da po visokim temperaturama ljudi mnogo rjeđe donose veće, složenije odluke. Toplo vrijeme brže iscrpljuje naše rezerve glukoze, a kako glukozu koristimo u mentalnim procesima, njezin nedostatak utiče na našu sposobnost donošenja odluka.
Zbog svježeg, čistog vazduha ovo doba godine idealno je za boravak u prirodi, duge šetnje i duboko disanje.
Po nižim temperaturama lakše je i ugodnije trčati. Istraživanja su takođe dokazala da se po hladnoći trči brže, što znači da se u kraćem vremenu može sagorjeti više kalorija. Pritom je važno obući se slojevito! (nezavisne)
