Kukanje je negativno ponašanje koje utiče na strukturu našeg mozga, a mnogi ljudi imaju naviku da se konstantno žale kada naiđu na probleme.
Osobe koje su negativne i sklone kukanju ne zadržavaju svoje misli i osjećanja za sebe već ih prenose na druge, odnosno traže nekog da ih sasluša. Njih ne treba izbjegavati niti kriviti, već ih razumjeti i pomoći im.
Postoje razni uzroci kuknjave – potrebna pažnja, nezadovoljstvo i drugi problemi.
Psiholog Skot Bea iz Klinike Klivlend kaže kako u većini razgovora koje Amerikanci vode prevladava kuknjava i žaljenje. Međutim, dodaje da je to donekle prirodno.
Obično primjećujemo stvari koje nam pogoršavaju stanje i kako kaže, to je vjerovatno povezano s našim davnim precima koji su stalno morali biti na oprezu, kako bi izbjegli različite opasnosti.
I prije nego što kažete da se nećete žaliti, pa meditirate, mislite pozitivno i uvijek pokušavate da pronađete nešto što je dobro za vas u datoj situaciji, vjerovatno se žalite i češće nego što mislite.
To je zamka u koju svi povremeno upadamo, ali osim što može pogoršati vašu sliku o situaciji u kojoj se nalazite, negativno razmišljanje vjerovatno može negativno uticati i na hemiju mozga, upozorava dr. Bea.Stoga, mijenjajte perspektivu i način na sagledavate stvari. Mi vam donosimo neke trikove koji će vam u tome pomoći.
Ponekad može pomoći malo prilagođavanje načina na koji izgovarate riječi.
Umjesto da kažete: ‘Moram oprati sudove ili baciti smeće i otići u radnju, vi recite: ‘Trebalo bi da odem u radnju.
Jednostavno, ako kažete ‘moram’ to će izgledati kao teret koji je pred vama, a ako kažete ‘trebalo bi – to je prilika koja je pred vama.
Naš mozak veoma snažno reaguje na način na koji koristimo jezik kad razgovaramo i način na koji koristimo jezik u svojim mislima, pa će njegova reakcija na ove dvije rečenice biti različita.
Kad vam kažu da nešto morate da uradite, vjerovatno ćete to učiniti teškom mukom. A ako vam neko kaže: ‘Treba mi pomoć oko…’ odgovarate s više entuzijazma.
“To nosi osjećaj da je to dobra prilika za nas, da je riječ o iskustvu od kog možemo imati koristi. Radi se o razlici između obaveze i izazova”, kaže dr. Bea.
Osim toga, pomaže i pozitivno razmišljanje, kao što je njegovanje zahvalnosti, čime se podstiče još više pozitivnog razmišljanja i misli.Osim toga, pomaže i pozitivno razmišljanje, kao što je njegovanje zahvalnosti, čime se podstiče još više pozitivnog razmišljanja i misli.
Sa druge strane, stalno kukanje i žaljenje čini nas osjetljivijim i ugroženijim, pa samo pojačava osjećaj negativnosti i straha. (stil)
