Dario

Kada prođe ovo, a proći će… Hoćemo li tada opet sve po starom? Je li ovo lekcija koju smo preskočili naučiti ranije? Alarm koji zvoni, odjekuje, pravi uzbunu da se probudimo, osvijestimo, trgnemo već jednom? Je li nam ovo pružena šansa da se zamislimo, preispitamo i donesemo odluku da ćemo, kada sve ovo prođe, ipak biti malo bolji ljudi? Ili barem – pokušati biti.

Kada prođe ovo, a proći će… Hoćemo li naći vremena? Onog istog vremena kojeg ranije ni za šta imali nismo. Da ne doručkujemo i ne pijemo kafu „s nogu“, da ne prekidamo razgovor nakon samo tri minute, da se sa djecom igramo, da ih ne čuvaju samo tete u igraonicama… Da se ne viđamo samo za krsne slave, poneke rođendane. Da ne gledamo u kese, kafu i napolitanke koje nosimo jedni drugima i čiji je sad red za posjetu.

Je li nam se sada upalila lampica iznad glave – šta nam je stvarno važno? Da sve ono materijalno za čim si grabio može nestati u jednoj sekundi, bespovratno. Da ne posjedujemo ništa. Da imamo samo jedni druge. A, reci mi, nezahvalni čovječe, malo li je to?!

Shvataš li sada, mali čovječe, koliko si mizeran i nemoćan? A mislio si suprotno – do ovoga vremena.

Želim ti, kada sve ovo prođe, da se smiješ, kao lud na brašno i da te boli uvo što će te čudno gledati. Da ne tražiš razlog za sreću jer, sada si barem shvatio, da je sreća porodica na okupu i dobro zdravlje onih koje voliš.

Želim ti, da ti najveća briga bude koga ćeš, kada ovo prođe prvog zagrliti. Izgnjaviti. Izljubiti.

Kada se sve ovo bude zvalo „juče“, kada o svemu ovome budemo pričali nekim novim generacijama, kada iza zatvorenih vrata ostavimo neizvjesnost, tugu, brigu, strah, paranoju… Kada otvorimo vrata nekim budućim, ljepšim vremenima, koji su na korak od nas…

Razmisli s kim želiš stvarati nove uspomene i ko te nasmije – onako, do suza…

Dok brojne zemlje širom svijeta jačaju mjere u borbi protiv koronavirusa u Švedskoj pristup nešto drugačiji - osnovne škole rade, kafići, restorani i barovi su otvoreni.

Takav pristup u odnosu na druge evropske zemlje u Švedskoj izaziva nedoumice - što ako se ne čini dovoljno?

- Ne smijemo dopustiti da se u Švedskoj ponovi patnja ljudi Vuhana i Bergama. To je rizik koji krši jedan od glavnih principa društva: da je svaki pojedinac vrijedan sam po sebi - napisao je u nedjelju urednik dnevnih novina Dagens Nyheter, pozivajući na strože mjere i više testiranja stanovništva.

Kasnije tokom dana je socijaldemokratski premijer Stefan Lofven u rijetkom televizijskom obraćanju pozvao sugrađane da „preuzmu odgovornost“ i slušaju preporuke vlade o radu od kuće i socijalnom distanciranju.

Švedske vlasti preporučuju svim rizičnim skupinama da ostanu doma. Dok su u Njemačkoj zabranjena okupljanja više od dvije osobe, u Švedskoj ne smije biti više od 500 ljudi.

Vlada u Štokholmu u utorak je primorala kafiće i restorane da ograniče svoje usluge samo na posluživanje za stolovima kako bi se kontakti između gostiju smanjili na minimum. No, za većinu život ide uobičajenim tokom.

U subotu navečer kafići i restorani u prijestolnici bili su puni, a i dalje se događaju gužve na ulicama tokom najprometnijih sati.

Ipak, kao i u drugim dijelovima Evrope, švedske granice zatvorene su za sva putovanja osim nužnih.

Švedski parlament radi na bržem usvajanju zakona koji će omogućiti zatvaranje osnovnih škola i vrtića ako će to biti potrebno.

Švedski mediji se pitaju zašto su vlasti preuzele ovakav pristup širenju virusa. Vlada im odgovara kako prati preporuke Agencije za javno zdravstvo i poručuje da je spremna.

Dodaje kako još uvijek nisu zatvorili osnovne škole jer su stariji građani ti koji moraju ostati doma, ne djeca.

- Čim Agencija zatraži da provedemo odluke, mi ćemo to učiniti brzo - objavila je sredinom marta švedska ministrica zdravstva Lena Halengren (Hallengren).

Povjerenje vlasti u zdravstvenu agenciju nije jedinstveno u švedskom društvu. Nekoliko stručnjaka i javnih ličnosti optužilo ju je da ugrožava živote ljudi.

Službeni Štokholm se djelimično opravdava pozivajući se na slučaj Ujedinjenog Kraljevstva koje je zauzelo sličan pristup prije no što je Downing Street postrožio mjere.

Pritisak na vlasti i agenciju raste, no ne odustaju od svog stava i odbijaju uvesti drastične mjere za koje tvrde da nisu dovoljno djelotvorne, a imaju prevelik utjecaj na društvo.

Johan Giesecke, bivši epidemiolog švedskog Nacionalnog instituta za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti, a sadašnji savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), čak je pozvao Šveđane da izađu van i uživaju u proljetnom suncu.

- Povedite prijatelja i hodajte s metrom udaljenosti. Nemojte grliti susjede. Ponesite si termofor i sjedite na klupi. Nezdravo je i sjediti kod kuće - rekao je za državnu televiziju SVT.

Do utorka je u toj skandinavskoj kraljevini koja broji otprilike 10 miliona stanovnika zabilježeno 2.272 slučajeva koronavirusa, od kojih je 36 osoba preminulo.

“Taksi solidarnosti”, akcija je humanih Banjalučana koji nude besplatne taksi usluge za medicinske radnike.
Objašnjavaju da će svi taksisti koji im se priključe, besplatno prevoziti zdravstvene radnike na teritoriji Banjaluke. Organizator ove akcije je član organizacije “Srpska solidarnost” iz Banjaluke, Duško Rožić koji je i koordinator akcije.

"Za sada imamo prijavljena četiri taksi vozača iz različitih taksi udruženja", kažu oni.

Svi zainteresovani taksisti koji žele da se priključe mogu da se jave lično Dušku Rožiću na broj telefona +38765365125.

Centar za mirovne studije iz Banjaluke od 24. marta 2020. godine putem internet video komunikacije nudi individualnu i grupnu psihološku podršku svim građanima Bosne i Hercegovine koji se trenutno nalaze u BiH ili u inostranstvu, posebno onima u izolaciji. 

„Želja nam je da u ovoj kriznoj situaciji ljudi znaju da nisu sami i da ćemo im putem Skajpa nastojati pružiti maksimalnu psihološku podršku sa ciljem očuvanja njihovog mentalnog zdravlja i savladavanja osjećaja bespomoćnosti.“ – kažu iz Centra za mirovne studije.
Svi zainteresovani građani kojima je potrebna ovakva vrsta podrške mogu slobodno da se jave na e-mail Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. i pošalju ID svog Skajp naloga, kako bi blagovremeno bili kontaktirani sa ciljem zakazivanja termina za online seansu.
Iz Centra za mirovne studije napominju da je svim građanima kojima bude pružena psihološka podrška diskrecija apsolutno zagarantovana.
U kriznim situacijama kao što je pandemija virusa Korona, psihološka podrška građanima je od presudnog značaja, kako bi se prevladali osjećaji tjeskobe i straha, te očuvalo mentalno zdravlje.

 

 

U periodu od 20 godina, dr Daniel Amen je napravio 70.000 tomograma ljudi iz 90 različitih zemalja i dokazao da svi možemo usporiti ili čak preokrenuti proces starenja.
Ljudski mozak je vrlo kompliciran. Sastoji se od 100 milijardi neurona, a broj veza između njih je veći od broja zvijezda. Ovaj organ sudjeluje u svemu što radimo. Njegov uravnotežen rad pruža nam zdravlje, blagostanje i mudrost. Međutim, mi svakodnevno gubimo 85.000 moždanih stanica. Ali ispostavlja se da određena vrsta života može to promijeniti.

Doktor Daniel Amen počeo se zanimati za tajne mozga kada je proučavao snimke svog mozga. Tada je imao 37 godina i shvatio je da njegov mozak ne izgleda zdravo. Daniel nije pio alkohol, nije pušio ili se drogirao, ali je imao nekoliko nezdravih navika: spavao je samo 4-5 sati dnevno, pio je gazirane sokove, imao višak kilograma i patio od kroničnog stresa.

“Bilo mi je žao mog mozga i želio sam ga poboljšati,” rekao je i od tog trenutka je počeo raditi na sebi, riješio se starih navika i usvojio nove, zdrave.

Osnovao je desetine klinika širom svijeta koje su proučavale moždane funkcije. U periodu od 20 godina, dr Daniel Amen je napravio 70.000 tomograma ljudi iz 90 različitih zemalja i dokazao da svi možemo usporiti ili čak preokrenuti proces starenja. Najbolji dokaz da je njegova teorija bila ispravna bila je poboljšanje njegovog vlastitog tomograma.

Naše svakodnevne navike mogu naškoditi ili pomoći našem mozgu. Najopasnije stvari za zdravlje mozga su povrede (nema ništa gore od lopte koja nas udari u glavu), droga i alkohol, gojaznost (kada se povećava težina, smanjuje aktivnost u mozgu), pušenje, visok krvni pritisak, dijabetes, toksini iz okoline, nedostatak fizičke aktivnosti, ovisnost o kompjuterskim igrama, prekomjerne količine kofeina, nedostatak sna, stres, sjedilački načina života i negativne misli.

Najbolja osobina mozga je njegova fleksibilnost. Zato svatko može poboljšati svoje zdravlje! A kako bismo to uspjeli dr Daniel Amen preporučuje slijedeće:

Stvorite pozitivne društvene veze, jer mi imitiramo navike ljudi s kojima komuniciramo.
Nikada nemojte prestati učiti nešto novo.
Vodite zdrav način života.
Uzimajte multivitamine i dodatke s ribljim uljem.
Proučavajte muziku.
Vježbajte.
Igrajte.
Spavajte najmanje 7 sati dnevno.
Trudite se razmišljati pozitivno.
Izrazite zahvalnost za život tako što ćete zapisati 3 stvari za koje ste zahvalni za svaki dan – ovo će vam pomoći bolje od bilo kojeg antidepresiva.
Meditirajte.
Jasan um podrazumijeva zdrav mozak. Da bismo ostvarili naše snove, naš mozak bi trebao raditi ispravno i učinkovito. Zato morate biti vrlo pažljivi prema svom zdravlju. Trebali bi se odreći svih svojih loših navika koje su štetne za vaš mozak i usvojiti one zdravije. “Čim naučite voljeti svoj mozak i oslobodite se loših navika, moći ćete koristiti ovaj organ u punom kapacitetu”, tvrdi Amen.

Naravno, svi mi znamo što su zdrave navike. Trebali bismo jesti zdravo, dobro spavati i imati pozitivan pogled na život. Trebali bi sve u životu graditi na ovakvoj osnovi. U početku može biti teško, ali brzo ćete se navići, a onda ćete primijetiti kako vam se život mijenja.

Upoznajte se, ova lepa devojka se zove Keli Bruk (Kelly Brook) – ona je model, glumica i … vlasnica idealne figure! Da, tako je, prema istraživanju Univerziteta u Teksasu, baš ova devojka ima savršeno telo. Prilikom istraživanja uzimani su u obzir takvi parametri kao što su visina, težina, dužina kose, oblik lica i druge osobine. Ispostavilo se da je figura, ka kojoj se većina žena odnosi kao „treba da smršam“, i jeste baš taj ideal, koji zrači zdravljem, lepotom, i privlači muškarce. Naučnici kažu: „Ova devojka zaista ima prirodan izgled, i savršena je u svakom pogledu“

Predlažemo vam da bacite pogled na na slike ove lepe devojke i i odgovorite na pitanje: da li se slažete sa mišljenjem naučnika?

 

 

 

 

 

Prije otprilike mjesec dana kada sam u društvu s poznanicima (a bilo je to muško društvo) na terasi jednog zagrebačkog kafića sudjelovao u zanimljivoj raspravi o braku i odnosima sa ženom, u trenutku kada sam istaknuo da sam i dalje sretan u braku i da nemam potrebu prevariti svoju ženu, pogodilo me nekoliko pogleda nevjerice i izraza lica koji su jasno otkrivali kako smatraju da sa mnom nešto nije u redu. Moram priznati da sam do sada nekako bio uvjeren da je sklonost muškaraca švrljanju malo pretjerana i da među muškarcima, prosjek onih koji su spremni prevariti ili već jesu prevarili ženu, i nije tako visok. Moja je slobodna procjena bila da na 10 muškaraca dolaze jedan ili dva takva. A sada mislim da sam bio naivan. Ono što me je zapravo iznenadilo je stav takvih muškaraca da o tome zapravo nemaju stav, nego je to nešto što je jednostavno tako. Da je to nešto s čime žive kao da je riječ o odlasku na posao, na tehnički pregled ili na roditeljski sastanak. Oni su si odredili da su brak/obitelj i tajni život dva odvojena svijeta iz kojeg ulaze i izlaze prema potrebi ili prilici. Kada govorim o prevari, onda pri tome ne mislim na novu romantičnu vezu ili neku zabranjenu ljubav, nego o iskorištenoj prilici za seks s drugom ženom koji se može, ali i ne mora ponoviti i na tome i ostaje, govorim o potrebi da muškarac ima “nekog sa strane”. Ne želim ulaziti u razloge zbog kojih se upuštaju u prevare, jer svaka medalja ima dvije strane i nikada ništa nije onako kako se čin na prvi pogled pa tako ni svaki odnos muža i žene, zajedno s njihovim problemima u odnosu, nije isti. Ali ono što je uvijek isto su posljedice koje iz toga proizlaze, a njih nema puno. To su prevara, rastava ili daljnji život u braku u kojem su se oboje prešutno pomirili da stvari nisu iste kao prije. Ovaj razgovor u muškom društvu s početka teksta, kada su me svi čudno gledali jer sam rekao da nemam potrebu prevariti ženu, sam spomenuo zato što je to zapravo bio poticaj da razmislim zašto se tako osjećam. Da pokušam otkriti koji su razlozi zašto sam i dalje sretan u braku. Što je u biti paradoks, jer se ja ne bi trebao osjećati drugačijim zato što sam sretan sa svojom ženom. Razlozi zbog kojih nemam potrebu prevariti ženu ne tiču se samo nje, već i mojih stavova, principa. Shvatio sam da sam možda i pomalo staromodan, ali zbog nekih razloga sam uistinu ponosan na sebe. Evo zašto sam i dalje vjeran svojoj ženi. Poštenje i čast Na dan kada smo se vjenčali, pogledao sam je u oči i dao joj svoje obećanje. Moja čast mi ne dozvoljava da to obećanje prekršim. I zato ću se uvijek truditi da na bilo koji mogući način spriječim ili popravim probleme koji bi mi mogli “olakšati” da prevarim svoju ženu. Kada je u pitanju naš odnos, nikada si neću dovoliti da mi se nešto ne da. Općenito mislim da muškarci danas premalo drže do svoje časti i poštenja. Ne govorim o njihovom ugledu, kako ih drugi vide. Govorim o integritetu koji osjećaju kada se pogledaju u ogledalo. A ja znam da mi se nikako ne bi svidjelo što vidim u ogledalu da sam prevario svoju ženu. Ja volim s njom razgovarati Sa svojom ženom mogu razgovarati o bilo čemu. I to nam je dio svakodnevice. Doslovno ne prođe niti jedan dan, a da mi ne sjednemo barem na pola sata i ne popričamo iskreno, u miru, o svemu što nam padne na pamet. Pod ovo ne podrazumijevam stvari vezane uz obitelj, djecu ili poslove. Moja žena ima predivan um i stvarno uživam u kvalitetnim razgovorima s njom bilo da je riječ o našoj politici, izbjegličkoj krizi ili problemu školske reforme. Ona drži do sebe i svog izgleda Nitko od nas ne izgleda onako kao prije 20 godina kada smo se upoznali, ali moja žena je i dalje predivna i fizički i psihički. Pazi na sebe, svoj izgled, redovito vježba, redovito hrani svoj um bilo da je riječ o knjigama ili istraživanju aktualnih stvari iz života. Uvijek kada ju gledam, ja sam svjestan da se s godinama mijenja, ali zajedno s tim godinama ja i dalje volim svaku njenu novu nepravilnost koja je svima nama neminovna kako starimo. I zato i dalje uživam s njom. Zbog nje se i ja trudim uvijek biti bolji i zato nikad nije dosadno :). Ona je moj dom Ništa se ne može usporediti s onim što smo moja žena i ja prošli, stvarali i gradili posljednjih 20 godina. Ono štoimamo, veza i prošlost koju dijelimo ima toliku snagu da je zapravo besmisleno uopće govoriti kako se s tim može usporediti neka mlada cura koja još ništa ne zna o životu osim što ima lijepo tijelo. Naravno, muškarac će uvijek pogledati lijepu mladu curu – pa nismo zombiji, ali ja sam uvijek svjestan što imam kod kuće. Uvjeren sam da su sve one priče kako ne mogu odoljeti, a posebno ono da su se zaljubili i da to nije pod njihovom kontrolom, budalaštine. Pa nemamo više 16 godina. Ono što ja smatram njenim manama nikad nije na prvom mjestu Prigovaranja, promjene raspoloženja, pogešne reakcije… postoji tisuću stvari koje su me znale iznervirati tijekom svih ovih godina. Ali one dođu i prođu i nikada nisam došao u situaciju da nju gledam kroz prizmu tih negativnih trenutaka jer znam koliko je sve ostalo vezano uz nju predivno. Znam koliko joj značim i ona zna što je ona meni Ovo je možda i najsnažniji razlog. Svako malo mi daje do znanja da me voli, da me cijeni i da smo ravnopravni i da je svjesna toga što imamo u životu. Isto tako se i ja prema njoj ponašam. Bilo da se radi o riječima, postupcima, pomaganju ili obavljanju zadataka. Ja nešto radim zbog nje, ona nešto radi zbog mene. Zajedno radimo za nas. Bliskost i intimnost Više se ni ne sjećam kada je ona zaspala, a da nije bila stisnuta uz mene ili na mojem ramenu. To je pravilo svake noći, bez obzira jesmo li došli kući u tri ujutro s tuluma ili smo zajedno večer provodimo uz film. Osjećaj bliskosti i intimnosti je nešto što se prožima kroz sve druge aspekte odnosa bilo da je riječ o komunikaciji, prepirkama ili povjerenju. Bez toga sve drugo počinje polako umirati. Smijanje Nakon 20 godina ona se i dalje smije mojem humoru do suza. Smijemo se zajedno. Ona misli da imam odličan smisao za humor, a ja je obožavam nasmijavati i mislim da je njeno lice ozareno osmijehom nešto prekrasno. Ovdje je sve jasno, zar ne? Dajemo si prostora tako da svoj mir žrtvujemo jedno za drugo Mi se međusobno jako dobro poznajemo. Ova stavka možda nije jasna na prvu i zato ću je pokušati objasniti na jednom primjeru. Bio sam s muškim društvom i svi smo malo previše popili. Druženje je bilo stvarno lijepo i ja sam se osjećao iznimno dobro i ugodno s tom ekipom. Bila je subota, dan za odmaranje. Nazvao sam suprugu i rekao da bi ih pozvao kod nas da nastavimo druženje. Znao sam da je ona imala planove za poslove po kući, ili se opustiti uz dobru knjigu. Ali, nakon par trenutaka šutnje preko telefona, samo je rekla – nema problema. Njena rekacija ne znači da je ona “poslušna ženica” ili da sam ja gazda u kući. Ona je to rekla jer je u tom trenutku osjetila koliko mi to znači i da će me to usrećiti. I dočekala nas je nasmijana i ozarena i družila se s nama. U zraku je bila samo pozitiva. Te sam se večeri opet zaljubio u nju. Ali ovo djeluje samo ako je obostrano. I zato, kada osjetim da njoj nešto puno znači i da će je to usrećiti, onda ću to uvijek napraviti bez obzira koliko zbog toga žrtvujem svoj mir i udobnost (pa makar to bilo i peglanje zavjesa). Sve ovo je razlog zašto je volim Ljubav između dvoje ljudi koji su dugo zajedno nisu samo riječi “volim te”, već tu ljubav čine svi ti razlozi zbog kojih imamo iskrenu potrebu izgovoriti ih ili pokazati da to osjećamo. Sjećate se da sam na početku teksta napisao kako su me u društvu neki muškarci čudno pogledali nakon moje izjave da nemam potrebe prevariti svoju ženu. Zapravo, više bih volio da se i oni ovako osjećaju. Tko zna, da sam to sve rekao tada, možda bi rekli da živim u oblacima, da sam papak, itd… Ali sam u jedno siguran, u sebi bi mi zavidjeli.

Epidemiolog prof. dr Branislav Tiodorović objašnjava kako se treba hraniti u trenutku kada je proglašena epidemija korone, jer je ključ odbrane zapravo – jak imunitet. – Najvažnije je unositi svakodnevno voće i povrće, hranu bogatu vitaminima. Svi potcenjuju zimnicu, a zaboravljaju da kiseo kupus ili pak turšija obiluju vitaminom C koji je u ovom trenutku jako važan. Obavezno svakoga dana konzumirajte zdravu hranu, ne preskačite obroke, neka budu sveži, zdravi, pojačajte ishranu kako biste ojačali imunitet da bi se organizam izborio sa virusom – objašnjava Tiodorović. Priprema obroka je jako važna, sveže voće i povrće potrebno je dobro oprati, a što se glavnih obroka tiče, oni bi trebalo da budu kuvani i spremljeni u vašoj kuhinji. – Generalno ne treba jesti brzu hranu i hranu sa kioska, sada naročito. Pripremite zdrav obrok i ponesite ga ukoliko idete na posao. Što se unosa vitamina i minerala tiče, ja sam lično za to da ih treba unositi prirodnim putem, odnosno zdravom i biranom ishranom – dodaje Tiodorović. Nutricionista Ivana Nikolić Jovanović kaže da je u ovom trenutku najvažnije jesti sve što je zdravo, voće i povrće obavezno, hranu bogatu vitaminima i mineralima, ali i uzimati napitke koji je će ojačati imuni sistem. Topla voda sa limunom – Za dobar imunitet dobro je piti čaj od đumbira sa limunom, važno je ne zaboraviti na unošenje tečnosti, a topla voda sa limunom nam je od višestruke koristi, jer nam obezbeđuje alkalnu sredinu. Uzimajte cveklu, u njoj ima gvožđa koje je jako važno za otpornost organizma, ne zaboravite crni i beli luk, celer, šargarepu – kaže nutricionista. U toku je uskršnji post, pa bi vernici koji poste trebalo da povedu računa o svojoj ishrani, jer se riba konzimira samo dva dana tokom 48 dana, a ostalo je pretežno na vodi i ulju. Zato je važno jesti pasulj, grašak, piti dosta tečnosti, ali ne zaboraviti na voće i povrće. – Jedite ribu, bogata je gvožđem, esencijalnim uljem, podiže imunitet. Dobro je jesti sočivo, hranljivo je, ima dosta kalijuma. Selen je dobro konzumirati, ali nema ga u našim namirnicama, nekada ga smo ga pronalazili u belom luku, ali bez obzira, ne zaboravite da jedete beli i crni luk, oni štite organizam – objašnjava nutricionista. Vitamin D i dobar san S obzirom na to da zbog pomenutih mera i izolacije neće biti izlaska iz kuće, za one koji obole od korone, ili pak one koji su u samoizolaciji, najbolje je korisiti hranu koja sadrži vitamin D. Vitamin D je jedan u nizu neophodnih supstanci kako bi telo nesmetano funkcionisalo, a posebno je važan za čvrstinu kostiju i dobro raspoloženje. Nedostatak vitamina D može izazvati i depresivno stanje, ali i neka oboljenja kostiju, kao i pad imuniteta. Izvor vitamina D nalazi se u goveđoj ili telećoj džigerici, žumancetu, ribi, pečurkama, mleku, pomorandži i tvrdim sirevima. – Preporučljivo je svakoga dana pripremati čorbe od raznog vrsta povrća jer povrće sadrži skoro sve što je potrebno za održavanje dobrog imuniteta i za jačanje već oslabljenog. Junetina je isto preporučljiva jer proteini životinjskog porekla sadrže esencijalne masne kiseline koje nam čuvaju imuni sistem. Ujutru jesti što više svežeg voća i povrća da bismo podigli nivo energije i pospešili bolje varenje zbog živih enzima iz voća i povrća. Izbegavati rafinisane sećere jer nam ničim ne pogoduju, naprotiv, ruše nam imuni sistem. Umesto slatkog, jesti sirove urme ili kakao, jer obiluje gvožđem – poručuje Nikolić Jovanović. Imunološki sistem je jedan od najvažnijih sistema u organizmu čoveka, a dobar imunitet je osnova za zdrav život. U čovekovom organizmu se svakodnevno vrši deoba miliona ćelija, a neke od njih imaju greške, ukoliko ih imuni sistem ne prepozna i ne ubije, nastaće bolest. Imunolozi savetuju da je bitno i spavati dovoljno. Takođe, provetravajte prostorije više puta u toku dana i pred spavanje. Imunološki sistem je jedan od najvažnijih sistema u organizmu čoveka, a dobar imunitet je osnova za zdrav život. U čovekovom organizmu se svakodnevno vrši deoba miliona ćelija, a neke od njih imaju greške, ukoliko ih imuni sistem ne prepozna i ne ubije, nastaće bolest. Imunolozi savetuju da je bitno i spavati dovoljno. Takođe, provetravajte prostorije više puta u toku dana i pred spavanje.

Iznenadne, nagle promjene temperature ostavljaju nas zatečenim, i mnogi od nas pitaju se da li zahlađenje ili visoke temperature utiču na koronavirus. Da li će na njega uticati snijeg koji je napadao u Srbiji? Pojedini virusi direktno su „ugroženi“ hladnim vremenom. Imaju opseg temperature na kojem opstaju, koji zavisi od njihovog omotača, odnosno sloja lipida koji okružuje virus. Upravo zbog ovog sloja važno je prati ruke sapunom, jer on razlaže masnu supstancu. Kada temperatura naglo opadne, to mijenja i ponašanje ljudske populacije. Ovo ima dvojako djejstvo – manje ćemo izlaziti, i manje biti u kontaktu sa ljudima napolju, ali ćemo i te kako biti u većem kontaktu sa onima sa kojima živimo. Australijanci su se nedavno ponadali da će zima koja stiže „ubiti“ koronu, ali su njihovi stručnjaci objasnili da nije tako. „Istraživanja o korona virusu i dalje traju, ali moramo da primijetimo da se on proširio po cijeloj planeti, bez obzira na to u kojoj klimatskoj zoni se nalazi. To sugeriše da virus nije toliko podložan promjenama temperature,“ rekao je pulmolog Tom Kocimbos iz Melburna. Virus su u veoma tople ili veoma hladne zemlje donijeli ljudi koji su doputovali iz žarišta, pa dosta toga zavisi od imunološke slike stanovništva, dodaje doktor Meri Šil sa Nacionalnog instituta javnog zdravlja i epidemiologije Australije. „Mi još uvijek ne znamo dovoljno o ovom virusu da bismo znali da li reaguje na vremenske uslove. Ali postoje indikacije da je presudno kakav imunitet imaju stanovnici neke zelje u kojoj virus hara, a ne to u kakvim vremenskim uslovima žive,“ navodi ona za Gardijan. Kineski stručnjaci su iznijeli svoje mišljenje da će epidemija u Srbiji biti stabilizovana za 29 dana.

Odnos broja zaraženih koronavirusom i umrlih od ove zaraze drastično se razlikuje od zemlje do zemlje, no posebno u oči upada relativno nizak broj umrlih u Njemačkoj u odnosu na broj zaraženih pa se postavlja pitanje šta je tome razlog. "Da budem iskren, mi još uvijek znamo premalo o ovoj infekciji da bi dali odgovor na to pitanje", rekao je za Njemačku novinsku agenciju (dpa) stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Richard Pebody. On kaže kako je nizak broj umrlih od posljedica zaraze koronavirusom u usporedbi s brojem zaraženih još uvijek "zagonetan". Smrtnost od koronavirusa u Italiji je dvadeset puta viša nego u Njemačkoj, govore aktualni podaci Univerziteta Johns Hopkins. I broj zaraženih je u usporedbi s brojem stanovnika nizak. Pebody, međutim, odbija direktnu usporedbu ove dvije zemlje. "Ne možemo miješati kruške i jabuke. Okviri u kojima se razvija epidemija se razlikuju od zemlje do zemlje", rekao je stručnjak WHO-a. Stepen epidemije Kao jedan od razloga različite smrtnosti u slučaju zaraze koronavirusom Pebody navodi trenutak nastupanja epidemije. "U Italiji i Španiji je epidemija vjerovatno počela ranije i dalje se razvila nego u Njemačkoj. Tamo su se prvi slučajevi pojavili mnogo ranije a da nisu bili otkriveni i tako se virus neprimjetno širio stanovništvom", kaže Pebody. Potom je trebalo nešto vremena da se uslijed infekcije razviju zdravstvene komplikacije. Neki pacijenti možda su proveli sedmice na intenzivnoj njezi prije nego li su neki od njih umrli. Starost S obzirom da mnoge zemlje nisu obavile dovoljno testova, možemo samo znati prosječnu starost onih za koje je dokazano da su zaraženi. No moglo bi biti mnogo mladih ljudi kod kojih postoji virus, a da im se nisu pojavili ozbiljni simptomi. Prosječna starost ljudi s koronavirusom u Italiji je daleko najviša u odnosu na mnoge druge zemlje, uključujući Njemačku. "U Njemačkoj je prosječna starost zaraženih 45, a u Italiji 63 godina", poručio je preko Twittera njemački demograf Andreas Backhaus. Backhaus je u članku objavljenom na internet stranici Medium naveo kako je uporedio Južnu Koreju i Italiju, upoređujući one dane kad su obje zemlje imale približno jednak broj slučajeva. U Južnoj Koreji skoro 9 posto potvrđenih slučajeva bili su ljudi preko 70 godina, dok je takvih u Italiji bilo preko 40 posto. Početkom ove sedmice 19 posto potvrđenih slučajeva zaraze u Njemačkoj bilo je staro 60 godina i više, dok je više od polovine zaraženih bilo između 35 i 59 godina. Testovi Podaci o starosti puno toga kažu o testiranju. Da je u Italiji više mlađih ljudi testirano, brojevi bi vjerojatno dali drugu sliku. Michael Ryan, koordinator WHO-a za pomoć u kriznim slučajevima, ukazuje na to da je velik broj slučajeva prošao ispod radara. "Njemačka je pak vrlo agresivna u strategiji testiranja tako da se možda otkriva više blagih slučajeva u ukupnoj brojci zaraženih", kaže on. Kvaliteta zdravstvene zaštite Kao posljednji argument stručnjaci WHO-a navode i opremljenost bolnica. Tu je Njemačka u povoljnijem položaju od svojih EU partnera. Što su bolnice bolje spremne za izbijanje zaraze, više će života biti spašeno", kaže Ryan, prenosi Hina. Tri su faktora ovdje ključna: broj kreveta u intenzivnoj njezi, je li na raspolaganju dovoljno zaštitne opreme i je li osoblje obučeno za brigu o pacijentima u intenzivnoj njezi. Italija je prije krize, sa svojih 60 miliona stanovnika, imala oko 5.000 kreveta na odjelima intenzivne njege. Od izbijanja epidemije postavljani su novi kreveti. Velika Britanija, s oko 66 miliona stanovnika, ima 4.100 kreveta u intenzivnoj njezi. Njemačka je daleko ispred njih, sa oko 28.000 kreveta na intenzivnoj njezi na 83 milijuna stanovnika, a ovaj broj bi se trebao udvostručiti kao odgovor na izbijanje zaraze.