umjenost

Dodavanje muzike na Instagram Story od nedavno je dostupno, pa svi korisnici te popularne aplikacije sada mogu u svoje objave dodaju muzičke pokrivalice.

Postupak je veoma jednostavan: Kada kreirate novi Story, potrebno je da, nakon odabira videa za upload, u opcijama odaberete opciju Muzika.

Tu ćete moći da odaberete muzičku pratnju iz muzičke baze koja će vam biti ponuđena.

Možete da koristite pretragu ili da skrolujete i tako odaberete pjesmu koju želite.

Instagram vam nudi i druge mogućnosti, kao što je npr. povezivanje na Spotify.

Međutim, ukoliko, još uvijek ne možete da pronađete opciju na svom Instgram nalogu, možete da sačekajte još nekoliko dana, ili da probate sa reinstaliranjem aplikacije, prenosi "Domino magazin".

Za više detalja o dodavanju muzike u  Instagram Story pogledajte video.

Jedna od glavnih svrha razvoja savremene tehnologije, kao i njenih glavnih prednosti, je to što njena primena ljudima treba da olakša život.

Postoje, međutim, i one situacije koje upravo tehnologija može dodatno da zakomplikuje.

A kada se to desi, ovi savjeti vam mogu biti od pomoći.

Zato je "USA Today" sastavio listu od 5 korisnih trikova za lakše snalaženje na internetu:

1. Problem sa tabovima

Svima se događa da u pregledaču imaju desetak i više otvorenih tabova, pa da slučajno zatvore onaj koji im je baš potreban.

Zato možete da otvorite istoriju pregledača i da ponovo otvorite tab odatle, ili to možete uraditi pomoću tastature.

Koristite kombinacije taster: Ctrl+Shift+T (Windows) ili Command+Shift+T (Mac).

2. YouTube - tačno vrijeme

Ako gled ate neki video na YouTube-u i hoćete da ga podijelite na tačno određenom vremenu, to nije teško uraditi.

Kliknite na "Share" dugme ispod videa, štiklirate "Počni od __ (određeno vrijeme)". Zatim, iskopirajte dobijeni link.

Na taj način, osoba koja uđe na video koji ste joj poslali, automatski će moći da ga vidi od vremena koje ste odabrali.

3. Suzite pretragu

Google pretraga može da bude prilično naporna zbog gomile rezultata koje će se pojaviti kao rezultat. Međutim, možete da je suzite tako što ćete rezultate pretraživati nešto samo u okviru određenog sajta.

Otvorite Google u svom pregledaču i ukucajte "site:", a zatim internet stranicu koju biste da pretražite.

4. Pomoć sa "skrinšotovima"

Pravljenje skrinšotova je postalo svakodnevna stvar, ali se često dogodi da vam je potreban samo jedan njegov dio.

Možete, naravno, da otvorite Paint ili sličan softver, ali možete i da koristitie programe koji su baš za to i namijenjeni. Tu mogućnost vam pružaju i sami operativni sistemi:

Windows 10: Start > Snipping tool Mac računari: Command+Shift+5

5. Opozovite poslat imejl

Da li vam se desilo da pošaljete imejl svima na mejling listi, a da je bio namijenjen samo jednoj osobi? Ako koristite Gmail, imate mogućnost to da ispravite.

Potrebno je samo da podesite vrijeme tokom koga možete da opozovete poruku. Da biste to uradili, odaberite:

Settings > Undo send > zatim podesite Send cancellation period.

(Teelegraf.rs)

Današnji internet pregledači dosta su napredniji nego što su to ranije bili. Integracijom sa različitim pretraživačima, postali su još savršeniji i sve brži kada nam je potrebno da dođemo do određnog sajta ili rezultata pretrage.

Često nam je dovoljno samo da unesemo neki osnovni pojam, pa da nam se pojavi cijeli link sajta. Dovoljan je samo jedan klik, da se nađemo na sajtu koji nam je potreban, pa ni ne obraćamo pažnju na samu adresu sajta.

A one, kao što je svima poznato, počinju sa svima poznatim "www", kao i sa još nekoliko slova ispred: "http" ili "https".

Tih četiri ili pet slova na koja baš nikada ne obraćamo pažnju, prave veliku razliku kada je bezbjedna upotreba interneta i čuvanju naših ličnih podataka u pitanju.

Skraćenica "http" označava "HyperText Transfer Protocol", odnosno protokol kojim korisnik interneta komunicira sa serverom od koga dobija internet signal, za šta koristi neki od internet brauzera (Chrome, Firefox, MS Edge...).

Kada se toj skraćanici doda i slovo "s" i ona postane "https" (a ispred adrese sajta se nalazi u obliku "https:// "), ona postaje jednstvena kombinacija sa bezbjednosnim SSL/TSL protokolom.

Drugim riječima, URL odnosno internet adresa ispred koje stoji "http" razmjena podataka između servera i računara korisnika se odvija bez zaštite, dok "https" označava bezbjednu, šifrovanu, razmjenu podaka koja je zaštićena od zloupotreba.

To jedno slovo "s" ne samo da pravi razliku kod "običnog" surfovanja internetom, već i, što je mnogo važnije, kod popunjavanja različith onlajn formulara ili plaćanja putem interneta, kada je zaštita ličnih podataka krađe ili hakerskih napada.

Generalno gledano, "https" su bezbjedniji, pa je povjerenje u njih veće, a i Google ih bolje rangira u pretragama. Sa njima ne bi trebalo da vam se dešava da vam internet pregledači izbacuju obavještenja i upozorenja o nebezbjednim lokacijama na intenetu, piše "Telegraf.rs".

Bitno je samo da upamtite da i sajtove koji koriste samo "http" protokol možete slobodno koristiti, ali se preporučuje da na njima ne ostavljate nikakve podatke, naročito ako su u pitanju brojevi računa u banci ili platnih kartica.

Veliki jubilej - 100 godina otkad je, 1920. godine u Parizu, objavljena Matematička teorija toplotnih pojava izazvanih sunčevim zračenjem, čiji je autor tadašnji profesor Univerziteta u Beogradu i potonji naučnik svjetskog glasa Milutin Milanković, biće obilježen 17. i 18. novembra svečanim i naučno stručnim skupom u Rektoratu umjetnosti u Beogradu i onlajn, najavili su organizatori.

U utorak, 17. novembra, u Rektoratu Univerziteta u Beogradu, uz poštovanje svih propisanih mjera zaštite u vezi sa aktuelnom pandemijom koronavirusa, biće priređen svečani skup i otvorena izložba Milanković naučnik i vizionar.

Dan kasnije, uz koordinaciju događaja iz prostorija Udruženja "Milutin Milanković", održaće se međunarodna naučno-stručna konferencija u onlajn formatu.

Tom prilikom će biti prezentovano 28 naučnih radova stručnjaka iz Srbije, Francuske, Mađarske, Austrije, Kanade, Belgije, SAD , Južnoafričke Republike i Crne Gore.

Program obiležavanja jubileja takođe čine: objava reprint izdanja Milankovićeve teorije iz 1920. godine, publikovanje rada dr Stele Filipi Matutinović Milutin Milanković i njegovo dijelo iz naukometrijske perspektive.

U planu je i izdavanje zbornika radova učesnika naučno-stručnog skupa, produkcija i premijerno prikazivanje dokumentarnog filma o nastanku Milankovićeve teorije, zatim, postavljanje ploče o proglašenju Univerziteta u Beogradu za istorijsko mesto od značaja za razvoj fizičkih nauka, ustanovljavanje nagrade "Milutin Milanković", kao i postavljanje izložbe o Milankovićevoj teoriji u zgradi Rektorata, u Mikrogaleriji Centra za promociju nauke i na još nekoliko lokacija od značaja za nauku u Beogradu.

Na svjetski dan klimatskih promjena, 4. novembra, u Mikrogaleriji Centra za promociju nauke postavljena je izložba posvećena Milutinu Milankoviću, što je ujedno označilo početak programa obilježavanja sto godina Milankovićeve teorije o klimatskim promjenama.

Mobilni telefoni su nam postali kao produžena ruka. Mnogi važni podaci se nalaze u ovim uređajima, pa zato ne bi valjalo da im je bezbjezdnost ugrožena.

Ovo je šest najčešćih znakova koji se pojavljuju kada vam neko hakuje telefon.

Restartuje se sam od sebe

Ne postoji nijedan razlog da se vaš telefon sam isključujei uključuje, ukoliko je sve u redu.

Dakle, primijetite da se restartuje sam od sebe, to može biti znak da vam je telefon ili "zaražen" nekim virusom, ili da je hakovan.

Ne možete da ga isključite

Nemogućnost isključivanja telefona još je jedan znak da je telefon možda hakovan.

Umjesto da se isključi kada odaberete tu opciju, često će otvarati različite aplikacije, osvetljenje će se samo od sebe mijenjati, i slično.

Brzo se zagrijava

Telefon se često brzo zagrije prilikom punjenja.

Mada to nije specijalno dobar znak, ako je to jedina situacija kada mu temperatura raste, onda ne morate da se brinete. Međutim, ako primijetite da se pregrijava iz čista mira i kada ga ne koristite, ili koristite neke osnovne aplikacije, bezbjednost može da vam bude ugrožena.

Nepoznati brojevi u pozivima

Kada pogledate nedavne pozive, da li prepoznajete sve brojeve telefona? Ukoliko to nije slučaj, onda bi trebalo da obratite pažnju i preduzmete mjere kako biste bili sigurni da vam je telefon bezbjedan, prenosi "Genmice".

Isto važi i za dobijanje poziva od nepoznatih brojeva iz inostranstva.

Visoka potrošnja mobilnih podataka

Vjerovatno sami koliko GB imate u svom paketu ako se postpaid korisnik, odnosno koliko interneta ste kupili ukoliko ste prepaid.

Ipak, nije loše da povremeno provjeravate potrošnju mobilnih podataka u aplikaciji svog operatera.

Ako primijetite neregularnosti - ovo može biti znak da ste hakovani.

Slučajne aplikacije na vašem telefonu

Izuzetno je često da se ljudima tek tako pojave nepoznate aplikacije na telefonu.

Ukoliko vam se ovo desi, dva razloga su vjerovatna - ili imate malware, ili vam je neko hakovao telefon. U svakom slučaju, ni jedno ni drugo nije dobro i vaši podaci su ugroženi.

(B92)

Danas je utorak, 10. novembar, 315. dan 2020. Do kraja godine ima 51 dan.

1444. - U bici kod Varne u Bugarskoj snage turskog sultana Murata Drugog do nogu su potukle poljsko-ugarsku vojsku poljskog kralja Vladislava Jagjela Trećeg, koji je u borbi poginuo, i erdeljskog vojvode Janoša Hunjadija, u srpskim narodnim pjesmama poznatog kao Sibinjanin Janko.

1483. - Rođen njemački vjerski reformator Martin Luter, osnivač protestantizma u Njemačkoj, najznačajniji među vođama evropske crkvene reformacije. Sin rudara, prema očevoj volji, počeo je da studira pravo, ali je ubrzo stupio u red avgustinaca. Izložio je 1517. godine zahtjev za reformu Crkve u 95 teza, koje je prikovao na vrata katedrale u Vitenbergu, i pozvao je na raspravu sve koji s tim nisu saglasni. Papa Lav Deseti isključio ga je iz rimokatoličke crkve, ali se njegovo učenje proširilo NJemačkom i zahvatilo sve društvene slojeve, pretvorivši se u široki narodni pokret protiv papske vlasti. Osuđivao je deformacije, licemerje i korupciju rimske crkve, posebno oštro nastojanje pape Lava Desetog da prodajom indulgencija, kojima su "iskupljivani" čak i budući grijesi, namakne novac za dovršenje hrama Svetog Petra u Rimu. Njegovo učenje se kasnije proširilo i na druge zemlje, a Luterovi spisi i prevod Biblije odlučujuće su uticali na stvaranje jedinstvenog njemačkog književnog jezika.

1493. - Rođen švajcarski alhemičar i ljekar Teofrast Bombast fon Hohenhajm, poznat kao Filip Aureol Paracelzus, pisac medicinskih i okultnih djela, koji je odlučujuće doprinio primjeni hemije u medicini. Osnovao je "jatrohemiju", pandan sadašnjoj hemoterapiji. Prvi je počeo da koristi kao lijekove sumpor, arsenik, opijum, soli žive, olova, gvožđa i bakra i da primjenjuje ljekovita kupanja solima.

1668. - Rođen francuski kompozitor i orguljaš Fransoa Kupren, centralna ličnost muzičkog života Pariza početkom 18. vijeka. Bio je dvorski klavsenista i muzički učitelj djece kralja Luja Četrnestog. Napisao je metodiku "Umjetnost sviranja na klavsenu" i značajan je kao kompozitor programskih klavsenskih svita u rokoko stilu, poput "Komada za klavsen".

1697. - Rođen engleski slikar Vilijam Hogart, izuzetan portretista i crtač fizionomija. Ostavio je relativno mali broj radova i uglavnom je slikao scene satiričnog i moralizatorskog karaktera iz života aristokratije.

1759. - Rođen njemački pisac, filozof, istoričar i teoretičar umjetnosti Johan Kristof Fridrih fon Šiler, pisac drama s revolucionarnim nabojem i najznačajniji njemački klasični dramatičar. Pobjegao je iz Virtemberškog vojvodstva u kojem je radio kao pukovski ljekar od 1780. do 1782, zatim je živio u Manhajmu i Lajpicu. U Vajmar je preselio 1787, gdje se sprijateljio s Johanom Volfgangom Geteom, zahvaljujući kojem je 1789. postao profesor istorije na Jenskom univerzitetu. Između 1795. i 1800. je izdavao časopise "Hore" i "Almanah muza". Djela: drame "Razbojnici", "Don Karlos", "Valenštajn" , "Vjerenici iz Mesine", "Demetrijus", tragedije "Fijeskova zavjera u Đenovi", "Spletka i ljubav", "Marija Stjuart", "Djevica orleanska", "Vilhelm Tel", balade "Polikratov prsten", "Jemstvo", "Ibikovi ždrali", istorijski radovi "Istorija otpadništva ujedinjene Nizozemske", "Istorija Tridesetogodišnjeg rata", filozofske i estetičke rasprave "O ljupkosti i dostojanstvu", "O uzvišenom", "O estetičkom vaspitanju čovjeka", "O tragičnoj umjetnosti", "O naivnom i sentimentalnom pjesništvu", epigrami "Ksenije".

1796. - Umrla ruska carica njemačkog porijekla Katarina Druga Aleksejevna, nazvana Katarina Velika (na fotografiji). Tokom vladavine od 1762. do smrti provela značajne reforme kojima je učvrstila centralnu vlast. U duhu prosvijećenog apsolutizma i pod uticajem francuskih filozofa i ideja prosvijećenosti otvarala je škole, pomagala nauku i umjetnost, modernizovala administraciju i sudstvo, uredila finansije, ukinula torturu, smrtnu kaznu zamijenila progonstvom u Sibir. Uspješno je ratovala protiv Poljske i Turske i Rusiji je pripojila Kazahstan, Gruziju, Jermeniju, Kamčatku, Krim, dio Moldavije i velike dijelove Ukrajine, Bjelorusije i Poljske. Omogućila je plemstvu da pojača iskorišćavanje kmetova i da do tada slobodne kozake potčinjava i pretvara u kmetove, što je izazvalo ustanak kozaka i seljaka od 1773. do 1775. pod vođstvom Jemeljana Pugačova.

1838. - Rođen srpski socijalista Živojin Žujović, prvi propagator i ideolog socijalizma u Srbiji. Ideje socijalista je prihvatio tokom školovanja u ruskom gradu Kijev, gdje je završio Duhovnu akademiju, zatim u Petrogradu i Minhenu na studijama filozofije. Objavio je više studija, rasprava i polemika i sarađivao u "Glasniku Srpskog učenog društva", "Letopisu Matice srpske" i u političkom listu "Srbija".

1891. - Umro francuski pisac Žan Nikolas Artur Rembo, preteča simbolizma i nadrealizma, čije pjesničko djelo nije obimno, ali je snažno uticalo na francuske i svjetske pjesnike novim pjesničkim jezikom i neuobičajenom metaforikom. Većinu pjesama je napisao prije 20. godine života - u 17. čuvenu poemu "Pijani brod". Kao pristalica Pariske komune napisao je više buntovničkih pjesama. Živio je lutalački i dugo boravio u sjevernoj Africi, gdje je trgovao i veoma se obogatio. Kroz literaturu je prošao kao meteor, ostavivši djelo koje je nagovijestilo simbolizam i nadrealizam i autentičnom pjesničkom vrijednošću inspirisalo mnoge pjesnike širom svijeta. Djela: pjesničke zbirke "Pjesme", "Iluminacije", "Boravak u paklu".

1901. - Rođen srpski pravnik Milan Bartoš, stručnjak za međunarodno javno pravo, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Bio je državni savjetnik i član mnogih delegacija Jugoslavije na zasjedanjima UN. Između dva svjetska rata je objavio "Stvarno pravo" i "Osnove privatnog prava", a poslije rata "Međunarodno javno pravo".

1910. - Osnovano Društvo za srpski jezik i književnost na inicijativu Pavla Popovića, Aleksandra Belića i Jovana Skerlića radi usavršavanja nastave srpskog jezika i književnosti u školama. Društvo je radilo do 1941, s prekidom u vrijeme Prvog svjetskog rata.

1919. - Rođen ruski inženjer Mihail Timofejevič Kalašnjikov, konstruktor najbolje automatske puške 20. vijeka AK-47, nazvane "kalašnjikov" prema njegovom prezimenu.

1925. - Rođen velški pozorišni i filmski glumac Ričard Dženkins, poznat kao Ričard Barton, koji se sjajnim talentom najprije nametnuo u pozorištu, igrajući karakterne uloge u dramama Viljema Šekspira, poslije čega je ostvario sjajnu filmsku karijeru. Filmovi: "Kleopatra", "Beket", "Ana od hiljadu dana", "Ukroćena goropad", "Dr Faust", "Komedijaši", "Trocki", "Sutjeska".

1928. - Regent Hirohito krunisan za cara Japana.

1938. - Umro turski državnik Mustafa Kemal, nazvan ataturk - "otac" moderne Turske, pod čijim je vođstvom 1922. zbačen posljednji sultan Muhamed Šesti, a 1923. proglašena republika, a on je bio predsjednik. Tokom 18 godina vladavine odlučnim reformama dramatično je izmijenio lik zemlje. Proklamovao je jednakost svih građana, provodio agrarnu reformu, donio savremene zakone, reformisao jezik i pravopis, ukinuo kalifat, zabranio nošenje fesa, zara i feredže, dao izborno pravo ženama. U spoljnoj politici je napustio panislamističke ekspanzionističke planove i razvijao prijateljstvo sa susjedima. Jedan je od tvoraca Balkanskog saveza 1934.

1938. - Fašistički italijanski režim Benita Musolinija prihvatio antisemitske zakone.

1942. - Savezničke snage u Drugom svjetskom ratu, poslije pobjede kod El Alamejna u Libiji nad Afričkim korpusom njemačkog generala Ervina Romela, očistile Egipat od nacističkih trupa i zauzele alžirski grad Oran.

1943. - NJemačke vlasti u Drugom svjetskom ratu, radi lakšeg upravljanja okupiranom teritorijom, uspostavile kvislinšku "Narodnu upravu" u Crnoj Gori.

1944. - Otkriveno da nacistička NJemačka upotrebljava novo oružje u Drugom svjetskom ratu - rakete "fau-2" protiv Velike Britanije.

1945. - Komunističku vladu Albanije priznale zapadne sile.

1973. - Državni sekretar SAD Henri Kisindžer doputovao u Peking, gdje je kineskim liderima prenio da su SAD odlučne da normalizuju odnose s Kinom što je prije moguće.

1975. - Vlada Jugoslavije i vlada Italije u Osimu potpisale ugovor o definitivnom rješenju graničnih i drugih pitanja između dviju zemalja. Ugovor su potpisali ministri inostranih poslova Miloš Minić i Marijano Rumor.

1982. - Umro ruski državnik Leonid Iljič Brežnjev, generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije i predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR, koji je vlast prigrabio 1964. zbacivanjem Nikite Hruščova i držao je do smrti. Doprinio je uspostavljanju dijaloga sa SAD poslije dugog perioda hladnih odnosa, ali je najviše zapamćen po onemogućavanju promjena nagoviještenih u vrijeme Hruščova, što je imalo višestruke pogubne posljedice za SSSR.

1989. - Počelo rušenje Berlinskog zida, koji je 28 godina bio simbol njemačke i evropske podvojenosti. Tim senzacionalnim potezom novog rukovodstva Istočne Njemačke započet je lanac događaja koji su u oktobru 1990. omogućili ujedinjenje Njemačke. Gradnja zida je započeta 13. avgusta 1961. prema ideji sovjetskog lidera Nikite Hruščova.

1989. - Generalni sekretar Komunističke partije Bugarske Todor Živkov poslije 35 godina na čelu vladajuće stranke podnio ostavku, a zamijenio ga je Petar Mladenov. Sedam dana kasnije je smijenjen i s položaja predsjednika Državnog savjeta Bugarske, na kojem ga je takođe naslijedio Mladenov, a ubrzo je isključen i iz Partije.

1990. - Vođa socijalista Čandra Šekar postao premijer Indije.

1994. - Irak formalno priznao Kuvajt kao suverenu državu.

1995. - Nigerijski vojni režim objesio devetoricu aktivista za ljudska prava, uključujući Ken Saro Vivu, vođu plemena Ogoni. To je izazvalo ogorčenje, posebno nekih afričkih zemalja, ali se Zapad zadovoljio uglavnom verbalnim osudama - zbog interesa kompanija koje u Nigeriji eksploatišu naftu i gas.

1997. - Predsjednik Rusije Boris Jeljcin i predsjednik Kine Jang Cemin potpisali deklaraciju kojom je okončan dugogodišnji pogranični spor dvije zemlje.

2000. - Stalni savjet OEBS-a donio odluku o prijemu Jugoslavije u punopravno članstvo OEBS-a, čime je SRJ postala 55-ta zemlja članica te međunarodne organizacije.

2007. - Preminuo američki pisac Norman Majler, dvostruki dobitnik Pulicerove nagrade.

2008 - Umrla južnoafrička pjevačica i svjetski simbol borbe protiv aparthejda Mirijam Makeba, poznata kao "Mama Afrika" i "kraljica afričke muzike". Gremi nagradu dobila je 1966. za album "An Evening with BelaFonte and Makeba" koji je snimila sa Harijem Belafonteom.

Bivša mis Univerzuma Olivija Kulpo (28) je uslikana bez grudnjaka na jahti u Kabo San Lukasu, a ono što joj je potom "ispalo" iznenadilo je mnoge.

Naime, manekenka je uživala u suncu na luksuznoj jahti sa svojom mlađom sestrom i prijateljicama, a onda je skinula gornji dio kupaćeg kostima kako bi što bolje osunčala grudi.

Sa njom je bila njena sestra Sofija Kulpo (23) i prijateljica, manekenka Devon Vindzor (26), a djevojke su se potpuno opustile i razgolitile.

To su sve zabilježili meksički fotografi, a kada su stigli nepoznati muškarci, Olivija je brzo obukla brushalter i sakrila grudi.

Ona je ostala u svom seksi, minijaturnom plavom bikiniju, ali joj se zatim desio još jedan "blam". Gaćice je toliko povukla u vis na kukove, da su joj se urezale u najintimniji dio tijela i svi su mogli da vide njene usmine, piše "Telegraf.rs".

Iako nije previše visoka i nema klasičnu "mršavu" manekenksku građu, Olivija je 2012. godine proglašena najljepšom i najseksipilnijom ženom na svijetu - za mis Univerzuma, a od tada je krasila mnoge naslovnice svjetskih magazina.

U posljednjih nekoliko mjeseci ona se zabavlja sa ragbistom Kristijanom Mekafrijem (24) i često objavljuje njihove zajedničke seksi fotografije na društvenim mrežama.

Postoji nekoliko znakova Zodjaka koji istinski vjeruju u ljubav, vole bezuslovno, duboko i ludo.

U vrijeme interenet spojeva i brzog ritma kojim živimo, postoje još uvijek oni koji se drže propisa "stare škole".

Možda im i nije lako dok strpljivo čekaju "ono pravo", ali istina je da čekaju.

Oni vjeruju u ljubav, a ne u zaljubljivanje. Dakle, evo 5 horoskopskih znakova koji znaju značenje ljubavi i vole ideju posvećenosti i dugoročnih veza.

Ovan

Teško im je da se otvore i da priznaju osjećanja. Ali, kad jednom to učine, nema povratka nazad. Ići će na Mjesec i natrag za osobu koju vole.

Bik

Oni su ljudi intime i otvoriće se tek kad slijepo povjeruju drugoj osobi. Jednom kad se zaljube, prevazići će sopstvene granice da usreće osobu koju vole.

Rak

Ili vole intenzivno ili uopšte ne vole. Rakovi su strastveni, ljudi koji se zaljubljuju ludo, duboko i beznadežno.

Vaga

Vage su romantičari starog kova. Ići će do bilo kojih nivoa da bi udovoljile voljenoj osobi i fokusiraće se samo na svoju bolju polovinu i njenu sreću.

Ribe

Ljudi rođeni u  znaku Riba su zatvoreni, ali kada se zaljube izaći će iz svoje ljušture i voljenu osobu uvek zasipati komplimentima.

(Telegraf.rs)

Sićušnu kapsulu sa porukom pruskog vojnika, koji ju je prije više od jednog vijeka poslao golubom pismonošom, pronašao je tokom šetnje jedan francuski par.

Poruka pješadinca stacioniranog u Ingershejmu detaljno je opisala vojne manevre i upućena je nadređenom oficiru, kaže Dominik Žardi, kustos muzeja Linž u Orbeju na istoku Francuske, prenosi Sky News.

Poruka je na njemačkom, a datum bilješke nije jasan, ali izgleda da je napisana ili 1910. ili 1916. godine. U to vrijeme, Ingershajm - sada u francuskoj regiji Grand Est - bio je dio Nemačke.

Par je šetao poljem u septembru kada su primjetili kapsulu. Odnijeli su je u muzej u Orbeju koji je posvećen jednoj od najkrvavijih bitaka Prvog svjetskog rata.

Žardi, koja je rekla da je ovo "izuzetno rijetko" otkriće, zamolila je njemačku prijateljicu da joj pomogne u dešifrovanju poruke, navodi se.

Vuhan je nekada bio simbol pandemije Kovida-19, ali život se od tada uglavnom vratio u normalu u ovom kineskom gradu sa 11 miliona stanovnika.

I ne samo to.

Na iznenađenje mnogih, Vuhan - u kom se prvi put pojavio korona virus SARS-CoV-2 u decembru prošle godine - bio je najposjećeniji grad u Kini tokom Nacionalne Zlatne nedelje, proslava koje traju od 1. do 7. oktobra.

Grad je imao skoro 19 miliona posjetilaca tokom praznika, prema brojkama Ministarstva za kulturu i turizam pokrajine Hubei.

Za to vrijeme, ostatak svijeta pogodio je drugi talas Kovida-19, koji je u nekim zemljama zarazio više ljudi nego prvi.

Ali na drugom kraju svijeta, u ovom "herojskom gradu", kako ga je nazvao kineski predsjednik Si Đinping, virus djeluje kao neprijatna i posebno daleka uspomena, ako je vjerovati zvaničnim podacima.

Kineska vlada tvrdi da u Vuhanu ne postoji ni jedan jedini zabilježeni slučaj virusa korona, ali razne organizacije i eksperti smatraju da ova izjava mora da se uzme s određenom rezervom.

"Preporod" Vuhana

U sklopu proslave Nacionalne Zlatne nedelje, vlasti su organizovale "fleš mob" na vuhanskoj željezničkoj stanici.

Na snimku događaja objavljenom na društvenim mrežama, vide se okupljene hiljade ljudi, kako pjevaju i mašu crvenom kineskom zastavom.

"Posle Kovida-19, Vuhan je preporođen snažniji i vitalniji", tvitovala je Hua Čunjing, zamjenica direktora Informativnog odjeljenja pri Ministarstvu spoljnih poslova nakon što je postavila promotivni video.

"Kako bi proslavili predstojeći Dan državnosti, ljudi su se u gradu okupili za fleš mob pjevajući 'Moja zemlja i ja'", napisala je ona.

Vivijen Vu, urednica hongkonške redakcije VVC-jevog servisa na kineskom, kaže da vlasti, uz pomoć državnih medija, pokušavaju da izgrade imidž da je u Vuhanu sve u redu.

"I do određene mjere, to je i istina: ljudi putuju po čitavoj Kini, a posebno u Vuhan", objašnjava ona.

"Jeste, djeluje kao da se grad vratio u normalu, ali za mnoge ljude i mnoge vlasnike firmi, stvari nisu kao prije, a među njima još uvijek vlada velika zabrinutost."

"Ali poruka koju dobijamo od kineske propagande je da je vlada uspješno uspostavila kontrolu nad pandemijom", dodaje ona.

Zaključno sa 26. oktobrom, Kina je zabilježila 91.151 slučajeva Kovida-19 i manje od 5.000 smrti.

SAD, čiji je broj stanovnika četiri puta manji, zabeležile su više od 8,5 miliona slučajeva zaraze i oko 225.000 smrti.

Vlasti provincije Hubei odlučile su da omoguće besplatan ulaz u više od 400 atrakcija do kraja godine.

"Ima novih slučajeva u Kini, ali izgleda da ih nema u Vuhanu. A ako ih i ima, vlada jasno stavlja do znanja da daje sve od sebe da efikasno i brzo spreči novu epidemiju", kaže Vu.

Državni podsticaj

Do vaskrsenja Vuhana kao omiljenog kineskog turističkog odredišta nije došlo pukim slučajem - to je posljedica podsticaja nacionalnih i regionalnih vlasti.

U avgustu su vlasti Hubeija saopštile da će oko 400 turističkih lokacija u pokrajini biti besplatne za posjetioce iz čitave zemlje od tog mjeseca pa do kraja godine.

I iako je broj posjetilaca na ovim lokacijama ograničen na 50 odsto maksimalnog kapaciteta a posjetioci moraju da budu podvrgnuti kontroli telesne temperature, reakcija je bila neočekivana.

Mnogi turisti koji su odabrali Vuhan tokom Nacionalne Zlatne nedjelje posjetili su istorijsku Kulu žutog ždrala u centru grada.

Turisti su se sjatili u atrakcije Vuhana, poput gradskog akvarijuma.

Aktuelna građevina, podignuta 1981. godine, jedna je od tih besplatnih lokacija.

Prema novinskoj agenciji Sinhua, najmanje 1.000 putničkih agencija i više od 350 hotela pridružilo se vladinoj kampanji nuđenja popusta posetiocima.

Pretvaranje Vuhana u turističko odredište može da se doživi kao demonstracija vjere kineskih vlasti u vlastite sposobnosti da izađu na kraj sa pandemijom.

To predstavlja i zlatnu priliku za davanje podsticaja poharanoj turističkoj industriji.

I pored brojnih nepoznanica u vezi sa virusom korona, znamo kako se prenosi i šta su simptomi.

Vladina "pobjeda"

Ali simboliše i pobjedu kineske vlade.

Vinsent Ni, ekspert za Kinu BBC-jevog Svetskog servisa, kaže da vlada možda zaista koristi Vuhan u propagandne svrhe, ali ističe da je kampanja "zasnovana na činjenicama" koje "pokazuju da se situacija popravila".

"Ljudi znaju da se Vuhan oporavio; niko ne bi posjetio grad da još uvijek ima korona virusa", kaže Ni.

Vuhan je postao međunarodno poznat po tome što je bio epicentar pandemije korona virusa.

"Kinezi su spremni da putuju u Vuhan, koji je bio epicentar Kovida-19 i to je, sa vladine tačke gledišta, pobjeda", dodaje on.

Uprkos znacima oporavka, Kineska turistička akademija predviđa da će 2020. godine prihodi od turizma opasti za 52 odsto, u poređenju sa 2019. godinom. Očekuje se da će broj domaćih putovanja opasti za 43 odsto.

A Vinsent Ni smatra da se stvari postepeno vraćaju u normalu, ali veliko je pitanje da li će taj oporavak potrajati.

"Kako se približava zima, javljaju se sumnje u to da li ćemo imati drugi talas u Kini ili ne", kaže on.

"Mislim da je ova neizvjesnost prisutna u glavama svih Kineza. Ali za sada ljudi uživaju u ukidanju mjera izolacije i u povratku 'normalnosti'."

Mač sa dvije oštrice

Ni kaže da se osjećanje normalnosti širi kroz čitavu zemlju i da se na ulicama viđa sve manje i manje ljudi sa maskama.

Za više od 20 miliona stanovnika Pekinga, glavnog grada zemlje, maske više nisu obavezne, na primjer.

Nošenje zaštitnih maski više nije obavezno u Pekingu.

"Ovo pokazuje da se situacija dramatično popravila, ali to može da bude i mač sa dve oštrice, zato što virus nije nestao", objašnjava on.

"Trenutno nemamo efikasnu vakcinu i ako ljudi spuste gard, drugi talas će biti katastrofalan."

Prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), Kina će biti jedina svjetska ekonomija koja će imati pozitivan rast ove godine, sa porastom BDP-a od svega 1,9 odsto - Kina je u prosjeku imala više od šest odsto rasta svake od prethodnih šest godina.

I iako se čini da njena turistička industrija počinje da nazire malo svjetla na kraju tunela, drugi sektori ekonomije i, iznad svega, prihodi najugroženije populacije, pretrpeli su težak udarac prethodnih mjeseci.

"Centralna vlada pokušava da vrati ekonomiju na noge, ali mladi ljudi u velikim gradovima ne mogu da nađu posao i nemaju novca ni da plaćaju stanarinu, tako da mnogi odlaze iz gradova", objašnjava Vivijen Hu.

"Možda mnogi ljudi putuju po čitavoj Kini, ali je neporecivo da se sjenka korona virusa i dalje nadvija nad njih", kaže Vu.

"Ljudi pokušavaju da vrate svakodnevni život u normalu, ali za to su potrebni vrijeme i istina. Prosto je teško steći objektivnu sliku onoga što se stvarno dešava."

(BBC na srpskom)