tolerancija

​Kada misliš da sama ne možeš. Kada si sigurna da nikome više nećeš biti potrebna. Kada sumnjaš u svoju u ženstvenost i privlačnosti. Kada misliš da su svi okolo u vezi, a samo ti si sama.

Kada je tvoja seksualnost uništena od prethodne veze, kada se bojiš da pokažeš svoje tijelo. I sama više ne želiš da ga gledaš. Kada misliš da više nikada nikoga nećeš sresti. Kada si zaboravila kako miriše muškarac. Kada mnogo mjeseci ili godina nijesi osjetila nježnost i toplotu bliskog tijela pored.
​Kada nemaš sa kim da podijeliš nešto i požališ se. Kada te niko ne štiti i ne ukazuje izlaz. Kada nema nikoga da te podrži i da ukloni bar dio odgovornosti koja te pribija za zemlju. Kada te tuga i očaj čine petnaest godina starijom. Kada si skoro povjerovala da ljubav se više neće dogoditi, i nagovaraš sebe da pristaneš na odnos bez obaveza.

Kada ti se sve ovo dogodi, počinješ da živiš. Sama. Za sebe. Zahvaljujući sebi. Kada otpustiš želju da budeš sa nekim, postaćeš slobodna. Počećeš da primjećuješ da je svijet više nego si vidjela ranije. Počećeš da osjećaš ljubav u sebi i oko sebe. Ne zato što te voli neko konkretno, već zato što živiš. Svijet ti je dao mogućnost da se inkarniraš, ispoljio najveću ljubav, na koju je sposoban.

Otvorivši svoje srce i izliječeći ga od rana, shvatićeš da muškarci žele ljubav isto tako kao i žene, i njih takođe plaši usamljenost. Tada prestaješ da se plašiš.

​Naučićeš da vidiš više, čuješ dublje, osjećaš finije. Naučićeš da istinski vjeruješ mudrosti Univerzuma i ne držiš se za to što odlazi. Shvatićeš da je život kao rijeka: isplivaćeš ako se opustiš i prestaneš da paničiš.

​Vjerovaćeš da će uvijek biti nešto drugo, samo treba da prestaneš da se držiš za prošlost i poznato. Poželjećeš da se oslobodiš nametnutih stereotipa i očekivanja drugih. Naučićeš da živiš sa tokom i da prihvataš tok. Naučićeš se poniznosti.

Kada postaneš svoja, više nećeš biti sama.

Kada imate snažnu majku, odmah učite da cijenite svoju vrijednost i učite da vam ne treba druga osoba u životu da biste bili srećni i uspješni.
Shvatate da imate sve što vam je potrebno da ostvarite svoje snove i da možete da blistate zbog sopstvenih zasluga. Shvatate da vas ljubav ili prijateljstvo ne mogu usrećiti ako se prvo ne osjećate dobro sa samim sobom.

Kada imate snažnu majku, učite da bez straha i stida prenosite svoje istine svijetu, od rane dobi učite da budete nezavisni, jer svijet nam ne ide na ruku.

Učite se da se borite i pobijedite sami, da vodite računa o sebi i brinete za svoje potrebe, jer znate da niko nije ovdje da živi svoj život umjesto vas.
Kada imate snažnu majku, učite da nije korisno poštovati druge ako preziremo sebe. Učite da volite i cijenite sebe, prije svih stvari, prije prijateljstva i ljubavi.
Znate da ćete biti sami sebi jedino definitivno društvo do kraja života, tako da biste trebali činiti najbolje što možete za sebe.
Kada imate snažnu majku, učite šta je prava ljubav. Učite da se prema ljudima u vašem životu odnosite pažljivo i posvećeno. Naučite razlikovati autentične odnose od toksičnih i prije svega, učite biti bliski sa ljudima koji vas poštuju.

Kada imate snažnu majku, naučite da budete jaka osoba, pa čak i ako plačete, jaki ste. Shvatate da čak i najjači imaju slabosti i trenutke sumnje i da snaga i slabost idu ruku pod ruku.

Kada imate snažnu majku, imate najbolji model koji treba da slijedite. Primer koji će vas svaki dan činiti jačim i srećnijim!

Digitalno doba nam je donelo mnoge prednosti i novosti kao i široku paletu novih zanimanja koja su nekada bila nezamisliva. Reč “ infulenser” je jedan od najkorišćenijih pojmova u proteklih par godina a koristi se da bi označila osobe od uticaja.

Šta znači influenser?

Na engleskom se ovi ljudi nazivaju i ,,social media influencers“ odnosno influenseri preko društvenih mreža. U našem jeziku je široko prihvaćena izvorna reč influenser pa se tako i upotrebljava. Influenser je osoba koja ima moć da utiče na svoje pratioce na društvenim mrežama zbog poverenja i kredibiliteta koje je izgradila . Upravo zbog tog kredibiliteta i svog brenda influenseri nude usluge raznim kompanijama kako bi njihove proizvode podigli na neki viši nivo, da budu poznatiji, popularniji a samim tim ukoliko ih promoviše neki poznati influenser u koga imaju poverenja, pratioci će i sami posegnuti za tim proizvodima. Infulenser svojom kreativnošću i autentičnošću, reklamirajući određeni proizvod, privlači pratioce „followers-e„ a kada dostigne određeni broj, kompanija stupa u kontakt sa influenserom sa ponudom za saradnju.

Jednostavno rečeno, ,,influenser“ je osoba koja na svom izabranom mediju govori o nekom proizvodu, radnji ili mestu, i za to je plaćena. Influenseri u socijalnim medijima su ljudi koji su izgradili reputaciju zbog svog znanja o određenoj oblasti. Oni objavljuju regularne postove na svojim društvenim platformama pomoću kojih prikupljaju veliki broj ljudi koji su zainteresovani da obrate pažnju na njihove postove. Reklamirajući određene proizvode, sadržaje, influenseri utiču na svoje pratioce da kupe ili makar razmisle o datom proizvodu što zavise od njihove upornosti da stvore poverenje kod svojih pratioca. Reklamiranje od strane influensera ima daleko veći uticaj od običnih reklama koja se pojavljuju na sajtovima a koje su često pretrpane sadržajima.

Influenseri iz ugla psihologije marketinga

Fenomen o influenser marketingu nije nov. Metoda korišćenja individue da se promoviše neki sadržaj je u upotrebi već nekoliko godina. Ono što se promenilo je način pristupa i tip osoba odnosno influensera koje kompanija angažuje. Strategija je danas visoko personalizovana a influenseri su danas dostupniji nego ikada. Sa što većim poverenjem kupaca u influensere, nije iznenađujuće što je ova marketing strategija postala mejnstrim i što se sve više upotrebljava.

Psihologija uticaja je omogućila da infulencer marketing postane toliko efektivan. Psihologija uticaja govori o konceptu da se na ljude može vršiti uticaj da sprovode određene akcije. Taj uticaj je najčešće na nesvesnom nivou, odnosno ljudi ga nisu svesni. Oni žele da budu drugačiji od drugih ali isto tako imaju potrebu da pripadaju nekoj grupi jer na taj način osećaju sigurnost. Ljudi prave izbore i odluke na osnovu drugih ili da bi se što bolje uklopili u društvo. Iz straha da ne donesu pogrešne odluke, oni pribegavaju sugestijama drugih najčešće svojim prijateljima ili onih koje smatraju stručnima, ekspertima. Upravu tu na scenu stupaju influenseri koji su izgradili poverenje kod svoje publike.
Brendovi vole influensere u socijalnim medijima jer oni mogu da kreiraju trendove i ohrabre svoje pratioce da kupe proizvode koje oni promovišu. Brendovima, kompanijama, PR-ovima je isplatljivije poslati paket sa proizvodima, pokloniti besplatno putovanje ili uplatiti određenu svotu novca osobi koja će ispromovisati njihove brendove nego da previše plaćaju za snimanje velikih kompanija. I tako sve više napreduje ovaj posao influencing marketinga. Influenseri ulažu puno vremena i truda da izgrade pozitivan, iskren i poverenjem obojen odnos sa svojom publikom.

Broj pratilaca je nekada bio glavni indikator, tj. mera da li je neko influenser ili ne. Što je taj broj veći to je influenser poznatiji. Međutim, sada se govori i o mikroinfluenserima – Instagram ličnostima koje nemaju veliki broj pratilaca (manje od 10.000), ali koji imaju „influence“, značajni uticaj na malom tržištu, veći od velikih influensera jer su pratioci postali sumnjičavi zbog njihove očigledne saradnje sa brendom, pa su počeli da gube kredibilitet kod targetirane publike.

Prema istraživanju Experticity, 82 % potrošača prihvataju preporuku mikro-influensera. Pošto mikro-influenseri imaju manji broj pratioca, lakše im je pristupiti. Postoje takozvane niše influensera– specifične oblasti u kojima vrše uticaje kao što su lepota, zdravlje, moda, igranje igrica, muzika, fitness lifestiles i mnoge druge. Brendovi više vole manje niše jer nemaju poverenja u osobe koje nisu stručne ni u čemu. Zbog toga influens marketing bolje funkcioniše sa mikro-influenserima. Priuštivost mikro-influensera omogućilo je pokretanje malih biznisa sa niskim budžetima. Mikro-influenseri su jedna od vrsta infulensera a pored njih postoje : blogeri, poznate ličnosti, industrijski eksperti i lideri koji imaju kredibilitet na osnovu svojih kvalifikacija, pozicija i iskustva. Blogeri su danas jako povezani sa infuenserima. Blogeri su osobe koje pišu blog-pisani tekst koji se prikazuje na veb-stranicama. Postoje visoko uticajni blogeri na internetu. Ukoliko popularni bloger pozitivno oceni neki proizvod u svom postu, to može dovesti do toga da pratioci požele da kupe i probaju isti proizvod. Još popularniji su vlogeri- čiji je glavni medijum video i koji kreiraju svoje kanale na YouTube-u (Jutjuberi).

Iako ovo zvuči kao izmišljen posao, zapravo je jedan od najtraženijih poslova današnjice. Ali i bez toga influenser je zanimanje sa kratkim rokom trajanja. Često nakon što se dosegne „vrh“ krene postepeno opadanja i broja pratilaca i uticaja. U današnje vreme je tehnologija toliko napredovala da jedna fotografija, jedan video ili post na društvenim mrežama ima višestruko veći uticaj i efekat na ljude nego bilo koja reklama na TV-u, u novinama ili bilbordima. Tako da tradicionalne marketing metode polako gube svoj sjaj. Influenseri su radikalno promenili način marketinga i reklamiranja. Nije nova činjenica da se određeni proizvodi povezuju sa poznatim i javnim ličnostima, već je upravo novo to da se proizvodi sada vezuju za „ljude iz naroda“ koji upravo svojim uticajem stvaraju poverenje kod mase ljudi. Ipak, većina stručnjaka smatra da su influenseri budućnost marketinga, jer se pokazalo da ljudi, a posebno mladi, uopšte ne veruju tradicionalnim reklamama. Ukoliko je ta reklama predstavljena od strane influensera, to je čini autentičnijom i samim tim ubedljivijom. Upravo ta potreba brendova da povrate izgubjeno poverenje potrošača postaje glavni razlog za ovako impresivan porast influens marketinga. Psihologija uticaja je dobar primer kako brendovi mogu da primene psihologiju da utiču na ljude da kupe njihove proizvode. Ovo čini da influens marketing bude toliko efektivan i popularan.

Svakodnevno se na online platformama javljaju novi influenseri, dok stari polako ali sigurno gube uticaj i značaj. Ovo se dešava zato što influenseri počinju da gube svoju autentičnost u masi ljudi koje nude iste ili slične stvari, gubi se kreativnost i iskrenost koja je nekada održavala pratioce.

Čini se da sve veću popularnost među društvenim mrežama zauzima Instagram, te su tako i influenseri najvećim delom ovde zastupljeni. U 2018. Instragram je važio za najpopularniju društvenu mrežu za marketing influens prema 92% marketara u studiji Linqia’s The State of Influencer Marketing 2018. Za Instagram važi da ga uglavnom koriste mlađe generacije ali sve masovnije počinju svi da ga koriste. Instagram je vizuelne mreža koja omogućava svakodnevnu komunikaciju kroz objavljivanje slika, videa, priča. U 2017.godini je zabeleženo 2.46 milijardi korisnika Instagrama a procenjuje se da će se do 2021. ovaj broj povećati na 3.02 milijarde.

YouTube platforma je koja sadržaje predstavlja kroz videe i tutorijale a influenseri imaju svoj kanal koji im omogućava da imaju lojalne pratioce jer oni koji žele da pogledaju ceo video, više su uključeni i angažovani u odnosu na druge platforme gde pratioci samo „skroluju“ sadržaje. Video sadržaji su visokog kvaliteta i neki mogu trajati i po 12 sati što pruža veliku slobodu i kreativnost da se neki sadržaj predstavi na željeni način. Generacije između 18. i 34. godina čine 2/3 korisnika YouTube platforme i oni gledaju YouTube videe više nego bilo koji televizijski kanal. Dominaija video sadržaja nije novost, primećno je da je u 2018. video dostiže potpuno novi level angažovanja. Stručnjaci procenjuju da će do 2020. video upotreba dostići 80%globalnog onlajn saobraćaja. 86% marketara koriste video sadržaje, sto ima dosta smisla kada se uzme u obzir da gledaoci 95% poruke prime putem gledanja videa.

Ako govorimo o veličini profila, među top influenserima na našim prostorima su Zorannah, Tamara Kalinić, Anna2Cats, Dunja Jovanić, Anastasija Ražnatović, Marija Žeželj, Jana Dačović, Ana Lazarević, Muđa, Baka Prase, Choda, Yasserstain, Lea Stanković, Stuberi, Ruža Rupić, Andrija Jo, Nađa Stanojević, Sara Jo, Miloš HD, Totemija, Minjina Kuhinjica…

Influens marketing je danas jedan od najbržih načina da se pridobiju kupci zbog sledećih benefita:

-Influenseri mogu da ostvare uticaj na potrošače skoro svih uzrasta. 70% tinejdžera subskrajbera na YouTube-u je izjavilo da više veruju mišljenju influensera nego poznatim ličnostima.

-To je najefektivniji način da se utiče na targetiranu publiku stvaranjem posebnih niša.

-Mnogi influenseri su aktivni na više razičitih socijalnih platforma-što omogućava da brend dopre do mnogo veće publike.

Potreba za influenserima iz ugla socijalne psihologije

Želja za pripadanjem je evolutivni proces, mi imamo urođenu želju da pripadamo grupi i da imamo vođu a takva hijerarhija je neophodna da bismo opstali. Hteli to mi ili ne, u našim je genima potreba da se konformišemo, da se uklopimo u grupu. Takav sličan proces se može videti danas u socijalnim medijima. Potrošači imaju tendenciju da prate glavne stvaraoce, inluensere koji dele vrednosti i interese koji su njima bliski. Pa tako kada oni objave neki proizvod, pratioci će prirodno hteti da ga poseduju kako bi bili slični sa svojim „vođom“ i time potvrditi svoje „članstvo“ u grupi. Ova tendencija je poznata kao socijalno potvrđivanje: tendencija da se neka akcija vidi prihvatljivijom ukoliko je i drugi sprovode. Ovo je deo Tajfelove teorije socijalnog identiteta(1979) koja govori da ljudi sebe vide sebe kao pripadnike grupi u kojoj usvajaju vrednosti i ponašanja grupe kako bi se što bolje uklopili. Prirodno, mišljenje članova iste grupe su vrednija od mišljenja članova neke druge grupe. Ukoliko na primer infuenser koga pratimo reklamira neki proizvod za negu kose, i drugi ljudi komentarišu o tome kako je taj proizvod dobar, to će nas ohrabriti da kupimo taj proizvod kako bismo se osećali da smo deo te grupe ljudi koji koriste isti.
Doktor Robert Cialdini opisuje u svojoj knjizi „Influence: The Psychology of Persuasion“ kako “mi vidimo ponašanje ispravnije u određenoj situaciji do onog stepena do kog vidimo da se i drugi ljudi tako ponašaju”. Još jedan njegov princip je reciprocitet. Reciprocitet znači da kada nam neko da nešto, bez obzira na njegovu vrednost, osećamo obavezu da mu damo nešto za uzvrat. Tako se publika oseća posebno ako im omiljeni influenser odgovori. Najznačajniji faktor je vreme kontakta. Naravno, da što više vremena provedemo sa nekim, veći uticaj će ta osoba ostaviti na nas. Isto se može reći i za socijanle medije-što više vrema provodimo prateći profil osobe kojoj se divimo-veći će uticaj ostaviti na nas. Znaci, sto više vremena posmatramo nekoga na socijalnim mrežama, pod većim smo uticajem onoga što oni objavljuju, pogotovo ako smo izabrali da ih pratimo od samog početka.

The Mere Exposure Effect-fenomen koji je otkrio socijalni psiholog Robert Zajonc in 1968, i koji kaže da kada su ljudi konstantno izloženi nečemu, vremenom će razviti preferenciju prema tome. Želja da živimo život sličan onome koji percipiramo kod influensera, navodi nas ka tome da počnemo da prihvatamo informacije koje oni objavljuju na svojim platformama.

Još jedan fenomen kojim se može objasniti utisak koji na na nas ostavljaju influenseri je halo efekat. Ovaj fenomen opisuje kako mi imamo tendenciju da stvorimo mišljenje o nekoj individui bazirano samo na jednom aspektu njihovog života. Tako publika gleda na influensere kao na eksperte u određenim oblastima.

Hipoteza o amplifikaciji govori o tome da poražavajući asertivnost i samopouzdanje u konverzaciji sa drugima, osoba će težiti da pojača i učvrsti to ponašanje. Na strani influensera koji su izgradili svoje ličnosti, ekspertnost u svojim oblastima im omogućava da povećaju svoju inspirisanu publiku. To znanje u određenoj oblasti ih vodi da održe svoju reputaciju kao influensere. Hipoteza o amplifikaciji u pravo govori o tome da što je influenser pouzdaniji u nekoj temi, to če biti ubedljiviji ljudima i biće uticajniji.

Iako influenseri imaju veliki broj pratilaca i povećanu popularnost, oni su „ljudi iz naroda“, „obični ljudi poput nas samih”. Tako da većina njihovih pratilaca žele da budu kao oni i da budu povezani sa njima tako da im influenseri služe kao model za oblikovanje sopstvenog ponašanja što osobama omogućava da se lakše ukolope. Razlika između uticaja poznatih ličnosti koji se bave tradicionalnim vidim marketinga i influensera na društvenim mrežama se ogleda u različitoj socijalnoj distanci. Pratioci osećaju da su bliskiji sa „ljudima poput sebe“ nego sa poznatim ličnostima jer influenseri svakodnevno dele informacije iz svog života pa čak i one najintimnije, kao što bi se očekivalo od svojih prijatelja. Sa druge strane poznate ličnosti imaju veću distancu u objavljivanju informacija i nisu toliko socijalno aktivni i kao posledicu toga ljudi se poistovećuju sa influenserima u koje imaju poverenja i teže da kupuju proizvode koji oni upotrebljavaju.

Iako pokušavamo da zanemarimo to, činjenica je da su potrošači osetljivi na privlačnosti gde nas prirodno privlače društveni, harizmatični i ljudi dobrog izgleda. Ove pozitivne povezanosti mogu se preneti na brednove sa kojima atraktivne individue rade tako da i brendovi u startu ostaju atraktivni. Ovo se odvija na nesvesnom nivou. Ovu „strategiju“ zapošljavanja privlačnih poznatih ličnosti koje reklamiraju luksuzne proizvode, komapanije decenijama koriste kako bi privukle veliki broj kupaca.

Koje su komponente psihologije uticaja?

Socijalni dokaz- radi se o tome da ljudi misle da ukoliko je nešto veoma rasprostranjeno ili ako to svi koriste, mora da je dobro ili ispravno.

Autoritet- vaspitavani smo da slušamo savete eksperta i da verujemo u njihovu tačnost. Pa tako ukoliko brend angažuje nekog eksperta ili fugure autoriteta ljudi će težiti da prihvate njihove preporuke bez da ih preispituju.

Simpatija-ovo se zasniva na konceptu da ljudi imaju tendenciju da prate osobe koje im se svidjaju. Ako neki vaš uzor preporuči određeni proizvod veća je verovatnoća da ćete to i kupiti.

Diskusija

Brz razvoj tehnologije dovodi nas svakodnevno do novih pojava među kojima je i pojam influensera koji se čini da ima dominantnu moć i uticaj na publiku koja ih prati. Marketari su oduvek koristili psihologiju kako bi uticali na potrošače da ih pridobiju, međutim ono što je novo jeste sve veća potreba za marketing influenserima. Međutim posao influensera je veoma odgovoran u smislu da utiču na veliki broj ljudi a što je još važnije: mnogi influenseri pripadaju grupi mlađih populacija i postavljaju čvrste vrednosti formiranja njihovih identiteta kao jedan od najbitnijih dela odrastanja. Činjenica je da deo našeg identiteta formiramo pod uticajem grupe kojom pripadamo i da težimo da se što bolje uklopimo. Isto tako naše odluke će velikim delom zavisiti od te grupe jer će na njih uticati ljudi koji su nam bliski, koji su i sami pripadnici te grupe, ljude u koje imamo poverenja. U ovom onlajn dobu ljudi se obično obraćaju onlajn influenserima kao vodiče u donošenju odluka. Influenseri služe kao model za oblikovanje sopstvenog ponašanja što osobama omogućava da se lakše uklope. Zbog svog kredibiliteta, influenseri su izgradili poverenje kod svojih pratioca koji su spremni da posegnu za uticajem svojih idola.

Da bi se izborili s nepovoljnom genetikom koja im nosi sklonost ka višku kilograma, srednjoškolci često srljaju u krajnost i zbog praznog tanjira se u osjetljivim godinama suočavaju s pothranjenošću.

“Čak možemo da vidimo regionalno gdje je najveća zastupljenost anoreksije i pothranjenosti što se tiče dobojske regije. Mi nemamo službe u bolnici koje se bave anoreksijom i bulimijom na taj način. Ne postoje u BiH posebne klinike za liječenje takvih poremećaja i onda je na roditeljima da prepoznaju da dijete ne unosi dovoljnu količinu hranjivih materija, da tijelo propada, da je to mala kilaža”, kaže Inga Marković, nutricionista u dobojskoj bolnici “Sveti apostol Luka”.

Ona dodaje da takva djeca vrlo lako manipulišu.

“I sa roditeljima i sa profesorima i sa doktorima, znaju slojevito da se oblače, da na sebe stave puno garderobe, gdje se u stvari ta njihova mršavost i ne vidi”, navela je Markovićeva.

Da li srednjoškolci znaju da procijene stanje svoje uhranjenosti i kako izgledaju njihovi dnevni obroci, ona je provjerila na predavanju “Feed your brain”, koje je za njih organizovano.
Sedamnaestogodišnja Sara Katica, učenica Medicinske škole, kaže da dok nije otkrila zdravu prehranu razne pite su bile njen glavni obrok, ali je odlučila da to promijeni, pa sada ovsenim pahiljicama započinje dan.

“Meni je ukusno, ja sam se navikla već, to mi je OK. Zbog izgleda, zdravlja, aktivnosti, trčim pa ne mogu baš da se hranim nezdravo, nemam onda energije za te sportske aktivnosti koje obavljam”, rekla je Katica.

Šesnaestogodišnji Stefan Stevanović rekao je da prije nije baš ni obraćao pažnju šta jedem dok nije shvatio koliko je bolesnih ljudi u svijetu.

“Preferiram više biljnu ishranu i manje termički obrađenu hranu”, priča nam on.

U zadnjih pet godina alarmantno je stanje i po pitanju gojaznosti, upozoravaju nutricionisti, ali pozitivno je to da roditelji sve više imaju svijest o tome kako tijelo djeteta treba da izgleda i na koji način treba da ga hrane.

“Mi majke imamo problem jer dok god smo mi odgovorne za ishranu naše djece to i može da ide u pravom pravcu. Od onog momenta kada djeca uđu u pubertet i od momenta kada počinju sami da odlučuju šta da jedu, tada se u stvari javljaju poremećaji u ishrani”, navela je Inga Marković.

„Zajednice različitih, ali ravnopravnih građana“

Ref: EU CDEC/20-003 17.02.2020.

I UVOD

Cilj projekta „Zajednice različitih, ali ravnopravnih građana“ je osnaživanje kapaciteta organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini kako bi postigli veći nivo njihove uključenosti u proces Evropskih integracija, fokusirajući se na povećanje socijalne uključenosti i nediskriminaciju osoba sa invaliditetom.

Specifični cilj: Povećana uključenost organizacija civilnog društva u procesu Evropskih integracija, kao i u procesu donošenja odluka na nivou BiH, sa akcentom na osnovna prava, društvenu uključenost i nediskriminaciju osoba sa invaliditetom

Očekivani rezultati:

R1: Povećani kapaciteti vezani za razmjenu iskustva i informacija, monitoring i javno zagovaranje dvije mreže organizacija osoba sa invaliditetom

R2: Povećana inkluzivnost drugih organizacija civilnog društva, koje nisu primarno organizacije osoba sa invaliditetom, kao i lokalnih vlasti

R3: Integracija osoba sa invaliditetom se zagovara i široko promoviše putem organizacije različitih zajedničkih aktivnosti koje uključuju OCD, medije, vlasti i javnosti, te uključivanjem u procese donošenja odluka

Ciljne grupe:

Osobe sa invaliditetom
Neformalna mreža žena sa invaliditetom
Mreža osoba sa invaliditetom UDAS
Organizacije civilnog društva, koje nisu primarno organizacije osoba sa invaliditetom
Predstavnici lokalne uprave
Predstavnici medija
60 osnovnih škola
20 javnih institucija
Mladi stručnjaci u polju podrške OSI, bez prethodnog iskustva
Široka javnost
Ciljne opštine

jačanje mreža osoba sa invaliditetom: Sarajevo, Tuzla, Banjaluka, Trebinje, Bijeljina
mapiranje pristupačnosti škola za osobe sa invaliditetom: Trebinje, Bijeljina, Bihać i Cazin
aktivnosti društva koja vode promociji i zagovaranje za poboljšanje integracije osoba sa invaliditetom: sve opštine u Bosni i Hercegovini
Trajanje projekta: 01.11.2018.-31.10.2021.

Sprovođenje projekta: Organizacija “UDAS” provodi projekat u partnerstvu sa Helsinškim parlamentom građana Banja Luka i Udruženjem građana ”Nesto Više” Sarajevo.

II Opis aktivnosti: Stručna praksa (Internship) – Sticanje dvomjesečnog radnog iskustva

UG Nešto Više u okviru EU CDEC/20-003 poziva nezaposlene mlade osobe sa završenim fakultetom koji svojim zvanjem mogu doprinijeti ostvarivanju prava osoba sa invaliditetom , kroz rad unutar organizacija ili udruženja koje imaju za cilj poboljšanje položaja osoba sa invaliditetom sa područja cijele Bosne i Hercegovine da se prijave za sticanje dvomjesečnog radnog iskustva.

Cilj ove aktivnosti je omogućiti nezaposlenim mladim osobama (ispod 30 godina starosti) sa završenim fakultetom sticanje dvomjesečnog radnog iskustva. Sve prijavljene osobe koje budu izabrane – ukupno njih 20 imati će priliku da u periodu od osam sedmica steknu radno iskustvo, radeći u udruženjima/organizacijama koja se bave poboljšanjem položaja osoba sa invaliditetom, u skladu sa njihovom diplomom.

Napomena: Stručna praksa je aktivnost koja nije priznata unutar zvaničnog kvalifikacijskog okvira („radne knjižice“).

Poziv je namijenjen nezaposlenim mladim osobama (ispod 30 godina starosti) sa završenim fakultetom različitih studijskih usmjerenja.

Svi izabrani aplikanti dobit će naknadu za svoj dvomjesečni angažman u ukupnom, bruto, iznosu od 880,00 KM, porezi na osnovu ugovora o djelu su uključeni u navedeni iznos.

Za odabrane korisnike projekta sprovest će se sljedeće aktivnosti:

Razvoj opisa poslova za angažman: Osoblje UGNV će zajedno sa poslodavcima razviti opis poslova za svaku izabranu osobu;
Dvomjesečna stručna praksa (internship): Svaka izabrana osoba radit će puno radno vrijeme tokom osam sedmica kod poslodavca po svom izboru i voditi će dnevnik u koji će unositi unaprijed definisane podatke;
III Način prijave

Zainteresovane osobe trebaju popuniti prijavni obrazac koji se može preuzeti na web adresi UGNV: https://nestovise.org/wp-content/uploads/2020/02/PrijavniObrazacPozivMladiStrucnjaciFinal.docx

i da isti pošalju na adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. naslovljen: “Prijava na poziv broj: EU CDEC/20-003“

IV Vremenske odrednice

Zainteresovane osobe trebaju poslati popunjen obrazac najkasnije do 28.02.2020. godine do 16h.

Konačni izbor odabranih kandidata izvršit će se najkasnije do 13.03.2020. godine, i samo odabrani kandidati će biti kontaktirani.

Napomena: Udruženje građana “Nešto Više” zadržava pravo da ne prihvati bilo koju ili sve od pristiglih prijava, i nisu obavezni da obrazlažu svoju odluku.

Ukoliko imate dodatnih pitanja tokom popunjavanja prijave, kontaktirajte nas na: ++387 (0) 65 514 031

Prijave pristigle nakon navedenog roka, neće se razmatrati.

Etički pravilnik o umjetnoj inteligenciji: Bosch utvrđuje smjernice tvrtke za uporabu umjetne inteligencije

„  Etički pravilnik o umjetnoj inteligenciji: Bosch za svoje zaposlenike utvrđuje smjernice i zauzima stajalište u raspravi o umjetnoj inteligenciji

„  Vodeća načela: Umjetna inteligencija mora biti sigurna, jasna i objašnjiva. Ljudi moraju zadržati kontrolu nad umjetnom inteligencijom.

„  Boschev glavni izvršni direktor Denner: „Cilj nam je da ljudi vjeruju našim proizvodima koji se temelje na umjetnoj inteligenciji.”

„  Udruživanja i partnerstva s ciljem povećanja vjere u povezane i inteligentne proizvode.

Stuttgart i Berlin, Njemačka – Bosch je utvrdio etička ograničenja za uporabu umjetne inteligencije (UI). Tvrtka je objavila smjernice za uporabu umjetne inteligencije u svojim inteligentnim proizvodima. Etički pravilnik Boscha o umjetnoj inteligenciji temelji se na sljedećem načelu: ljudi moraju zadržati kontrolu nad svim odlukama temeljenima na umjetnoj inteligenciji. „Umjetna inteligencija služi ljudima. Etički pravilnik o umjetnoj inteligenciji našim zaposlenicima pruža jasne smjernice za razvoj inteligentnih proizvoda”, izjavio je Volkmar Denner, glavni izvršni direktor Boscha, na otvorenju ovogodišnje konferencije Bosch ConnectedWorld (BCW) u Berlinu. „Želimo da ljudi mogu vjerovati našim proizvodima temeljenima na umjetnoj inteligenciji.”

Umjetna inteligencija tehnologija je od presudne važnosti za Bosch. Cilj Boscha je da do 2025. godine svaki Boschev proizvod bude opremljen umjetnom inteligencijom ili da se razvije ili proizvede s pomoću umjetne inteligencije. Tvrtka je postavila kao cilj osiguranje sigurnosti, jasnoće i objašnjivosti svojih proizvoda temeljenih na umjetnoj inteligenciji. „Povjerenje može nastati samo ako ljudi shvate da umjetna inteligencija nije crna kutija. To će povjerenje biti ključan čimbenik kvalitete u povezanom svijetu”, izjavio je Michael Bolle, glavni digitalni i tehnološki direktor Boscha. Cilj je Boscha proizvodnja pouzdanih proizvoda temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Boschev etički pravilnik temelji se na sloganu tvrtke „Tehnologija za život”, kojim se nastojanje za inovacijama povezuje s osjećajem društvene odgovornosti. Tijekom sljedeće dvije godine Bosch planira osposobiti 20.000 svojih zaposlenika za uporabu umjetne inteligencije. Boschev etički pravilnik o umjetnoj inteligenciji kojim se utvrđuje uporaba te tehnologije bit će dio spomenutog programa osposobljavanja.

Umjetna inteligencija ima ogroman potencijal

Umjetna inteligencija svjetski je pokretač napretka i razvitka. Na primjer, savjetnici za upravljanje iz konzultantskog društva PwC predviđaju da će do 2030. godine umjetna inteligencija povećati BDP u Kini za 26 posto, Sjevernoj Americi za 14 posto i za otprilike 10 posto u Europi. S pomoću te tehnologije mogu se svladati izazovi poput potrebe za klimatskim aktivnostima i optimizirati rezultati u nizu područja, kao što su prijevoz, medicina i poljoprivreda. Tehnologija obrađuje ogromne količine podataka iz kojih algoritmi izvlače zaključke koji postaju temelj za donošenje odluka. Znatno prije nego su uvedene obvezujuće norme EU-a Bosch je donio odluku da se aktivno pozabavi etičkim pitanjima koja proizlaze iz uporabe te tehnologije. Svoja razmatranja temelji na vrijednostima poput onih utvrđenih Općom deklaracijom o ljudskim pravima.

Ljudi moraju zadržati kontrolu

Prema Boschevom etičkom pravilniku o umjetnoj inteligenciji umjetna inteligencija ne smije donositi odluke koje imaju utjecaj na ljude bez ljudskog posrednika. Osim toga, umjetna inteligencija ljudima bi trebala služiti kao alat. U pravilniku se navode tri moguća pristupa, od kojih je svima zajedničko sljedeće: što se tiče proizvoda temeljenih na umjetnoj inteligenciji koje je proizveo Bosch, ljudi će zadržati kontrolu nad svim odlukama koje tehnologija donese. U okviru prvog pristupa umjetna inteligencija služi isključivo kao pomoć, primjerice za sustave podrške pri odlučivanju s pomoću kojih ljudi mogu klasificirati stvari ili živa bića (ljudsko odlučivanje). U okviru drugog pristupa (ljudska intervencija) inteligentni sustav donosi autonomne odluke koje ljudi mogu u svakom trenutku poništiti. Primjeri toga uključuju djelomično automatiziranu vožnju, tijekom koje ljudski vozač može izravno intervenirati u, primjerice, odluke sustava za pomoć pri parkiranju. Treći se pristup primjenjuje u sustavima kao što su sustavi naglog kočenja. Pri razvoju takvih inteligentnih proizvoda stručnjaci utvrđuju određene parametre kao temelj za odluke koje donosi umjetna inteligencija. Na sam postupak donošenja odluka ne mogu utjecati. Inženjeri mogu retroaktivno provjeriti djeluje li stroj u skladu s pravilima koja mu je zadao ljudski programer. Parametri se tada po potrebi mogu izmijeniti (ljudski nadzor).

Zajednička izgradnja povjerenja

Bosch se također nada da će svojim etičkim pravilnikom o umjetnoj inteligenciji doprinijeti javnoj raspravi o umjetnoj inteligenciji. „Budući da će umjetna inteligencija promijeniti svaki aspekt našeg života, takva je rasprava ključna”, rekao je Denner. Da bi se uspostavilo povjerenje u inteligentne sustave bit će potrebno više od tek tehničkih znanja i iskustva – potrebna je i bliska suradnja između odgovornih za donošenje političkih odluka, znanstvene zajednice i šire javnosti. Iz tog je razloga Bosch postao članom Stručne skupine na visokoj razini za umjetnu inteligenciju, tijela koje je imenovala Europska komisija kako bi se istražila pitanja kao što je etička dimenzija umjetne inteligencije. Tvrtka također istražuje sigurnu i pouzdanu umjetnu inteligenciju u sklopu svjetske mreže koja se trenutačno sastoji od sedam lokacija te u suradnji sa Sveučilištem u Amsterdamu i Sveučilištem Carnegie Mellon u Pittsburghu u Pennsylvaniji. Uz to, kao član i osnivač istraživačkog saveza Cyber Valley u pokrajini Baden-Württemberg, Bosch ulaže 100 milijuna eura u izgradnju kampusa za umjetnu inteligenciju, gdje će 700 stručnjaka iz Boscha uskoro surađivati s vanjskim istraživačima i zaposlenicima novoosnovanih društava. Naposljetku, cilj je Foruma o digitalnom povjerenju, povjerenstva koje je Bosch ustanovio, poticanje bliske suradnje među stručnjacima iz vodećih svjetskih udruženja i organizacija. Svih 11 članova tog povjerenstva sastaje se na konferenciji Bosch ConnectedWorld 2020. „Naš je zajednički cilj učiniti internet stvari sigurnim i pouzdanim”, izjavio je Bolle.

Više od 170 govornika i 80 izlagača

Bosch ConnectedWorld (19. – 20. veljače 2020.) okuplja više od 80 izlagača koji predstavljaju najnovije trendove i dostignuća u povezanom svijetu. Među više od 170 govornika su glavni izvršni direktor Boscha Volkmar Denner i glavni digitalni/tehnološki direktor Michael Bolle, kao i Roland Busch (zamjenik glavnog izvršnog direktora Siemensa), Axel Stepken (predsjednik upravnog odbora društva TÜV Süd) te Scott Guthrie (izvršni potpredsjednik odjela Microsoftove grupe Cloud + AI). Glavne značajke konferencije uključuju govore, glavnu izložbu i programerski maraton. Ove godine konferencija Bosch ConnectedWorld održava se sedmi put te je jedna od najvećih svjetskih međunarodnih konferencija posvećenih internetu stvari.

Kratak pregled: smjernice u Boschevom etičkom pravilniku o umjetnoj inteligenciji

• Slogan tvrtke „Tehnologija za život”, kojim se nastojanje za inovacijama povezuje s osjećajem društvene odgovornosti, odražava se u svim proizvodima Boscha temeljenima na umjetnoj inteligenciji.
• Odluke umjetne inteligencije koje imaju utjecaj na ljude ne smiju se donositi bez ljudskog nadzora. Ona bi umjesto toga ljudima trebala služiti kao alat.
• Želimo razvijati sigurne, izdržljive i objašnjive proizvode temeljene na umjetnoj inteligenciji.
• Povjerenje je jedno od temeljnih vrijednosti naše tvrtke te smo predani razvitku pouzdane umjetne inteligencije.
• Prilikom razvoja proizvoda temeljenih na umjetnoj inteligenciji vodimo brigu o zakonskim i etičkim načelima.

Kontakt za medije:

Marija Jurić,
Telefon: +385 1 295-80-68

Grupa Bosch vodeći je svjetski dobavljač tehnologija i usluga. Zapošljava oko 403.000 zaposlenika diljem svijeta (podaci od 31. prosinca 2017.). Prema preliminarnim brojkama u 2019. godini tvrtka je ostvarila promet u iznosu od 77,9 milijarde eura. Djelatnosti grupe podijeljene su u četiri poslovna područja: Mobility Solutions, Industrial Technology, Consumer Goods i Energy and Building Technology. Kao jedna od vodećih tvrtki za internet stvari Bosch nudi inovativna rješenja za pametne domove, pametne gradove, povezanu mobilnost i povezanu proizvodnju. Bosch primjenjuje svoju stručnost u tehnologiji senzora, softveru i uslugama, kao i vlastitom oblaku za internet stvari da bi svojim korisnicima iz jednog izvora pružao povezana rješenja iz više domena. Strateški je cilj Grupe Bosch osmisliti rješenja za povezani život. Inovativnim i inspirativnim proizvodima i uslugama Bosch unapređuje kvalitetu života diljem svijeta. Ukratko, Bosch proizvodi „Tehnologiju za život”. Grupa Bosch sastoji se od društva Robert Bosch GmbH i otprilike 440 podružnica i regionalnih društava u 60 zemalja. Boscheva globalna mreža proizvodnje, inženjeringa i prodaje te prodajni i servisni partneri tvrtke pokrivaju gotovo sve zemlje svijeta. Osnova rasta tvrtke u budućnosti njezina je snaga inovacije. Bosch zapošljava oko 72 000 zaposlenika u istraživanju i razvoju na 125 lokacija diljem svijeta.

Tvrtku je 1886. godine u Stuttgartu osnovao Robert Bosch (1861. – 1942.) kao „Radionicu za preciznu mehaniku i elektrotehniku”. Posebna struktura vlasništva tvrtke Robert Bosch GmbH jamči poduzetničku slobodu Grupe Bosch i omogućuje joj dugoročno planiranje i poduzimanje značajnih početnih investicija s ciljem osiguranja budućnosti tvrtke. Ukupno 92 % udjela u tvrtki Robert Bosch GmbH u vlasništvu je dobrotvorne zaklade Robert Bosch Stiftung GmbH. Većinu prava glasa ima industrijski trust Robert Bosch Industrietreuhand KG. Funkcije poduzetničkog vlasništva izvršava trust. Ostatak poslovnih udjela u vlasništvu je obitelji Bosch i tvrtke Robert Bosch GmbH.

Dodatne informacije dostupne su na internetskim stranicama www.bosch.com, www.iot.bosch.com, www.bosch-press.com, www.twitter.com/BoschPresse.

Novigradska tvrtka Aminess hoteli i kampovi, u čijem je vlasništvu više hotela i kampova u Istri i Dalmaciji, i ove je godine nositelj certifikata Poslodavac Partner, prestižnog priznanja dodijeljenog za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima. Sanja Žužić, voditeljica ljudskih resursa Aminess hotela i kampova, primila je certifikat Poslodavac Partner od Aleksandra Zemunića, člana Uprave tvrtke SELECTIO.
U postupku certifikacije, posebno su se istaknuli aktivnostima i projektima u području brige o zaposlenicima i jačanja brenda kompanije. Tako je Aminess razvio Aminess HUB, edukativnu platformu koja povezuje skup internih edukacija s ciljem razvoja zaposlenika na svim razinama, a obuhvaća tri različita područja edukacije - Aminess Gourmet LAB, Aminess Smart i Aminess PRO. Primjerice, u sklopu koncepta Aminess Gourmet LAB njihovi zaposlenici svake godine imaju prilike raditi s vrhunskim gostujućim chefovima iz Hrvatske i regije kako bi ostali u korak sa zahtjevima gostiju i tržišta.
„Kroz projekt Aminess HUB i suradnju s najvećim profesionalcima želimo našim zaposlenicima omogućiti usavršavanje te dati priliku da uče od najboljih i tako grade svoje samopouzdanje, a time i kvalitetu usluge. Osiguravanje kvalitete usluge i edukacija zaposlenika nužni su kako bi kontinuirano podizali visoku kvalitetu ukupne ponude za naše goste i strane turiste. Stvaranjem kvalitetnijeg proizvoda nastojimo potaknuti nove trendove u hotelijerstvu te napraviti kreativni iskorak u popularizaciji ugostiteljskih zanimanja, kao i turizma općenito,“ istaknula je Sanja Žužić, voditeljica ljudskih resursa Aminess hotela i kampova.
Također, Aminess svake godine ulaže i u poboljšanje uvjeta smještaja i prehrane svojih zaposlenika te će za 2020. sezonu biti spreman prvi hotel za zaposlenike u Novigradu, svega deset minuta od najudaljenijeg Aminessovog objekta i 300 metara od mora. Sezonski radnici Aminessa, kojih se čak 70% vraća u tvrtku, na raspolaganju imaju iste dodatne beneficije kao i stalni zaposlenici (božićnica, regres, dar za dijete, mjesečni neto dohodak…).
Aminessu je vrlo stalo do promicanja jednakih mogućnosti i radnog okruženja bez diskriminacije te se na tržištu tako ističu i ravnomjernim omjerom muškaraca i žena na rukovodećim pozicijama. Također, u svrhu pronalaska motiviranih zaposlenika koji dijele njihove vrijednosti, sudjeluju na sajmovima poslova i virtualnim danima karijera, potiču stručnu praksu studenata i učenika te na svojim web stranicama imaju poseban dio posvećen karijerama.
Trenutno su 63 nositelja Certifikata u Hrvatskoj, Albaniji, Austriji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Rusiji, Sloveniji i Srbiji. Projekt Certifikat Poslodavac Partner podržava generalni pokrovitelj portal MojPosao i poslovni tjednik Lider kao medijski pokrovitelj. Više o projektu Certifikat Poslodavac Partner možete doznati na stranici projekta www.poslodavacpartner.org.
Za više informacija obratite se na:

Martina Kessler, Voditeljica projekta Certifikat Poslodavac Partner
E-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Tel: 091 2274 858

Igor Mladinović je glavni kreativni direktor vodeće hrvatske reklamne agencije Imago Ogilvy, jedine hrvatske agencije koja je osvojila Lava u Kanu. Posljednjih 15 godina uspješno plovi reklamnim vodama, iako fakultetska diploma koju posjeduje nema veze sa kreativnom industrijom. Ipak, Fakultet mašinstva i brodogradnje bio mu je koristan iz jednog razloga – da shvati čime ne želi da se bavi u životu. Igor je odličan primjer koliko je život nepredvidiv i kako se snovi mogu ostvariti ukoliko nešto dovoljno želimo. Biće zadovoljan ako na 5. Play Media Day-u uspije inspirisati ljude da krenu sličnim putem ili budu bolji od njega, ili ako pomogne nekima da shvate šta ne žele u životu. Mi, ipak, vjerujemo, da će svojom pričom i primjerom, ponuditi publici i puno više od toga.
Poznato je da pravi najbolje štrukle, a zna i najbolje recepte za uspješne kampanje, nagrade i pobjede.

Kako se razvijala Vaša karijera do sada?
Mladinović: Dolazim iz Zagreba, a tamo sam i rođen prije 41 godinu. U te četiri decenije mi se adresa stanovanja kretala u radijusu od nekih 500 metara, što me čini popriličnim mikrolokalpatriotom. Svijet sam uvijek koristio za inspiraciju, a taj južni dio Zagreba za život i stvaranje. Završio sam Gimnaziju, čisto da odgodim odluku o tome šta ću raditi u životu, a nakon toga sam diplomirao mašinstvo i brodogradnju, da se i službeno uvjerim šta sigurno neću raditi u životu. Nakon fakulteta sam godinu dana radio ništa. Ali kada su već ozbiljno počele pristizati ponude raznih mašinskih kompanija, morao sam se aktivirati i konačno ih sve odbiti, kako bih se zaposlio u reklamnoj agenciji. Prvi posao mi je bio u McCann-u na poziciji kojoj nisam znao pročitati ni ime, niti sam znao šta znači – junior copywriter. Samo sam želio raditi reklame. Prvo je s te titule otpalo 'junior', a onda sam kroz par idućih godina prošao sve stepenice unutar kreativnog odjela, da bih posljednje četiri godine radio na poziciji glavnog kreativnog direktora. S te pozicije prelazim u Imago Ogilvy gdje radim do danas, trenutno na poziciji glavnog kreativnog direktora.

Najveći poslovni uspjeh?
Mladinović: Mogu reći da imam dva poslovna uspjeha, prvi je to što sam nakon 16 godina još uvijek aktivno u ovoj struci, a drugi je taj što sam došao u Imago, mjesto gdje sam mogao dati najviše i najbolje od sebe.

Imago agencija je dobila veliko priznanje na najrelevantnijem festivalu za oglašavanje na svijetu, kada je osvojila kanskog Lava. Sa ove distance, šta mislite, šta Vas je izdvojilo iz mora prijavljenih projekata?
Mladinović: Svi koji su ikad bili članovi nekog žirija kreativnog oglašavanja znaju da je faktor sreće nezaobilazan. Preduslov je da imaš izvrstan rad, ali među 10 000 izvrsnih radova (od četrdesetak hiljada prijavljenih) ti treba puno sreće da bi iskočio. Uvjeren sam da su radovi koje smo na festival prijavljivali i nakon ovog pobjedničkog, jednako dobri ili čak i bolji, ali jednostavno nisu prošli. Ko svoje zadovoljstvo uslovljava nagradom u Kanu, većinu života je nesretan. Uzrok mog zadovoljstva je dobro odrađen posao i nešto vrijedno što ostaje iza njega, a nagrada je tu samo posljedica koja može ili ne mora doći.

Šta učesnici 5. Play Media Day-a mogu očekivati od Vas, kakav sadržaj ćete im ponuditi?
Mladinović: Pa mogu očekivati mene, to je sigurno. Puno više od toga ne obećavam. Nisam od onih koji vjeruju u moć edukacije putem predavanja i zato ću pokušati biti nepretenciozan. Ne mogu ja tamo nikoga ništa naučiti, mogu nekome biti inspiracija, nekome otvoriti neke čakre ili možda nekoga i odvratiti od ovog posla. I to je sve. Nadam se da će ipak biti najviše onih koje ću inspirisati da krenu sličnim putem i budu bolji od mene.

Koja tema će biti u fokusu?
Mladinović: Tema u fokusu će biti kreativnost kao filozofija života, jer to je nešto u šta vjerujem i što živim. Sve drugo su nijanse.

Koje biste aktuelne probleme naveli sa kojima se susreće regionalna kreativna industrija?
Mladinović: Mislim da se radi o svojevrsnoj krizi identiteta. Malo bi se bilo partner klijentima, malo savjetnik, malo umjetnik, malo humanitarac, a sve to uz velike profite i budžete, koje više niko ne želi platiti. Koncept
klasične reklamne agencije je nestao i to je logična evolucija. Neke agencije su tokom te evolucije izumrle, a ove koje su preživjele još uvijek traže svoju ulogu u tom novom hranidbenom lancu.

A trenutni trendovi u oblasti kojom se bavite?
Glavni trend već godinama je biti relevantan saučesnik života potrošača. Neki to rade uspješno, a neki izgledaju kao naporan komšija koji ti zvoni na vrata, jer bi se htio družiti, a ti se praviš da nisi kod kuće.

Ne propusti Igorovo predavanje 05.06. u CineStar 4DX Delta Planet, kao i mnoštvo drugih inspirativnih predavanja i panela.

Više o petom regionalnom komunikacijskom događaju Play Media Day dostupno je na www.playmediaday.com. Obezbijedi svoje mjesto na vrijeme, među više od 1000 učesnika iz oblasti kreativne industrije, uz 50% popusta do 01.03. Vidimo se na Play Media Day 05! Komunikacija je beskonačna.

Marjanovića je publika na utakmici protiv Sacramenta zvala u pomoć to Međutim, to nije ništa s obzirom na to kako je Marjanović publiku oduševio drugim svojim performansom. Na ovoj utakmici bilo je dosta Srba jer u Dallasu, za koji igraju Marjanović i Luka Dončić, po ocu Srbin, gostovali su Sacramento Kingsi, kojima je generalni menadžer Vlade Divac, a igrači Bogdan Bogdanović i Nemanja Bjelica.

Tokom utakmice, lopta je zapela visoko na konstrukciji koša, a onda je uz dozivanje s tribina doletjela maskota Marjanović i uz pomoć metle skinula loptu i omogućila da se nastavi meč. Naravno, za ovo je dobio ovacije American Airlines Centra.
Međutim, to nije ništa s obzirom na to kako je Marjanović publiku oduševio drugim svojim performansom. Na ovoj utakmici bilo je dosta Srba jer u Dallasu, za koji igraju Marjanović i Luka Dončić, po ocu Srbin, gostovali su Sacramento Kingsi, kojima je generalni menadžer Vlade Divac, a igrači Bogdan Bogdanović i Nemanja Bjelica.

Nakon utakmice Boban se presvukao, došao pred publiku s mikrofonom i na opće oduševljenje otpjevao pjesmu Šabana Šaulića "S namerom dođoh u veliki grad".

Sjećate li se svojih ljubavi iz srednjoškolskih dana? Možete li da zamislite kako bi izgledalo da ste ostarili sa tom osobom? Joyce Kevorkian i Jim Bowman su u srednjoj školi bili par, čak su i na matursko veče išli zajedno…
Nakon toga ih je život razdvojio i prošle su 64 godine. No, u 81 godini života ponovo su se sreli, opet se zaljubili jedno u drugo i – vjenčali!

“Ona je ljepša nego ikad. Presrećni smo”, sa osmijehom na licu priča Jim na što se Joyce smije i dodaje: “On se uopšte nije puno promijenio! Ima manje kose nego nekad, ali još uvijek je visok i zgodan.”
Njih dvoje su se upoznali preko zajedničkih prijatelja u srednjoj školi “York” u Elmhurstu, Illinoisu. Jimu se mnogo svidjela ta lijepa djevojka koja je za svakoga imala osmijeh i prijateljsku riječ. Počeli su se zabavljati još u prvom razredu srednje škole, šetali su parkom, išli na izlete i plesove. Joyce je uživala u njegovom društvu i dan danas kaže da su već tada imali mnogo toga zajedničkog.

“Oboje smo voljeli da plešemo, a naročito valcer i fokstrot”, priča Joyce, a Jim se sa sjajem u očima prisjeća kako je njegova ljubav izgledala na maturskoj večeri. “Trebali ste vidjeti haljinu koju je nosila to veče, bila je predivna! Izgledala je kao princeza!”

Nakon završene srednje škole Joyce i Jim su otišli na različite fakultete i izgubili su kontakt. Tokom studentskih dana upoznali su ljude sa kojima će se vjenčati. Jim je sa svojom ženom bio u braku 58 godina , a Joyce i njen suprug su proveli zajedno 53 godine. Oboje su ostali bez svojih bračnih partnera, bilo im je jako teško i tada se Jim sjetio Joyce. Iako nije s njom pričao mnogo godina počeo se pitati gdje je i šta radi. Uspio je pronaći njenu adresu i poslao joj je pismo. U roku od mjesec dana Joyce mu je odgovorila i plamen ljubavi je ponovo buknuo između njih dvoje.

“Satima smo pričali telefonom, razmijenili smo mnogobrojne mailove i onda me je ona pozvala da joj dođem u posjetu. Oboje volimo šalu, još uvijek imamo dobar smisao za humor i možemo se smijati jedno drugom. I dalje oboje volimo muziku, knjige, šetnju i ples”, priča Jim i dodaje da su i tokom tog njegovog prvog posjeta staračkom domu u kojem je Joyce živjela njih dvoje plesali uz pjesmu Anne Murray “Could I have this last dance”. Kada su se nakon nekog vremena čuli telefonom Jim je pitao Joyce želi li da nastave tamo gdje su stali prije 64 godine i ona je pristala! Vjenčali su se u Joyceinom staračkom domu okruženi članovima porodice i prijateljima. Joyceina unuka Anna Harris im je bila kuma na vjenčanju i presrećna je zbog njih.

“Ako je nešto suđeno mislim da to onda mora da se desi, pa čak i ako treba da prođe 64 godine dotad! Voljeli su se kao srednjoškolci i mislim da su oboje veoma uzbuđeni zbog toga što su se opet povezali. Kada ih vidite zajedno odmah primjetite koliko su srećni. Mislim da im je to što su se ponovo sreli nešto najbolje što im se moglo desiti. Ne posmatram Jima kao nekoga ko je zamijenio mog djeda, već kao nekoga ko mi je vratio moju baku”, priča Anna.
Joyce i Jim su se nakon 64 godine sreli, opet zavoljeli i na kraju vjenčali
Joyce i Jim nisu sigurni šta je to što ih je opet spojilo, ali su srećni što su opet pronašli jedno drugo.

“Sudbina? Ne znam, ali mi je uvijek bio veoma drag. Godinama nisam mislila na njega. Imala sam divan život sa svojim mužem, ali otkad je prije šest godina umro, bila sam jako usamljena. Kada me je Jim ponovo počeo zvati shvatila sam da je to divan način da se život opet probudi u meni”, priča Joyce.

Neke ljubavi jednostavno cijeli život tinjaju tihim plamenom, a Joyce i Jim su pravi dokaz za to da je sreća moguća čak i u dubokoj starosti.